Pise: Becir-Beco Sahmanovic, Stockholm

Dugo toplo ljeto …

Tumarao sam sa AMIROM, mojim braticem po ZAVICAJU. Pricali smo, sretali se sa nekada poznatim, ali isto tako i sa manje poznatim zavicajcima. Evocirali smo ranija dogadjanja u MODROJ LUGI, komentarisali najnovija zbivanja. Negdje smo se podudarali, u mnogo slucajeva bilo je razilazenja i drugacijeg gledanja na svakodnevnicu. Moguce da je bilo ljutnje od rodjaka zasto se sastajemo sa ponekim koji nije po njihovoj volji,ali ja sam htio da svakoga poglredam u oci, da iskreno, otvoreno prozborimo…

Normalno da sam ponesto i zapisivao u vama dobro znanom i cesto pominjanom QVADERNU,dzepnom notescicu, mom vjernom pratiocu.

Onda da vidimo sta su ovog ljeta radile LETECE STUKICE:

- Sa verande BEDROVE AQVE, gledamo MODRO BLATO/ To je vama poznati starinski naziv za JEZERO./

Slusao sam sta pricaju stukice:

- Slusaj STARKA, zapoce razgovor bistra i jako dovitljiva CUMICA, vidis li kako BELI i AMIR prodjose kroz trave od nekadasnje jezerske obale, koja je zapljuskivala AQVU, pa sve do same lijeve obale STUDENICE, studene rijeke,koja se uliva u JEZERO. Vala se nisu nimalo oprljali, nisu cipele pokvasili, nisu zabasali u neku skrivenu baricu. Sve suho, tvrda, travama i rastinjem zarasla nova PJESKUSA prekrivena sasusenom ilovacom. Uhvatila pojas po sirini od najmanje pedeset do sedamdeset metara.

Otrgla ga od modre jezerske vode. Ali je jos gore sto se taj pojas od mozda pet–sest stotina metara, protegao nanize sve do RIBARSKE STANICE. Hajd, pogledaj sada sa druge strane JEZERA: od USCA pa navise prema ZIOCU, tvrde trske sevara, preslice, zilave hasure i zamrsene trave jos vise uznapredovale. Kao da su se udruzile dvije napadnute, dvije suprotne obale, napreduju svom snagom, hoce da se ubrzo sastave i proslave zajednicki poduhvat koji su tajnovito nazvale DAVIMO JEZERO. Tako su se priblizile da je sa lakocom moguce pregaziti plitku vodu koja tankim tokom povezuje dvije obale. Gledam s nekim unutrasnjim protestom, nekim cemerom kako te PRIRODNE SILE nezaustivo grabe naprijed, pune, smanjuju JEZERO. Nekada sve te gorcine povezem sa onom slikom kako silnici u crnim kapuljacama, sa gajtanima dave IBRAHIM PASU u cuvenoj turskoj seriji SULEJMAN VELICANSTVENI. Ti me razumijes Starka dobro, pa mi oprosti sto ti vracam neprijatne slike iz turske serije i sto to sve uporedjujem sa nestankom NASEG PLAVETNILA. Cini mi se da mi je lakse kad ti sve to ispricam…

A i sa one druge strane, od TURKOVICA, napunio se BERBEROV FIR nekakvim podvodnim travuljinama. Samo, sehirim, valjda ce se naci neko rjesenje da se JEZERO ocisti. Valjda???

Idemo dalje, obilazimo NOVU GUSINJSKU KAZU. Nova zgrada zatvorena…

- Bolje i da je zatvorena jer vidis, obrati se STARKA svojoj drugi CUMICI, kakve koristi od zgrade kad odbornici nikako da se sloze, kao rogovi u vrsi. Kazu mi da je GUS.KAZA pod prinudnom upravom.

Pricam uzgredno sa starijim, postenim covjekom, koji je u penziji ,zivi u KRUSEVU. Bivsi je radnik Pilane, dobro poznaje AMIRA /Susret dok zavrsavamo pjesacenje od Plava do Gusinja, preko Vojnog sela/.

- Bilo bi najbolje, naglasava on, da i PLAVSKU i GUSINJSKU KAZU pripojimo beranskoj. Od ovih nasih nikakve koristi, nikakve fajde.

Razmisljam: mozda covjek stvarno pretjeruje. Ali, opet iskustvo, svakodnevnica ga tjera da pomisli nesto tako. Ne znam da li je u pravu, ne mogu da odgovorim. Velim sam sebi: Precuti to, predji na drugi razgovor!

Lako je zakljuciti da nekog velikog napretka u ovim krajevima nema. Doduse dijaspora pravi nove, dvospratne, trospratne moderne kuce, sa balkonima, izbacenim kulama, lijepo za oko. I GUSINJE i PLAV se sire, dobijaju konture lijepih gradica… No, uglavnom sve te nove kuce su zatvoreno, cekaju novo ljeto, kada ce se zavicajci vratiti, otvoriti vrata i boraviti mesec, najduze mjesec i po. Kad prodje drugi avgust LJUGA ce utihnuti u svoj usporeni, jednolicni ritam…

Nisu daleko GREBAJE od Gusinja, mozda sedam-osam kilometara. Jeste asfaltni put, ne puno kvalitetan. Puno je posjetilaca, ima ih sa svih strana, prica nam o tome uspjesni ugostitelj Srcko Pavicevic. Gazimo sa AMIROM PRVU LIVADU, zatim ulazimo u DRUGU i na kraju, mozda najvecu TRECU. Napisao sam u jednoj kolumni kako se gledajuci sa ovog mjesta PUSTA VRATA zatvaraju zagrljajem lava i lavice. Primjedba je bila: kako napisa lava i lavice kad ih ovdje nikad nije bilo. Pa dobro, uvazavam primjedbu: hajde da kazemo da su u pitanju medvjed i medvjedica. Ali,kako god gledali sigurno je da ushicenje ne mozete sakriti kad su pred vama cudesni visoki prokletijski vrhovi koje moze samo priroda izvajati. Litice okomite, paraju nebo, stah da te uhvati. Kad ste u Zavicaju nemoguce je zaobici DOLINU GREBAJE.

Nisam uspjeo posjetiti HRIDSKO JEZERO. Taman smo nas trojica /ZUVDO BARJAKTAR, ZUVDO SAHMAN i JA/ krenuli ZUVDOVOM terenskom NIVOM, iznenada nesto kvrcnu u menjacu, ni koraka dalje. Odavno je receno: Nije prvo sto je planirano, prvo je sto je sudjeno.

Vidjeli smo tri lijepa mosta na ALIPASINIM IZVORIMA.

Ne mozete se oteti utisku da nasi ljudi vode dovoljno racuna o cuvanju prirodnog okolisa. Kako god okrenem razmisljanje, kako god se vratim u daleku proslost zakljucujem isto: da nas smetlje okruzujene, da kvari ljepotu MODRE LJUGE. Ali, nejse, tako je kako je.

Pjesacili smo do VARDISTA, onda produzili koso prema CULJUNTRI na ZAVRSU, stigli da obidjemo kucu mog skolskog druga RIZA PURISIC u BOGAJICU, zastajali pred cuvenom, ali sada jako ostecenom SKICKOM LIPOM, o kojoj je ispjevao lijepe pjesme nas zavicajac RAMIZ CIRIKOVIC. Razmisljam: kako bi bio veliki podvig da se gromovima raspolucena SKICKA LIPA ogradi, zastiti od propadanja, da bude mjesto povremenog okupljanja, da se priblizi tretmanu STAROBARSKE MASLINE. Moguce da pretjerujem,ali zelje opstaju, nada isto tako opstaje. Nikad ne recite NIKAD!

Kad prodjete preko MOSTA PLAVSKE RIJEKE, odmah s desne strane, smjestena je KAFANA SEMSA GUTICA. Neocekivano se bas na tom mjestu sretoh sa mojim prijateljima, jaranima, rodjacima: sudija SEKO DJESEVIC, vizljasti DRAGOMIR, zatim SRCKO PAVICEVIC, pa BASICI, JAHDADICI, CECUNJANI i t d. Nisam zapamtio sva imena jer za ovim stolom u procelju redovno se sastaju isti gosti. No,tokom razgovora prilaze drugi, novi, drustvo se obnavlja i mijenja. Najvise se prepricavaju dogodovstine iz proslosti, dogodovstine koje bjelezi i objavljuje nas likovni umjetnik, pisac i sakupljac narodnog blaga, nama dobro poznati IBRAHIM REKOVIC.

Jutros mi, pred punim hastalom, SEKSPIR /Tako poodavno zovem naseg prijatelja, brata od strica moje supruge, sudiju SEFKIJU DJESEVICA/ prica anegdotu:

-Savjetuje svoju zenu taj LJESNJANIN /Steta, nisam zapamtio ime/:

-Ako naidje musafir pa gleda po raficama, daj mu da jede,

-Ako zijeva,prostri mu da spava,

-Ako se proteze pomislja na zensko odbrusi mu: Lomi vrat odavde, nikad te moje oci ne vidjele!

Smijeh, opustenost, zaborav na svakodnevnu zbilju…

Zapisivao sam dosta toga u svom QVADERNU.

Moguce je da nastavim sa pisanjem, kazem moguce je.

P.S.

Pita me moj brat CAMIL iz Amerike - koga si sve sretao:

Velim ja njemu: sa AMIROM Sahmanovicem sam bio svakodnevno, sa HALJILOM i SUCKOM Sahmanovicem smo u tri navrata pili kafu i cajeve u kaficu do MOCARTA, sa MEHOM Sahmanovicem /90 godina/ smo dugo pricali u njegovoj kafani pokraj DEZDERACE, kod SEMSA Gutica sastajali smo se tri jutra /kafa, cajevi/, najvise sale, smijeh… Ne mogu sve nabrojiti, sigurno cu nekoga zaboraviti.

