www.Gusinje-Plav.com

Umjetnošću protiv učmalosti.
  
Piše: Senada Đešević, prof.
   Zbirku priča „Bihorske sumnje“, sačinjava, ukupno, trideset priča, različitog sadržaja i tematskog sklopa, od kojih mnoge priče sadrže čvrstu fabulu, koja sadrži uzročno-posljedični tok, u kojem iz jedne situacije proizilazi nova situacija, sa jasno uočljivom porukom.
   Autori, često predočavaju psihološka stanja svojih junaka, ulazeći u njihov unutrašnji svijet, sagledan, katkad, subjektivno. U prići „Rane“, nailazimo na prilično, surovu sliku, u kojoj autorka u ja-formi pripovijedanja prikazuje nepokretnu djevojčicu, „prikovanu“ za krevet u četiri zida. Njena muka se ogleda u neprihvatanju bolesnog, ženskog djeteta, od strane oca, čiji invaliditet na očevo ognište „baca“, žig srama. Svjesna svog stanja, radi na izdizanju muške glave u kući, svog mlađeg brata, pišući mu, tajno literarne radove, kojima osvaja nagrade. Ni indolentan stav oca prema njoj, ni njegov animalni prijekor upućen njenoj majci, ni misao da je baci u Musinu jamu, ni teret zatočeništva u sopstvenoj kući, ni bihorsko nebo, ni rane, ne mogu joj ruinirati želju da dočeka novi dan, kada će joj majka otvoriti prozore, kako bi uhvatila aromu maslačka.
   U priči „Kosač“, nailazimo na snagu uvjerljivosti realističko-stvaralačkog postupka. U tome je upravo i umjetnička ljepota kazanog. Iznenadni dolazak na selo, kod Maksima oživljava, događaje iz ranog djetinjstva i mladosti. Saglasje zavičaja mu, na trenutak, daje nadu, da se bori protiv neukrotive bolesti, koja ga je privila u svoje kandže. Zvuk otkivanja kose, ukus cicvare, miris svježe okrečene sobe, ljepota doline Lima, oživljavanje slika iz djetinjstva, ga „tjeraju“ na žal za rodnim krajem, i misao da su upravo tu, na selu, zdravlje, sreća-život! To saznanje nam predočavaju njegove riječi u zadnjoj rečenici: “Bože, zašto li sam odlazio?“
   U priči „Igbal i brez igbal“, autor na lapidaran način razvija priču, upoznajući nas, podrobno, sa glavnim akterima. Sa dobrim poznavanjem narodnog jezika, sredine, običaja i mentaliteta, na realističan način prikazuje sudbinu djevojke, jasno uočavajući pojedinosti, suštinu događaja i pojava. Patrijarhalno vaspitana, Vaka nije u prilici da utiče na želju svojih roditelja, smatrajući, odluku, ispravnom. Kako kaže autor: „Nadala se svemu najboljem, uznosila se, letjela… “Međutim, zli usud, koji je zadesio djevojku, nas opominje, da nemamo pravo, da u ime drugih, donosimo životne, odluke.
   Priča „Zeleno, volim te zeleno“ nam predstavlja dvije sredine, dva svijeta, ruralni, neiskvaren, tih i trpeći, i urbani, pun samovolje, egoizma, licemjerstva i mržnje. Zli usud se nadvio nad kućom običnih ljudi, samohranom majkom i njenom ćerkom, u zabitom bihorskom selu. Zehra, voli čovjeka iz „višeg staleža“, podajući mu ljubav, iskreno i čedno. Svojim moralnim, psihološkim ustrojstvom, intimno, ona je nedorasla gradskoj porodici. Dok se u majci javlja sumnja i nespokojstvo, ona je ta koja ne umije, i ne želi da shvati majčina upozorenja, oprosti i zaštiti i sebe i majku ljage koja će pasti na njihov prag.
   Pogibeljna sudbina seljaka u priči „Zgarište“, čitaoca ne ostavlja ravnodušnim. Kroz snažan emotivni naboj, autorka nam oslikava nemoć ojađenog oca Smaila, u pokušaju spašavanja svog ognjišta, te plač i jecaj ucveljenog i satrvenog starca Ibra, pred kojim vatra nemilosrdno, guta njegovog, nejakog, unuka, pretvarajući kućni prag u zgarište.
   Svi autori u zbirci, stvaraju književne likove na osnovu građe koju njedri sam život. Misaoni sloj priča zrači iz dijaloga, naracije, događaja i postupaka aktera. Prikazani svijet u kojem ljudi obitavaju uhvaćen je očima samih stvaraoca. Slikanjem neobičnih, svakodnevnih i nerijetko, retrospektivnih tokova, dalo je upečatljivu sliku vremena koje opisuju, događaja i samih junaka.
   U vajanju likova, u oblikovanju situacija, u vođenju i komponovanju samih priča, autori su ostvarili visoke umjetničke domete, te se stoga mogu poredati na viskokoj skali proznih stvaralaca, vrijednih poštovanja i pomena.
   Plav, 28. 6. 2019.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Tehnicki urednici i web dizajneri:  advokat Edvin Hot i advokat Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Hamo Mulic        Mirza Vukelj      Radoncic Miso


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2012 www.Gusinje-Plav.com