|
Planinarsko Drustvo "Karanfil" Gusinje
Drustvo je 2002 godine proslavilo rijedak jubilej- 50 godina uspjesnog rada.
Poniklo je iz planinarske sekcije veoma uspjesnog Drustva za telesno vaspitanje
(DTV) "Partizan" Gusinje, koje je od 1952 - 1962 godine, imao planinarsku sekciju,
koja je 1962 prerasla u Planinarsko drustvo "Karanfil" Gusinje, koje i danas
postoji veoma uspjesno.
Osnovni zadaci Drustva bili su i ostali razvijanje ljubavi prema planini,
zastita flore i faune, razvijanje i popularisanje planinarskog sporta kod najsirih
masa, pronalazenje najbezbjednijih i najlaksih planinskih puteva, nijhovo i
odrzavnje, izdavanje planinarskih karata, publikacija i informacija, izgradnja
i odrzavanje planinarskih objekata, pruzanje pomoci zalutalim, povrijedjenim,
unesrecenim, nastradalim i sve drugo stoje u vezi sa planinarstvom i visokogorstvom.
Snimio: Nuki Lucevic
U svom dugogodisnjem radu Drustvo je postiglo znacajne rezultate na planu
planinarstva i visokogorstva osvajajuci navise vrhove bivse Yugoslavije.
Svi znacajniji vrhovi Crne Gore osvojeni su od strane aktivista ovoga Drustva
vise puta i iz vise pravaca. Posebno izrazena aktivnost Drustva je na prostoru
Crnogorskih Prokletija, koje su predmet svakodnevnog istrazivanja u cilju njihovog
savladjivanja i proglasenja za Medjunarodni nacionalni park.
Snimio: Nuki Lucevic
Upornoscu entuzijasta Drustva i primjenom savremenih uredjaja za mjerenje
nadmorskih visina uspjeli smo uvjeriti naucnu i drugu javnost Crne Gore, da
se tri najvisa vrha Crne Gore nalaze na prostoru Opstine Plav, a to su:
Zla Kolata (Kolata keq) 2534 mnv, Vrh Kolate (Maja Kolata) 2528 mnv i Rosni vrh(Maja Rosit)
2524 mnv, svi visi od Bobotovog kuka (2522mnv) na Dormitoru.
Ovi podaci se vec prihvataju od izvjesnih naucnih krugova, tako da se oni
mogu naci u nekim skolskim udzbenicima, planinarskim i takmicarskim vodicima,
sto ima poseban znacaj za turisticku i planinarsku valorizaciju prostora Opstine Plav.
Kako su Crnogorske Prokletije tesko pristupacne i neprohodne planine, Drustvo
je u svojoj aktivnosti paznju posvetilo razvoju gorske sluzbe spasavanja.
Sluzba spasavanja Drustva je postigla zapazene rezultate na spasavanju unesrecenih,
povrijedjenih i stradalih planinara, izletnika, cobana i drugih lica. Iz
najnepristupacnijih terena, vrhova Karanfila i kanjona Grlje, pronalazila
je i izvlacila desetak poginulih lica, pri cemu je u najtezim i najslozenijim
situacijama Drustvo imalo pomoc drugi drustava sa teritorije Crne Gore i Slovenije.
Da bi se omogucilo nesmetano i bezbjedno kretanje izletnika i planinara ka
najznacajnijim vrhovima i planinarskim destinacijama, Drustvo je posebnu paznju
posvetilo markaciji i odrzavanju planinarskih staza. Izdalo je dva planinska vodica:
"Kroz planine Grebajskog basena" i "Karanfili" a u toku je izdavanje vodica
"Jezera Plava." Organizovalo je vise izlozbi planinarskih fotografija, ustanovilo
dvije stalne godisnje transverzale ("Proketijsku" i "Drugi avgust").
Ucesnik je i organizator vise sabora planinara i orjentacionih takmicenja na republickom i saveznom nivou.
U svom dosadasnjem radu Drustvo je veliki znacaj pridavalo omasovljenju tj
podmladjivanju clanstva. U periodu 1970-1986 godine Drustvo je brojilo 150-200
clanova i bilo najmasovnije u Crnoj Gori. Clanstvo je stalno u opadanju zbog
sve vecih migracionih i emigraicionih kretanja i teskih uslova za rad, jer
planinarski sport je za nase prilike dosta skup. Vise godina nije izversena
nabavka planinarske opreme, tako da je postojeca dosta dotrajala i ne garantuje
nikakvu sigurnost pri upotrebi - posebno spasilacka. Uglavnom se koristi licna
operma koja nema potrebna ateste.
Drustvo je za svoje potrebe u periodu 1992, 1993 godine sagradilo manji
planinarski dom. Dom je sagradjen u Grebajama, ima sve potrebne sadrzaje
za jednodnevni i visednevni boravak planinara i veoma funkcionalan. Okolina
doma je prelagodjena ze izletnickog planinarstvo a u toku je i formiranje
botanicke baste. Izgradnja doma je izvrsena prilozima i akcijama clanova i
simpitizera Drustva.
U toku ljeta 2002 godine Drustvo je organizovalo najznacajniji ekspedicioni
pohod i uspon na najvisi vrh Proketija: Maja Jezerce-2695 mnv (Albanija).
To je prvi uspon planinara i naucnika poslije 65 godina, kojom prilikom su
prikupljene i pruzene znacajne naucne i planinarske informacije o ovom prostoru,
koji je dugo vremena bio van domasaja covjeka.
Za 2003 godinu planiran je uspon na vise vrhova Crne gore i najvisi vrh
Bugarske, ponovni uspon na Maja Jezerce (sa druge strane), markacija staza
za vrhove Bjelica I Ropojana, u drugoj polovini avgusta susret planinara
Crne Gore i Srbije u Grebajama.
Dodjite u zavicaj i posjetite prirodne ljepote zavicaja,
jer u planini covjek vjeruje i voli i pronadje ono sto je u
gradu izgubio, a iz planina se vraca mirniji i raspolozeniji.
Predsjednik PD " Karanfil " Gusinje
prof. Rifat Mulic
|