Krug se zatvorio povratkom u SVEDSKU.

Sve bude i prodje… Panta rei!

S postovanjem, Becir-Beco Sahmanovic, 5.09.2016 ,Stockholm

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN

KULTURA SLAJDER

KULTURNA BAŠTINA – RIZNICA GRADOVA: Konzervacija Kule Redžepagića u fokusu

Kula Redžepagića

Ministarstvo kulture kontinuirano obezbjeđuje sredstva za zaštitu i očuvanje kulturnih dobra u opštini Plav. Prošle godine Ministrastvo je opredijelilo 16.000 eura za konzervatorski projekat i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru Careva džamija, dok je sa 3.000 eura finansiralo konzervatorski projekat i sprovođenje konzervatorskih mjera na dobru Spomen-ploča na mjestu pogibije Beša Bašića i drugova u Doljima.

U tekućoj godini je izdvojeno 16.000 eura za izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera za kulturno dobro Kula Redžepagića.

Unutrašnjost Kule Redžepagića

 

Dom kulture

Javna ustanova Dom kulture na lokalnom nivou kooridinira sve projekte vezane za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Riječ je o kompleksnoj ustanovi, koja osim ostalih, obavlja i bibliotečku djelatnost. Biblioteka ima šest zaposlenih.

Ministarstvo kulture je nakon donošenja seta zakona iz oblasti kulturne baštine, imalo brojne aktivnosti u cilju njihove potpune implementacije, a naročito u pogledu sprovođenja odredbi zakona o muzejskoj djelatnosti i o bibliotečkoj djelatnosti, kojima je propisano da se javne opštineske ustanove za obavljanje muzejske, odnosno bibliotečke djelatnosti obavljaju u okviru samostalnih javnih ustanova.

 

Manastir Brezojevica

Cijeneći da Narodna biblioteka obavlja djelatnost za potrebe građana, na području za koje je osnovana, obezbjeđujući im jednake uslove za kulturni razvoj, obrazovanje i informisanje, Ministarstvo kulture će pružiti podršku za projekte koji su od javnog interesa i za dobrobit svih građana.

Careva džamija

Nepokretna kulturna dobra

Na teritoriji Opštine Plav, status nepokretnog kulturnog dobro, imaju četiri objekta koja su tretirana kroz Projekat revalorizacije kulturnih dobara i to:

1. Careva džamija
2. Kula Redžepagića
3. Manastir Brezojevica
4. Zgrada bivše OŠ Brezojevica
5. Spomen-ploča u znak borbe protiv okupatora, Čakovec
6. Spomen-ploče na mjestu pogibije Beša Bašića i drugova u Doljima

Za sva kulturna dobra urađeni su elaborati, koji sadrže detaljan opis sprovedenih aktivnosti, kao režim i mjere zaštite. Projekat je implementiralo Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara u saradnji sa svim nacionalnim i lokanim institucijama iz oblasti kulturne baštine, kao i državnim i lokalnim organima uprave. Ukupna sredstva za izradu elaborata su 1.320 eura.

Brojni planovi

U narednom periodu u smislu zaštite i očuvanja kulturnih dobara planirane su aktivnosti na Staroj školi u Velici.

OŠ Brezojevica

Lokacija stare škole, koja trenutno nije u funkciji, predstavlja seosko središte, a u njenoj neposrednoj blizini nalazi se spomenik Veličanima stradalim u julu 1944. godine. Objekat je nedovoljno održavan više decenija i stoga u veoma lošem stanju. Za stanovnike Velike i plavsko-gusinjskog kraja, stara škola predstavlja izuzetno značajni kulturno istorijski objekat za koji vezuju svoju istoriju, kulturu i tradiciju. Ovo posebno zbog činjenice jer se prošle godine navršilo 160 godina školske nastave u ovom kraju. Postojeći objekat stare škole izgrađen je početkom prošlog vijeka, a posljednji put je obnovljen nakon Drugog svjetskog rata. Do 1974. godine u njemu se redovno odvijala nastava kada je za iste potrebe izgrađena nova škola. Objekat stare škole je pravougaone osnove, prizemlje zidano kamenom, kasnije malterisanih fasada, dvoslivnog krova. Do prije nekoliko godina služio je različitim djelatnostima i potrebama Velike.

U posljednje vrijeme postoji interes stanovnika ovog kraja, Mjesne zajednice Velika i NVO ,,Klub Velika” da staru školu saniraju i privedu namjeni od značaja za užu i širu društvenu zajednicu (lokalni istorijski i etno muzej, biblioteka, klub Veličana, tradicionalna zadruga, edukativni školski prostor, usluge i sl.).

Osim toga, NVO se obratila Ministarstvu kulture sa inicijativom o osnivanju biblioteke u selu Velika.