Redžovim putem preko Visitora prošlo 97 planinara

  Sa obale Plavskog jezera, od Šarkinovića Latka do katuna Ravni krš, u Plavu je tokom vikenda organizovan planinarski pohod na Visitor pod nazivom „Putevima Redža Šarkinovića“.
   Staza u dužini od oko osam kilometara, kojom je prošlo više od devedeset učesnika, ustvari je put koji od Šarkinovića latka povezuje brojna imanja porodica Knežević, Brković, Dašić, preko Redžove livade, do katuna na kojem su nekada izdizale porodice Šarkinović.

   Ovaj put, tokom nekoliko godina, postepeno je gradio i finansirao Redžo Šarkinović, kojem je to bila želja, i koju je uspio da ostvari pod stare dane. To je samo jedan od puteva kojima je on prošao tokom svog života, i jedno od brojnih dobrih djela koje je uradio. U znak sjećanja i uspomenu na svog daja (ujaka) i njegova djela, ovaj događaj je pokrenut na inicijativu Rasima Muminovića iz Njujorku, koji kao i veliki broj Plavljana i Gusinjana koji žive u inostranstvu tokom ljeta boravi u zavičaju.

   „Svi u Plavu znaju da je Redžo bilo legenda sa Plavskog jezera, jer je dugo radio kao ribočuvar. Ja sam kao dječak dosta vremena provodio sa njim, i za njega me vežu lijepe uspomene. Ovaj put kojim smo danas prošli je on dugo gradio. Mi smo i u Njujorku organizovali prikupljenje novca i tako mu malo pomogli da se cio posao završi kako treba, kazao je Muminović, i naglasio da se nada da će se ovaj put sačuvati i da će biti od koristi svim građanima.

U organizaciji događaja, nakon inicijative Muminovića, priključili su se potomci Redža Šarkinovića, uža i šira rodbina i prijatelji koji su, svako na svoj način, doprinijeli da početak ove manifestacije protekne u najboljem redu. Pamteći Redža kao vječitog „partizana“ i čuvara tekovina NOR-a, neki od učesnika nosili su partizanske kape, a na majica sa njegovim likom urađen je i logo posebno dizjaniran za ovu priliku, koji je uradila Redžova najstarija praunuka, sedamnaestogodišnja Ena Čekić. Na čelu kolone, koju je predvodio istaknuti planinar Zuvdija Bajraktarević, predsjednik PD „Prokletije“, nije izostala ni zastava sa istim logom, pa je kolona planinara koji su prolazili preko proplanaka i kroz šumarke Visitor, na trenutak, mnoge podsjetila na vrijeme o kojem je Redžo pričao, i događaje iz Drugog svjetskog rata u kojimaje učestvovao, prolazeći upravo i ovim stazama. Posebne emocije kod većine učesnika izazvala je zastava trobojka bivše Jugoslavije koja se zavijorila na Ravnom kršu, pa je većina iskoristila priliku da se fotografiše ispred nje.

Podsjećajući na život i djela svog djeda, Alen Čekić je kazao da svi oni koji hodaju putevima koje je Redžo utabao, sigurno neće pogriješiti.

„Svi putevi moga djeda su međusobno povezani, od one uske dječačke staze koju je pravio hodajući visitorskim stranama, preko ratnih i poratnih puteva, pa sve do ovog zadnjeg puta kojim smo danas prošetali. Svako ko hoda putevima Redža Sarkinovića mislim da neće pogriješiti, naprotiv, biće samo bolji, humaniji, moralniji, hrabriji i pošteniji, rekao je Čekić.

Pohod do katuna Ravni krš je trajao oko dva i po sata, a ukupno je bilo 97 učesnika. Osim planinara iz Plava i Gusinja, učestvovali su planinari i gosti iz Bijelog Polja, Berana i Andrijevice, kao i članovi porodica i prijatelji iz Njemačke, Skoplja, Novog Pazara i Podgorice. Pored njih, manifestaciji su se pridružili i članovi kluba „Moto-kros Plav-Gusinje“, koji su do ravnog krša stigli motorima.
Iz Turističke organizacije kažu da je ovaj događaj itetako važan kada je u pitanju promocija Plava i planinarenje na Visitoru, ali su i istakli važnost sanacije i održavanja puta.

„Ravni krš je interesantan vidikovac sa kojeg s pruža lijep pogled na Plav i Plavsko jezero. Put koji je probijen samo olakšava dostupnost ovog mjesta, jer se osim planinarenjem može doći motorima ili terenskim vozilom. Visitor je već godinama prepoznat i kao idealno uzletište za paraglajdere, a probijanjem ovog puta njima je značajno olašan dolazak do mjesta za polijetanje, naglasio je Jadadić.

