Autor: Becir-Beco Sahmanovic - Stockholm
Dobro sam se zamislio nad paletom boja sto ih donosi nas zavicajni list Izvor na koricama broj 52, od jula 2011 godine, autora,profesora likovne kulture,gospodina Skendera Bajrovica.

Poredane slike naslovljene “Voda...voda“ prelamaju se u mnostvo raskosnih boja ,djeluju mi cudotvorno: da li imam pred sobom cvjetnu livadu u Grbajama, ili vidim boje novogodisnjeg vatrometa kad se zapali nebo iznad ovog velikog grada Stockholma, ili drzim kaleideskop sto sam ga kao dijet rado okretao uzivajuci u bljesku razlicitih figura, nestvarnih boja i treptaja. Gledam i ponovo se vracam slikama, pokusavam se jos vise udubiri, otkriti nesto skriveno,uci u preokupaciju nadarenog slikara. Priznajem nije lako, tesko je opisati nesto sto je apstraktno, neuhvatljivo.

Onaj damar-klokot Izvora sto zubori na Lazu Bajrovica od pamtivijeka otkucava vrijeme prateci ludske sudbine, dogadjanja mirna i nemirna, dobra ili manje dobra, ocekivana i neocekivana, napisana ili zaboravljenja.

A vode su sa nama i kad legnemo,usele se unutra, daju nam neki nevidljivi smiraj, lakotu, izostrile su nam rezone, dale bisrtinu da se lakse snadjemo u tudjini.

Zacudio se onaj cuveni putopisac Kovacevic kad je po ulasku u tajanstveni kanjon Skakavice kod Vusanja ugledao ljeskov stap sa udicom kako visi nad dubokom vodom zacaknut u nekoj napuklini vlazne stijene. Mislio je da je prvi, ali prevario se, neki Gusinjanin ili Vusanjim, svejedno, nije odolio a da se ne priblizi vodi, da je ispita i da se okoristi njome.

Mozda Bajrovic nekom slikom otkriva legendu o Hridskom jezeru. Slusao je price kako jezero vraca izgubljenu ljubav, ili kako se o Durdevdanu u ranu zoru kupaju gorske vile, ili kako je odvir iz dubine jezera povezan sa Bojanom i Skadarskim jezerom. Ko zna, legende kao legende, ali umjetnik svojom kicicom mozda sve to slika na poseban, za nas, nedokuciv nacin. Mozda, kazem.

Da li je umjetnik naslikao vode Alipasinog izvora? Nije nemoguce jer ga je mogla zagolicati jedna anegdota o Pasi i cuvenoj vodi.

Poslije obavljene gozbe uz bogatu trpezu/pecenje, kajmak, kolobotnjca.../ uzvanici pocese hvaliti vodu:

-Vala je nema na Dunjaluku!...

Slusa Pasa, nije mu pravo.

Kad je drugi put postavio „potanju“ sofru niko da pomene vodu.

-Sta je ljudji sto ne hvalite vodu,nije se ona promijenila nimalo. Sigurno je nema na Dunjaluku...! -Niko da se javi...

Na jednoj slici kao da vidim onu djevojku Danijelu. Dosla iz daleka da nesto zaradi i da istovremeno osjeti puls Gusinjske carsije. Sudjeno joj bjese da je voda plahovite Grlje odnese u Jezero. Sve potrage su ostale bez rezultata, voda krije tajne njenog nestanka.

Neke slike su poput ogledala:na njma se odslkaju izvrnuti vrhovi Visitora u Plavskom jezeru ili Hridaki krsi u mirnoj vodi Hridskog jezera. Bajrovic je svojom kicicom zapisao onu kap vode sto se sa munjom opaljenog bora nakrivljenog nad jezerom koji put otkaci i poremeti siluetu jezera da bi se sve za trenutak smirilo i vratilo u jasne konture.

Autor crta vodu kao simbol, kao pocetak, a mozda, i svrsetak svega. Tako me slike podsjecaju na onog Slovenc a sto ga, ako nisam zaboravio, zvasmo Alojzem. On izdvoji jedan rukavac Djuricke rijeke za elektricnu centralu koja je davala struju za Plav sa okolicom. Slovenac sa kacketom, kariranom kosuljom, plavih ociju, pitomog pogleda-dobri Alojz.

-To nas vode zavicajne zovu,-veli nas akademik Zuvdija Hodzic. A glasoviti pjesnik Mak Dizdar jos otprije napisa:

-Valja nama preko rijeke! I Hodzic i Dizdar, i, evo, Bajrovic porucuju:

Valja proci zivotnu stazu uzdignute glave ne ostavljajuci los glas, ne okaljati grobove roditelja. Treba misliti na prolaznost, sve tece, pa filozofi kazu da se u jednu istu rijeku ne moze dvaputa uci, jer ona nije ista kao sto je bila juce.

Nase zavicajne vode, kako sam vec rekao, usle su u nasa pamcenja, mi nemozemo da ih zaboravimo kao sto ih ni Bajrovic ne zaboravlja bilo da je to Izvor na Lazu Bajrovica, ili Alipasini izvori, Plavsko i Hridsko jezero, Bikina cesma u Bogicevici, brzi Grncar ili bilo koja druga zavicajna voda. Sve su u nama i sa nama.

Stockholm, 19 septembar 2011

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN