www.Gusinje-Plav.com


Gusinje iz 1865 god, Abdul beg od Gusinja i Ferman od 1389 god, Dosudje i Plav iz 1303 god
Za vas piše Zufer S. Bekteševic Visnjevo - Sweden
Ponesto je nuzno reci radi objasnjenja naslova ovog clanka, za koje niste imali prilike da citati od predhodnika koji bi nam utrli put ka istini o Vasem i mom dragom mjestu na ovoj planeti Visnjevo i moram iz postovanja reci Gusinja. Plavljani nazalost nisu bili historijski poznati velikim silama, ali danas imaju izvanrednu priliku da se kulturno uzdizu. Tako da bilo kojeg Plavljanina pitate: Koje je visine Severina? Koje je tezine? Koje joj babo? Koje joj majka? Svi bih iz glasa odgovorili. Samo zahvaljujuci prvom covjeku Plava. A da pitamo Severinu da nam na karti pokaze gde je Plav trebalo bih joj najmanje 120 minuta da pronadze. Zato ona za 120 minuta 30.000 eura. Ko pita sirotinju Plava, a za Gusinje, ni da postoji. Briga ili tuga oko ishoda izbora prvog covjeka Plava ili bruka ili sramota oko Gusinja, samo ce vas paralisati. Jer ovi koji vode ovaj kraj, ovu bivsu ljepotu, Njima nije stalo do Vas. Ali sta se moze, niko sa ove planete ne odlazi ziv i oni ce otici jednog dana, a doci opet isti. I tako u zacarani krug: Plavsko jezero sve manje i manje, Gusinje u dimu i smradu. Da bolje ne moze biti.
Da se vratim mom clanku. Ovdje mozete vidjeti kolko je bilo stanovnika Gusinja 1865 god, po zvanicnim Turskim (osmanlijskim izvorima )

Gusinje je imalo:
Pravoslavni 472 kuce i 2219 muski glava
Muhamedovski 295 kuca i 897 muski glava
Zatim da je Gusinje imalo 1796 Abdul Bega od Gusinja
Ferman koji je pisan na Kosovo od 791 god ili 1389 god i cuva se u Stambolu gradu na Bosforu. Postoje pisani dokumenti i o Gusinju i Plavu – treba izdrazivati.

Suglasnici l i lj u govoru plavsko-gusinjske zone. Cupic Drago pdf format

Darovanja kralja Uroša i manastiru Hilandaru Živojinovic Mirjana ( Dosudje i Plava 1303 god )
Zajednicke medje i granice Decanskog i Banjskog vlastelinstva - istorijsko-geografska analiza.(Ovo treba vidjeti, sta pise ).















Abdul Beg od Gusinja




Ferman ( 791 god ili 1389 )






FERMAN




Darovanja kralja Uroša I manastiru Hilandaru Živojinovic Mirjana.

Zbornik radova Vizantološkog instituta 1996, br. 35, str. 213-219

Le domaine patrimoine de Chilaindar en Serbie, dans la région de Prizren et de Hvosno, a été fondé par les chartes du moine Simeon (1198) et du grand joupan Stefan Nemanjic (septembre 1199), puis agrandi par les adjonctions des rois Vladislav (1234-1243) et surtout Uroš Ier (1243-1276). L'acte de donation de ce dernier n'est pas conservé. Certains biens du domaine en question ont été dévastés lors des guerres du XIIIème siècle, avant d'être abandonnés par les moines, à ce qui semble, à cause de l'interruption des contacts entre Chilandar et la Serbie, de sorte qu'avec le temps ils ont été totalement perdus pour le monastère. Pour cette raison, supposons-nous, les moines de Chilandar se sont adressés au roi Milutin, peu après les guerres de 1282-1284, et, ayant apporté avec eux les chartes de donation des souverains antérieurs, lui demandèrent de confirmer l'état de leurs possessions en Serbie. Se fondant sur les actes de ses prédécesseurs, et notamment le chrysobulle déjà endommagé d'Uroš 1er, qu'il précise avoir fait recopié, Milutin a actualisé les listes des biens qu'ils contenaient, de toute en se fondant sur une éventuelle révision de zez biens, et a reporté ces listes dans son chrysobulle confirmatif. Il nous semble que ce document a, par la suite, été authentifié (ca. 1303/1304) par l'archevêque Eustatios II, l'assemblée des évêques et la mère du roi, Hélène. Compte tenu que nous disposons aujourd'hui des chartes du moine Simeon, de Stefan Nemanjic et du roi Vladislav, lesquelles nous permettent d'identifier dans le chrysobulle de Milutin leurs donations à Chilandar, nous considérons que les autres biens, c'est-à-dire ceux ne figurant pas dans les actes en question, ent été rattachés tau monastère par Uroš Ier, à savoir: a Hvosno, Dolac, Petr'ce Stoupel' et Zahak avec un rucher; dans le région de Prdzren, la moitié du village de Dobrodolj ani, la moitié d'une vigne à Zelcišta et un rucher à Trnov'c; le village de Brezova près de la Moravica avec ses hameaux; une vigne à Loznica près de la Morava occidentale et le village de Dosougje dans la région du lac de Plav.



Spomenica Istorijskog arhiva Srem
2006, br. 5, str. 136-150
Clanak :
Zajednicke medje i granice Decanskog i Banjskog vlastelinstva - istorijsko-geografska analiza
Božanic Snežana Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet
Sažetak:
U srednjovekovnim manastirskim poveljama granice i medje su brižljivo belježene iz pravnih i privrednih razloga. Kao medjnici Banjskog i Decanskog vlastelinstva spominju se imena sela, planina, rijeka i potoka, a kao pravni osnov razgranicenja navode se u više navrata Svetostefanska i Vlasi Svetostefanska hrisovulja. Za svestrano proucavanje istorijske geografije Plavsko-gusinjske oblasti Decanske hrisovulje su nezaobilazan izvor. Na tom prostoru nalazio se najveci broj zajednickih, prirodnih i antropogeografskih medjnika ova dva vlastelinstva.
Kljucne reijec ; Banjsko i Decansko vlastelinstvo; Plavsko-gusinjska oblast; prirodni i antropogeografski mednici

Uskoro :
O Vasojevicima, grbu Vasojevicima, koji ima polu mjesec, zvjezdu i kopiju grba Bosanskog itd.
Hvala !

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Tehnicki urednici i web dizajneri: braca Edvin i Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Hamo Mulic.


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2009 www.Gusinje-Plav.com