SHARE

Plavsko jezero je smješteno u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, u blizini granice Crne Gore sa Albanijom. Ovo je najveće ledničko jezero u Crnoj Gori, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 906,72 m. Smješteno je u Plavsko-gusinjskoj kotlini, na prostoru između Plava, Vojnog sela i Martinovića. Jezero se vodom napaja preko rijeke Ljuče, koja donosi vode sa Prokletija, dok jezero gubi vodu rijekom Lim, koja izvire iz jezera i dalje teče prema sjeveru i uliva se u Višegradsko jezero. Jezero je nastalo u basenu lednika, dugom 35 km, koji je postojao tokom pleistocena.
w

Plavsko jezero ima oblik nepravilne elipse. U pravcu jug-sjever, ovo jezero ima dužinu od 2 160 m. Širina mu se kreće od 1 490 m (maksimalna), do 921 m (prosječna). Obala jezera je slabo razuđena, ali izuzetak čine samo djelovi gdje se rijeka Ljuča uliva i prostor oko poluostrva Vija. Jezero ima dužinu obale od 7 520 m. Na jugozapadnoj obali jezera, gdje se Ljuča uliva, nalaze se 2 manja poluostrva i 3 zaliva, a u delti rijeke i 3 ostrvca, koja se pojavljuju u vrijeme niskog vodostaja na jezeru. Površina jezera iznosi 1,99 km2, dok mu zapremina dostiže veličinu od 7,690 950 m3. Površina jezerskog sliva, odnosno, površina sa koje rijeka Ljuča sa svojim pritokama zahvata vodu i donosi je u jezero, kreće se oko 288 km2. Najveća dubina je smještena u centralnom dijelu jezera i kreće se 9,10-9,15 m, a prosječna dubina iznosi 3,86 m. Na jezeru se javljaju 2 maksimuma vodostaja (u maju i decembru) i 2 minimuma (u oktobru i februaru), što je posledica različitog priticanja vode Ljuče, količine atmosferskih padavina, otapanja snijega, oticaja vode Limom i isparavanja vode sa površine jezera. Najveći vodostaj u jezeru je tokom maja i aprila, a minimalni vodostaj je tokom septembra i avgusta. Svakih 4,45 dana u jezeru se izmijeni cjelokupna voda jezera, a brže se voda obnavlja u površinskim djelovima, nego u dubljim djelovima jezera. U prosjeku, nivo vode u jezeru godišnje varira oko 1,5 m, mada je moguće da ono dostigne i do 2,5 m.

Plavsko jezero, pogled sa Sabove glave

Prosječna godišnja temperatura vode u jezeru se kreće od 2,8° C tokom januarskih dana, do 15,5° C u avgustu. M. Knežević navodi: “Za vrijeme hladnih zima, kada zavladaju jači i duži mrazevi, led se obično pojavljuje krajem decembra, ili početkom januara i zadržava se do sredine, rjeđe do kraja februara. Preko dobro zaleđene površine jezera moguć je pješački prolaz. Ledena kora pri obali je obično debljine 20-30 cm i smanjuje se ka sredini jezera.”

Voda jezera ima karakterističnu zelenkastu boju, što je posledica doticanja vode sa prostora koji su izgrađeni od krečnjaka. Providnost vode u jezera je različita, kako pri različitim vremenskim prilikama, tako i na različitim mjestima. Ona je velika kada je vrijeme lijepo i sunčano, što je karakteristično za ljetnje mjesece, kada iznosi 4,2 m. U djelovima jezera koji se nalaze u blizini obale, voda je providna do dna. Treba istaći i činjenicu da se istočni djelovi jezera odlikuju znatno većom providnošću, nego zapadni, kao i to da je providnost vode najmanja na mjestu gdje se rijeka Ljuča uliva u jezero, dok je najveća providnost u središnjim djelovima jezera. Analizama je utvrđeno da voda u jezeru sadrži 4,0 mg/l nitrata, 71,7 mg/l sulfata, 53,62 mg/l kalcijuma, 4 mg/l silicijumdioksida, 5,76 mg/l magnezijuma i 5,28 mg/l ugljendioksida.

Plavsko jezero

Živi svijet Plavskog jezera je veoma raznovrstan. Plitki i priobalni pojas obrastao je bujnom vegetacijom, kao što su niske trave, trska, ševar i lokvanj. Takođe, treba istaći činjenicu, da je jezero bogato ribom, kao što su: klen, skobalj, pastrmka “blatnjača” i štuka.

Pripremili: Dušan Kalezić, UrnGis

Literatura:
Branko Radojičić, Vode Crne Gore, Filozofski fakultet, Institut za geografiju, Nikšić, 2005.
Stevan M. Stanković, Planinska jezera Crne Gore, Beograd, 1998.
Stevan M. Stanković, Turizam – zaštita i valorizacija, Srpsko geografsko društvo, Beograd, 2003.