www.Gusinje-Plav.com


LETE STUKE PONOVO
Pise: Becir-Beco Sahmanovic Svedska

Kad pridje do same obale MODROG JEZERA CEKO odmah uoci da mu je neko odvezao i sakrio camac:

-Mozda su ti mangupi, dokolicari zamaskirali camac da mi se osvete za ono proljetosnje tjerane sa njima.

-Bas me briga samo da mi je da se dokopam svoga camca sada kad je vrijeme da pokupim mreze i ulov odnesem u hotel? -Cekaju gosti!

Kad se poce kretati nesigurnim daskama davno podignutog splava on pogleda prema gusto zbijenim trskama skoro podmladjenog sevara. Iznenadi se kad u onom skucenom i skoro maskiranom izlazu prema livadi PURISICA ugleda prednji dio dobro skrivene krme. U prvi mah mu ne bi jasno da li je to njegov ili mozda Selmanov ili Dzmov camac.

Imao je obicaj da prvo obidje Sehovu, Selmanovu i svoju obalu i provjeri da li se sve u redu sa mrezama koje su sinoc kasno postavljene.

-Izgleda je sve u redu, zakljuci on i uputi se prema Dzemkovoj njivici u Ziocu.

Prvo se napi hladne vode, zatim izvadi tabakeru punu izrezanog skadarskog duhana ”kotrobana”.

-Ne znam sta je ljepse: ovaj kotrobanski miris sto dolazi sa ove cigarete sto je malocas zapalih, ili okus jezerske stuke, preslice i sevara. Ili mozda ova slika zutih lokvnjskih cvjetova?

Kao da preslisava sebe ribar koji bas ovdje, na ovom malenom zaravku rodjakove njivicer odmara, opusten i reklo bi se, dosta srecan.

Bar takav ima osjecaj,neki unutrasnji smiraj sto ga jos vise pojacavaju lagani talasici sto se prelivaju tu ispred njegovih nogu. CEKO krenu prema izvoru malo cudnog imena PRDAVCU, skrenu na STARI PAVILJON i kod stare VEJSOVE krovinare zapjeva:

Baljkice moja i ljepota tvoja,

Ljepota ti Carev grad veljase,

A visina Plava i Gusinja.


Odavnina je rodbini, poznanicima i komsijama poznata ova pjesma.Bilo im je drag okad cuju i ponavljaju rijeci rijeci da se Plav i Gusinje uporedjuju sa Carevim gradom, posebno sto je ovdje u ovim stihovima stavljen iznad cuvenog STAMBOLA.

Da nastavim:

Cuje Baljka znanu pjesmu:

-Evo Ceko, loza je na stolu, brzo ce i kahva - saceka ga njegova vjerna druga.

Zatim preuze dvije stukice iz torbaka, pristavi dzezvu. U isti mah izvadi iz sporeta kolobotnjici, stavi je u peskir da se prohladi i poce da cisti stuke. Ceko popi kahvu a Batka postavi sofricu:

-Te ljepote da vidite: vruca kukuruza, skorup iz Bogicevice, mladi kravlji masni sir iz Radoncica bora,svjeza stuka uvaljana u kukuruzno brasno.

-Vala Batka,ne znam sta je ljepse od ljepsega, dohvatim se skorupa a zao mi ostaviti sir, htio bi sto vise zagristi ovo bjelkasto stukino parce i da ti pravo kazem, mami jedno, pa drugo, ne znam sta cu prije dohvatiti!- -Dobro ti ucinjelo samo polako polako, sve ce doci na red!

Kad odspava jedan sahat on se uputi prema kahvi u DONJEM GRADU. Znao je da ga tamo cekaju dva SACIRA, jedan iz Ribarske, a drugi sa vrha Sahmanske mahale, Bahtijarbeg i Dzemko Jupov.

Zapocinjale su se nove price i nastavljane one od juce sto su ostale nedovrsene. Najvise su to bile PECKALICE na racun propalih begova i begovata. -Nismo mi propali sta hocete,opet smo mi najveci, niko nas ne moze unistiti. Mi smo plemstvo, plemici, nego sta - vristi Bahtijarbeg.

U razgovor se neocekivano ukljucuju seretni ETKO S. koji sa susjednog stola radoznalo slusao razgovore starih hababa:

-Jest, vala, dosta je bilo vaseg begovanja, dosla sloboda, sad smo jednaki!

-Ne mozemo biti jednaki, zna se ko su bili begovi, zna se ko je vladao ovom LJUGOM?

Stani malo Bahtijare, evo da ti pricam kako ste vi begovi radili nastavi ETKO:

-Bio je jedan beg po imenu Tahir koga ste vi proglasii otpadnikom zato sto je htio da podijeli zemlju cipcijama…Vi ste htjeli da ostanete odvojeni od sirotinje, zenili ste se i udavali u ista plemena, tako ste sijali trulo sjeme, zlo sjeme. To su rijeci vaseg plemenika doktora iz SEHERA. A vi ste njega nazvali osebenjakom, da radi protiv begovske loze. Sramotno,zar ne?

Bahtijarbeg ustade, vitla onim svojim cvornovatim stapom samo sto ne udari seretnoga ETKA.

- Iso dajte ni kahve da se malo smirimo, vidis kako ispade belaj.

-Stani Bahtijare !- povika Dzemko, nije svijet propao, sta nam je drugo ostalo no da se moskarimo!

-Dobro, Bahtijare, ja znam da je nova vlast uzela na krtkortajnu pozajmicu vasu BEDEVIJU, silnog konja, kakvog MODRA LJUGA nije imala. A vi ste digli frku kako se ta nova vlast sveti vama begovima?

-Jel tako bilo, hajde reci!

-Jeste ali sto su to morali raditi kad je BEDEVIJA bila privatno, Smakovo, vlasnistvo!

E, moj stari, nova vlast je proglasila drustveno vlasnistvo, kulucima je zavedena konfiskacija, zar ti to nije bilo jasno!?

-Nova vlast je bila okrenuta narodu. Prvo su OZNA i KNOJ hvatali i kaznjavala narodne izdajnike i saradnike okupatora, zatim kuluke, koji su se bogatili na racun sirotinje. Normalno da oni koji su ucestvovali u NOB i Revoluciji 1941 godine imali su neke privilegije. Tako su boracke familije dobijale R-tackice koje su im omogucavale da dobiju litar vise ulja,ili malo vise kahve i secera. Ako hocemo za pravo tako je bilo ispravno raditi!

-Cekaj malo, povrati se Bahtijarbeg, OZNA i KNOJ su u ovoj nasoj LJUGI pretjerivali, bilo je sudjena bez cvrstih dokaza, sumnjivih optuzbi i tako redom.

-Valjalo je uspostaviti novu vlast, novu drzavu, razumijes ti?

-Znam, ali kad su Gutica pitali sta misli o toj novoj drzavi seretski je odgovorio: Ista stolica, ali sira guzica! Zar nije tako? Etko, Dzemko, dva Sacira i Ceko slusaju,ne trepcu.

-Bice da je Gutic dobro definisao svako novo uredjenje, svaku novu drzavu.

Druzina u KAHVI na dnu DONJEG GRADA dugo je utonula u diskusiju trazeci odgovor sta je to drzava a sta je vlast.

Cekajte,povika ETKO,evo da vam procitam rijeci naseg znamenitog knjzevnika Basic H. koje su zapisane u nasem QVADERNU:

On poce citati:

-Mjesto koje nije biralo nas, niti smo mi birali njega, sudbina u kojoj se radjamo, koja se obistinjuje jace i sigurnije od svega drugog sto je nase?Necije pravo da te vuce i muci koliko hoce i da te ubije kad hoce-za ono sto bi te iz tudje drzave samo istjerali? Prcija jacega da cini u njoj zulum i bezakonje, vjecito trpljenje i pokornost slabijeg, navika da se zivi od onoga sto pretece iza jacega, sto uspije da sakrije i utaji i od samoga sebe? Sta je to drzava ako nije ozakinjena pljacka i pravo jacih da sve bude uradjeno po njihovoj volji, a ko to narusi-pravo da ga se surovo kazni i unisti. Bojim se da ce tako ostati zadugo medju ljudima, a u ovim nesrecnim zemljama –zauvijek.

Bahtijaru tek sada bi jasno sta se moglo dogadjati i sta se desilo sa cuvenom BEDEVIJOM, snaznim konjem jacim od dvije Sacirove SAMARICE. Napisao: Becir-Beco Sahmanovic, februara 2014



WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Tehnicki urednici i web dizajneri: Edvin Hot (J.D.) i Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Hamo Mulic        Mirza Vukelj


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2012 www.Gusinje-Plav.com