Sadrija Hot, sin Demse i Hume, rodene Radoncic. Rodjen u Dosudju, opstina Gusinje, Crna Gora. Rodjen 1927. godine, preselio na ahiret 20.marta, 1974. godine u svojoj 46 godini života.

 - obrazovanje: pravnik, završio pravo na beogradskom univerzitetu s cistom ocjenom 10 kao najbolji u generaciji vanrednih studenata. Studije završio 1955. godine nakon oslobodenja FNR Jugoslavije.

 - odmah po oslobodenju Jugoslavije od fašizma dekretom zaposlen kao sekretar Sreza u Andrijevici.

  -1952. godine vraca se u svoje Gusinje gdje radi u opstini kao sekretar a odmah nakon toga skupa sa jednim brojem entuzijasta i zaljubljenika u svoj zavicaj, osniva prvo preduzece, opstu poljoprivrednui trgovacku zadrugu, ciji je osnivac i prvi direktor na kojoj dužnosti ce ostati do svoje prerane smrti, 20. marta 1974. godine.
Živio je i radio za svoj narod i stvaranje optimalnih razvojnih i ekonomskih uslova i prosperiteta svih gradjana Gusinja bez obzira na naciji i vjeru. Zbog njegove roditeljske brige prema zavicaju i gradjanima Gusinja, narod mu je od milja iskreno dao i drugo ime "Babo", sto je on istinski i bio.

 - zadruga i trgovacko preduzece na cijem je celu bio od osnivanja do smrti, nosila je ime "Aljo Hot", ime njegovog brata od strica koji je bio heroj antifašistickog oslobodenja Jugoslavije.

Sadrija (Babo) umro je na radnom mjestu radeci i doprinoseci dobru svih u Gusinju.

Radnu organizaciju dok je on bio na celu, razvio je do savršenstva za te uslova privrede, koja je iz te oblasti bila najproduktivnija u Crnoj Gori i kao takva bila nosilac razvoja Gusinja i tadašnje opstine Plav.

 - Zadruga se pored razvoja Gusinja, proširila i na tržište tadašnjeg Titograda i zapošljavala veliki broj plavogusinjana s tendencijom daljeg proširenja kapaciteta. OPZ "Aljo Hot" Gusinje jednom rijecju bio je jedinstven i složan kolektiv i jedini i pravi nosilac privrednog i svakog razvoja Gusinja od osnivanja pa sve do Sadrijne smrti. Nakon toga iz nejasnih i nerazumnih i vjerovatno nestrucnih razloga i motiva, ovaj veoma uspješan kolektiv i preduzece je devastiran i moze se reci uništen a postoje i opravdane sumnje od strane velikog broja Gusinjana da je nakon Sadrijine smrti, posebno 90 godina prošlog vijeka ovo preduzece i opljackano. Naravno sve to treba jednog dana radi istine i poštenih Gusinjana koji su bili istinski neimari kako umrlih tako i živih, konacno pokrenuti reviziju kako i na koji nacin i kome je otišla imovina i sredstva Zadruge "Aljo Hot" Gusinje. To bi bila moralna i ljudska dužnost živih Gusinjana koji žele objektivnu istinu o svemu tome.

Uz Sadriju (Baba) Hota, razvoju ovog za to vrijeme privrednog preduzeca nabrojat cemo samo neke zaslužne iz tog kolektiva: Hajro Rasic, Iso Cekic, Medo Nikocevic, Sabo Hasov Koljenovic, Jazo Aljov Hot, Braho Mrkulic, Hazem Ljecaj, Bajram-Badzo Hasandjekaj, Saljih Cosaj j mnogi drugi kojih ima prilican broj.

- Sadrija je bio poslanik za privredu u Parlamentu Crne Gore.
- Kao zaslužnog privrednika i uspješnog strucnjaka Privredni gigant u Sarajevu "UPI" (Ujedinjena privreda i industrija" ponudila mu je 1973 godine mjesto generalnog direktora sto je on odbio. I ako su mu sva djeca bila na školovanju u Sarajevu. Kao razlog je naveo da ne želi da napusti Gusinje za koje je živio i želio mu roditeljski dobro bez obzira na funkcije koje su mu nudjene u vladi Crne Gore i privrednoj komori SFRJ u Beogradu. Jednostavno živio je u dao svoj mladi zivot svom Gusinju.

- 1973 godine vise puta putovao je za Bec u Austriji zbog dva velika projekta za investiranje u izgradnji 2 nove fabrike u Gusinju, gdje bi se zaposlilo nešto vise od 250 radnika. To su pogoni za preradu krompira i 11 produkata namijenjenih prije svega stranom a i domacem tržištu (Austrija, Italija, Njemacka i Francuska), koji su bili spremni investirati i u prvih deset godina otkupiti sve sto proizvede "Aljo Hot" Gusinje.

Druga fabrika bi bila za preradu i pakovanje domaceg i šumskog voca i ljekovitog bilja, a bila je u planu i kasnije mljekara i drugih mlijecnih proizvoda za domace i strano tržište. Projekti su pored ekonomske opravdanosti u cjelosti bili ekološkiji cisti bez otpada koji bi mogli nanositi stetu zdravlju i okolini. Dakle planirana je proizvodnja zdrave hrane i proizvoda koji su 100% organik. Projekti i finansije su bili obezbijedjeni i radovi tih pogona su trebali krenuti pocetkom maja, 1974. na žalost smrt neimara svega toga Sadrije Hota kao i kukavicluk odgovornih u tadašnoj opstini Plav trajno su sa smrcu Sadrije umrli. Mnogi analiticari i dobri poznavaoci stanja prije i sad u OPZ "Aljo Hot" sad kazi da je smrcu Sadri-Babka Hota, umrla i velika prilika za razvoj i zapošljavanje naroda u Gusinju i na neki nacin dugorocno je za Gusinjane zatvorena perspektiva. Nadati se da ce povratkom opstine Gusinje roditi se neki novi Neimar poput Sadrije Demsinog Hot koji je sve dao za svoje Gusinje. Na primjer da bi školovao svoje osmoro djece prodavao je babovinu. Nadamo se da ce neko nauciti iz svega toga i da ce se u znak zahvalnosti za ovog Gusinjskog patriotu, nadležni u opstini ili pošteni Gusinjani u znak zahvalnosti i sjecanja na Sadriju Hota donijeti odluku da jedna od ulica nosi njegovo ime.

- Sadrija Hot kao jedinac u roditelja za sobom ostavio je osmoro djece. Pet sinova i tri kcerke. Svi su završili fakultete na univerzitetu u Sarajevu. Od toga su 2 profesora, 1 pedagog, 1 inžinjer, 2 doktora medicine i 2 diplomiranih ekonomista. Medju njima su i dva magistra u okviru navedenih struka.

- Sadrija Hot je ucesnik NOR-a 1942.godine.

- Odlikovan je od Marsala Tita, sa 3 ordena. (Orden zasluga za narod. Ordenom za rad i ordenom iz NOR a ).

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN