Za vas piše: Zufer S. Bektesevic – Sweden
Ja nisam u situaciji, niti zelim da uticem, niti da kritikujem. Ja samo zelim, da Vam dam na uvid vrijednosti jednog kulturnog naroda na prostorima Balkana. Ko su oni? Sam naziv mog clanka kazuje : KULTURA BOSNJAKA.

Bošnjaci govore bosanskim jezikom. Bosanski jezik govore uglavnom Bošnjaci, ali Bosanskim jezikom govori izmedu ca 5 miliona ljudi, na ovom svijetu. Bošnjaci oduvijek svoj maternji jezik imenuju najcešce bosanskim. I ne samo oni, nego i njihovi susjedi cesto su ga imenovali tako, kako u Bosni tako i izvan nje, o cemu svjedoce brojna djela, dokumenti, te putnici kroz Bosnu i druge krajeve. Evo par primjera :

· Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g. fra J. Arsenigu "bosanskim jezikom".

· Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, piše da u Bosni ima devet svecenika koji u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

· Evlija Celebija, osmanski putopisac iz 17. vijeka, u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svog cuvenog putopisa hvali Bošnjake, za koje kaže: "kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rjecnik M. H. Uskufije.

· Prema svjedocenju Matije Mažuranica ("Pogled u Bosnu ucinjen 1839-1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski paša, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i istice "da je naš slavni bošnjacki jezik od svih najljepši na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendiše Bošnjacki".

Ja sam duzan da na ovom mijestu ovim putem izrazim svoju duboku zahvalnost gospodinu Balic Smailu na njegovoj knjizi Kultura Bosnjaka , moja preporuka svima da procitaju ovo kapitalno izdanje .

Da cu vam na uvid ono sto mozda niste znali ili vec znali :
· Majstor Husayn Halfa je izradio handzar, koji je 1843 darovao Milos Obrenovic austrijskom caru Ferdinandu I .To je bosanski rad najplemenitijeg kova.Ostrica je ukrasena stiliziranim cvijetnim motivima i kaligrafskim urezima , dok su korice oblozene srebrno –zlatnom prevlakom i nizovima pricvrscenih koralja .Ovaj handzar se cuva u Novoj carskoj palaci u Becu i nema mu premca.
· Rezbarenje reljefa ( slike u reljefu ) je specijalnost izvanrednog majstora Ismaila Mulica ( rodjen 1895 god – mozda mi je ovo pravi rodzak, u odnosu na neke ) Njegova kuca i radionica u Konjic –Bosna i Hercegovina .
· Evo jos jedno umjetnicko prezime iz kaligrafije mozda moj rodzak orijentalno Begtasizade, a juznoslavenski Bektasevic )

Bosanska ili bošnjacka epika Bosne i Hercegovine je nastajala na znatno sirem prostoru nego sto ga cini danasnja Bosna i Hercegovina.

Hasanaginica je bosanska i bošnjacka usmena balada, koja je nastala izmedu 1646. i 49. u okrilju begovske bošnjacke porodice iz Imotske krajine koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka. Hasanaginica, koja je slucano dosla u javnost, morala je po rijecima Gesemanna “ biti ujedno jedna od najljepsi pjesama ne samo slavenskog Juga, nego i citavog svijeta ,kako bi zasluzila milost, da joj se obrati veca paznja “. Ova slavna balada glasi :

HASANAGINICA

Što se bjeli u gori zelenoj?
Al' su snjezi, al' su labudovi?
Da su snjezi, vec bi okopnuli,
labudovi, vec bi poletjeli;

Zamjernu ljepotu odaje i balad ” Omer i Merima ”, koja po svom sadrzaju predstavlja bosasnku varijantu ljubavi ”Romea i Julije”.Ova balada je izvorna – prava bosanska. Djelimican tekst ove balade glasi

OMER I MERIMA

Dvoje su se zavaljeli mladih,
Omer momce, Merima djevojce

Evo nase i vase balade u ovoj knjizi, autor je madzar Asboth Johann von: Das Lied von Gusinje. Ein bosnisch – muhammedanisches Heldengedich. Cva se Ethnologische Mitteilunge aus Ungarn ( Budapest ) 3. 1888 ( imacete uskoro komplet tekst )

Upoznavanje s osnovnim vrijednostima Bosnjacke kulturne komponente je bez sumnje podesno, da pomogne pri savladjivanju jednostrasnosti u izgradnji obrazovnog ideala, koji pod danasnjim okolnostima pati na prilicno jakom europacentrizmu. Time bi se bosanskoj kulturi i za buducnost osigurala uloga mosta izmedju Zapada i Istoka.
Sevdalinka – narodna muzika u Bosni i nasem i vasem kraju imaju prilicno veliki broj sevdalinki .sevdalinka se odlikuje muzickom vrsnocom tako vec navedenim pjesmama : Kad ja podjoh na benbasi, Dvije su se vode zavadile, Mejra seta mermerli sokakom ili Knjigu pisu gusinjske djevojke. Za sevadalinku je gospodin V. Dvornikovic napisao: Sevdalinka prodire u srce i dusu mnogo snaznije nego bilo koja moderna glazbena armatura.

A sada procitajte i ove predivne stihove :
Ahmad ibn ` Ali Gurbi , divanski pjesnik iz Novog Pazara ( 18 st ), je po sudu Ergunu”poprilicno uspjesan ” knjizevnik.Pored lirske , pisao je domoljubne stihove kao :

Hodi i pocuj. Bosna je moja zemlja,
a Novi Pazar boravište moje.
Junaci granicari su naši ljudi,
na braniku cojstva što stoje.
Svaki od njih za jednog Boga znade,
i služi mu pun ponosa i nade.
Bože, koji si bogat javno i tajno,
štiti narod od žalosti u mojoj domaji.

A sada jos nesto iz nase bogate Bosnjacke (Bosanske ) kulture :
” Ja ne pjevam sto pjevat znadem. Nego pjevam , da teret rastjeram ”

Istaknuti zagovornik knjizevnog rada na narodnom (Bosankom) jeziku bio je Omer Hazim Huma iz Mostara (umro 1880 ) . Ovim Huminim stihovima zavrsavam ovaj clanak , kojih bude razumeo bicu najsrecniji ne radi mene nego Vas kojih ih razumeste , a niste znali da ste Bosnjak .

Cuvaj svoga , nemoj tudje grabiti
Nemoj poslije na svom srcu jaditi !

Hvala !


WWW.GUSINJE-PLAV.COM - NAMA SE NAJVISE VJERUJE