Međutim, zbog oblinih kiša i konfiguracije terena, na nekim mjestima put je dosta oštećen, zbog toga je, smatra on, potrebno izvršiti njegovu sanaciju, a to se najviše odnosi na iskopavanje propusta i postavljanje cijevi za odvod vode.

„Prošle godine je izveden dio radova, ali je potrebno njegovo redovno održavanje, da ne bi došlo do još većih oštećenja, i kako bi se mogao normalno i svakodnevno koristiti, naglasio je Jadadić.

On je istakao da organizovanje ove manifestacije dodatno upotpunjuje ljetnju turističku ponudu Plava, jer se održava nedjelju dana uoči manifestacije Dani borovnice, u periodu kada u Plavu i Gusinju boravi veliki broj turista, ali i Plavljana i Gusinjana iz inostranstva koji tokom odmora borave u zavičaju. Takođe, planinarski pohod na Ravni krš samo nastavlja seriju sličnih aktivnosti koje se organizuju na Prokletijama od aprila mjeseca, od planinarenja na Šabovu glavu/Crveni krš, Tromeđu, Zijova staza-Karaula, Hridsko jezero, a nakon Ravnog krša ti pohodi se nastavljaju Hamdovom stazom dolinom Volušnice, koja se organizuje već ovog vikenda.

Ant: 1

Rizikovao svoj život da bi spasio 34 osobe

Govreći o nekim djelima svog djeda Alen Čekić je posebno podsjetio na dva događaja, kada je Redžo rizikujući sopstven životi ustvari otvorio put mirnodopskom heroju.
„Od sigurne smrti, u vodama plavske opstine, Redžo je spasio ukupno 34 osobe. Godine 1974., na uzburkanom Plavskom jezero, Vuk sa jezera je spasio devet članova porodice Đuričanin, i za taj čin, zavrijedio srebrnu značku dodjeljenu od strane zagrebačkog nedjeljnika ,,Arena“. Od beogradskih Večernjih novosti 1976. odlikovan je Srebrnom glavom lava zato sto je, iz nabujale rijeke Grnčar, spasio porodicu Feratović iz Gusinja, podsjetio je Čekić.

Ant: 2

Tri puta se sreo sa Titom

Životni put Redža Šarkinovića bio je prepun izazova još od njegove rane mladosti, a veliki dio svog života posvetio je Plavskom jezeru, rijekama Ljuči i Limu. Sa svojim stricom Brahom od desete godine počinje da se bavi ribolovom, štapom od ljeskovine sa navezanim kanapom. Međutim, ratni vihor od 1941-1945. prekida dječačku i mladalačku strast prema ribolovu, i nameće pred mladićem izbor, fasizam ili antifasizam. Iako premlad za teške odluke Redžo nije pogriješio, izabrao je put antifašizma koji obiluje ličnim primjerima čojstva i junaštva.

„U početku je bio kurir Hajra Šahmanovića i Jusufa Redžepagića, a od 1943. pripadnik Devete crnogorske NOU brigade, u kojoj je bio raspoređen u mitraljeskoj četi, što nam dovoljno govori o njegovom junaštvu. Kao istaknuti mitraljezac, učestvovao je u ključnim borbama za oslobođenje Jugoslavije, a u istima je pokazao i izuzetne primjere čojstva. Jedna od tih priča je o njemačkom ljekaru kojeg je Redžo u jednoj od borbi zarobio, i prema njemu se koretno odnosi. Ljekar je u razmjeni zarobljenika kasnije oslobođen, ali su se Redžo i on poslije određenog vremena, ponovo sreli, i tada je on Redža liječio od zapaljenja pluća.

Ili priča o vojniku Jolu Jovanoviću, koji je zarobljen kao pripadnik neprijateljskih formacija, a koji je 20-ak godina poslije rata potrazio Redža Sarkinovića da mu se zahvali sto je živ, dovoljno govore o djedovom čojstvu“, ispričao je Čekić, ističući da je ovo samo mali dio brojnih događaja koji su obilježili Redžov život. Ima ih taman toliko da će tokom svake naredne manifestacije biti u prilici da ispriča neke od njih.

Nakon završetka rata, partizan iz Plava je jos četiri godine proveo u riječnoj ratnoj floti. Kao član posade minolovca čistio je Savu i Dunav od zaostalih mina ali se, u tom periodu, i tri puta sreo sa Titom. Po povratku u Plav vraća se ribarstvu, svojoj predratnoj ljubavi, na način sto stiče povjerenje od strane inžinjera agronomije iz Titograda, Đoka Drecuna, koji ga šalje u Sloveniju na usavršavanje, a po povratku Redžo krči put ribočuvarskoj službi u Plavu kojoj je posvetio značajan period svog života.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN