Crna Gora se na izborima opredjeljuje za prošlost ili budućnost Crnoj Gori se 16. oktobra održavaju parlamentarni izbori, 10-ti po redu od uvođenja višestranačja i četvrti od proglašenja crnogorske nezavisnosti, koji se smatraju strateški najvažnijim do sada na kojima će se ta zemlja opredjeljivati za prošlost ili budućnost.
Prema analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane biće to izbori za i protiv članstva Crne Gore u NATO i EU, prenosi Tanjug.

IFIMES navodi da su analize javnog mnjenja pokazale da će vladajuća DPS aktuelnog premijera Mila Đukanovića ovoga puta imati težak zadatak, da osigura još jedan mandat na vlasti.

Za razliku od prošlih izbora DPS sada nastupa bez važnih koalicionih partnera, koji su u prošlosti donosili toliko procenata podrške birača, koja je omogućavala stabilno vladanje Đukanoviću i DPS-u.

Ta stabilnost se, kako se navodi, srušila u trenutku kada je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić, dugogodišnji predsjednik parlamenta, poslije 18 godina koaliranja započeo da zaustavlja neke važne strane investicije i pokušao da ruši Đukanovićev kabinet, koji je ipak uspio pridobiti povjerenje u Skupštini Crne Gore.

Pri tome su, kako se navodi, očito Krivokapić i njegovi politički mentori pogrešno koncipirali svoju političku strategiju i vrlo vjerovatno je da uopšte neće preći izborni prag, što bi značilo kraj njegove političke karijere.

Zbog Krivokapićevog političkog zaokreta i njegovim aktivnostima na rušenju Vlade Crne Gore povezao se sa Demokratskim frontom i drugim prosrpskim i proruskim snagama, koje je u prošlosti nazivao neprijateljima države.

Njegov SDP raspao se i izgubio većinu članstva, koje je pod vođstvom ministra za infrastrukturu Ivana Brajovića formiralo novu stranku Socijaldemokrati (SD).

Lokalni izbori u opštini Tivat u aprilu 2016. bili su prvi test novih odnosa u političkom prostoru Crne Gore, gdje je DPS osvojio apsolutnu većinu, dok je novoosnovani SD osvojio preko 10 odsto glasova i zauzeo uvjerljivo drugo mjesto.

Na osnovu rezultata izbora u Tivtu je očito, da je za budućnost evroatlantske većine u Skupštini Crne Gore važna uloga SD Ivana Brajovića, koji drži svojevrstan ključ prema razvojnoj većini i kontinuitetu političke stabilnosti Crne Gore na putu u savez NATO i EU.

Upravo od izbornog rezultata SD zavisiće, da li će Crna Gora nastaviti sa procesom pristupanja odnosno da li će očuvati političku stabilnost ili će usljediti duboka politička kriza, koja rizikuje da čak podstakne i međuetničke konflikte u državi, koja je inače važila za najuspešniju u integraciji različitih etničkih zajednica. Pri tome je važna činjenica, da se i brojni nezadovoljni birači DPS-a odlučuju za podršku SD, jer u njoj vide garanta za nastavak evroatlantske i razvojne politike.

Činjenica je, da je opozicija u Crnoj Gori razdrobljena i da bi imala velike poteškoće prilikom sastavljanja vlade, ukoliko DPS i SD ne bi dobili većinu u Skupštini Crne Gore.

Između DF-a, Demokrata i koalicije „Ključ" (Demos - SNP - URA), koja povezuje tri opozicione stranke su velike razlike i malo je vjerovatno, da bi mogli premostiti te razlike, jer ih povezuje samo jedan cilj, a to je rušenje aktualne vlasti, dok biračima ne nude strateške i programske alternative.

U slučaju pobjede opozicije za očekivati je period političke nestabilnosti, zaustavljanje procesa približavanja evroatlantskim integracijama i pad stranih investicija, koje su u proteklim godinama Crnoj Gori omogućile postizanje jednih od najboljih makroekonomskih pokazatelja u regionu. Inače, pravo glasa na izborima u Crnoj Gori ima 530.840 birača upisanih u centralni birački spisak. Na izborima se bira 81 poslanik/ca za Skupštinu Crne Gore. Izborni prag iznosi tri odsto.

Istovremeno sa parlamentarnim izborima održavaju se i lokalni izbori za opštine Kotor, Gusinje i Budva.

Zanimljivi su izborni slogani političkih subjekata učesnika izbora. Tako se vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) obraća se biračim sloganom „Sigurnim korakom“, Demokratski front (DF) poručuje „Mi ili on“, Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića obraća se sa „Država svima“, Demokrate Alekse Bečića poručuju „Pobjede a ne pođele“, Trojna koalicija „Ključ“ saopštava „Najbolje za Crnu Goru“, Socijaldemokrate (SD) Ivana Brajovića nastupaju sa sloganom „Dosljedno“, Pozitivna Crna Gora kaže „Jer volim Crnu Goru“, a manjinska Hrvatska građanska inicijativa (HGI) sa sloganom „Hrvatsko srce za Crnu Goru“...

U izbornoj kampanji suočavaju se dva velika politička bloka - za i protiv članstva u EU i NATO-u. Opozicija nikada nije bila destruktivnija i heterogenija nego kao što je pred predstojeće parlamentarne izbore.

Opozicioni nastup građen je na pogrešnom konceptu, koji je oko sebe okupio konglomerat šarolikih političkih subjekata, koji se suprotstavljaju prvenstveno punopravnom članstvu Crne Gore u NATO-u, a pojedine opozicione stranke i članstvu u EU, jer žele čvršće povezivanje sa Srbijom i Rusijom, navodi IFIMES.

Politička retorika većeg dijela opozicije usmjerena je uglavnom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, protiv vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i lično protiv premijera Mila Đukanovića.

Radi se o jednoj grupi čelnika opozicije, koji su u osnovi razočarani Miloševićevci ili su se do sada na neki način okoristili učešćem u vlasti ili beneficijama od vlasti.

Opozicija u osnovi ne nudi konkretna rešenja osim da će se ukoliko dođe na vlast obračunati sa sadašnjom vlašću i Đukanovićem.

To je vrlo opasan model, koji se želi obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom pri tome ne razlikujući privatnu inicijativu (biznis) od kriminala i korupcije.

Analitičari smatraju, da se u Crnoj Gori od raspada nekadašnje SFRJ još uvijek nije uspjela profilisati snažna opoziciona autohtona politička partija, koje ne bi bila prosrpska ili proruska.

Zato su, navodi se u analizi IFIMES-a, predstojeći parlamentarni izbori su strateški najvažniji izbori do sada, jer će se politički podijeljena Crna Gora definitivno opredijeliti za NATO i EU ili će ići u smjeru povezivanja i jačanja saradnje sa Rusijom i Srbijom.

Podsjeća se i da je nedavno ispred crkve Svetog Nikole u Kotoru postrojena „Balkanska kozačka vojska“. Pored unformisanih Kozaka, učestvovali su bajkeri iz Rusije, proruskih dijelova Ukrajine, Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, sveštenici Srpske pravoslavne crkve...

U periodu kada Crna Gora uskoro postaje punopravna članica NATO-a, na njenoj teritoriji formirana je takozvana Balkanska kozačka vojska, simbolika toga je ilustrativna je u činjenici, da je Rusija moćno prisutna u Crnoj Gori i regionu Balkana.

To je, kako se navodi, vidljiva ruska prisutnost.

Međutim, Rusija upotrebljava prikrivene metode svog djelovanja i prisutnosti u Crnoj Gori i na Balkanu. Crna Gora nalazi se u situaciji da na predstojećim parlamentarnim izborima bira između Kozaka i punopravnog članstva u NATO-u.

To znači opredjeljivanje između prošlosti i budućnosti, a odgovor na to pitanje daće rezultati parlamentarnih izbora.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN