www.Gusinje-Plav.com


Plavljani i Gusinjani u Svedskoj nemaju udruzenje
Autor: Senad Sehovic - Svedska
Plavljani i Gusinjani u Svedskoj nijesu organizovani kroz udruzenja i zajednice kao sto je to slucaj u drugim zemljama gdje zive nasi zemljaci.
To najvise steti njima. Dali ce se nesto promijeni zavisi od njih samih. Inicijative postoje ali pomaka za sada nema. Ovaj tekst je jos jedan poziv, koji bi trebao da probudi nase ljude da se organizuju kao i svi ostali plavljani i gusinjani u svijetu.
Najvise je to potrebno za tamosnju omladinu. Omladina treba da se zblizava i druzi. Sa udruzenjem imali bi bolje i prisnije veze sa drzavom i zajednicama u koju zive kao i sa zavicajem i drzavom odakle dolaze a isto tako i sa ostalom nasom dijasporom iz drugih drzava. Znajuci da zive sirom Svedske imali bi i bolji uvid i evidenciju u to koliko ih ima kao i gdje se nalaze. Za one koji misle naci neki interes, biznis ili nesto drugo u ovom udruzenju nece biti mjesta.

Ne postoji nikakva organizacija ni kada treba sprovesti neku humanitarnu akciju a koje se u vecini slucajeva realizuju zajednicki sa ostalim nasim udruzenjima sirom svijeta. Osobe koje su to uspjesno radile kroz vise primjera vecinom su nailazile na nerazumijevanje. Zato je potrebno da se vise njih angazuje, koji bi dali svoj puni doprinos.
U Helsingborgu i okolini prije puno godina dolazilo se do nekog dogovora i organizovanja nasih zemljaka u toj regiji i oblasti Halland ali je kratko trajalo.Ostale regije ili nijesu bile raspolozne za to ili ih je daljina i komunikacija u to sprijecila. Kasnija desavanja dovela su do toga da su pojedinci poceli sami organizovati zabavne veceri. To je trajalo nekoliko godina gdje mozemo reci da je dolazilo dosta nasega naroda. Medjutim neki nijesi prihvatili takav nacin okupljanja i nijesu ucestvovali na istima smatrajuci da ti pojedinici ubiraju samo licni profit i nista vise od toga. To je dovelo do toga da su zadnje dvije-tri zabavne veceri bukvalno bile poluprazne jer su se i njihovi organizatori razisli i poceli odvojeno organizovati iste.
Osnivanjem nekog udruzenja (ako ne na drzavnom onda bi bilo dobro bar na lokalnom planu) stanje bi se promijenilo, mnogi bi se nasi zemljaci zblizili i povjerenje bi se vjerujemo povratilo. Tada bi se mogli bolje organizovati.
Udruzenje "Izvor" iz Geteborga odavno je prestalo sa radom iz nama nepoznatih razloga.
Ako neko ima drugih informacija trebalo bi da o tome obavijesti javnost. Mi koji nijesmo u tom gradu znamo da se to udruzenje ugasilo pocetkom 2000 godine.

Plavljani i Gusinjani ne zive samo u Geteborgu u Svedskoj nego i u drugim gradovima ove skandinavske zemlje.
Ima ih na krajnjem sjeveru, ali ih vecina oko 90% zivi u juznim djelovima ove drzave i to nedaleko od Danske i Njemacke i Norveske. Razdaljina onih koji zive na sjeveru u Luleu gdje zivi Juka Radoncic i Treleborga na krajnjem jugu gdje zivi na primjer Esko Bektesevic je oko 2000 km. To je ista razdaljina kao od Treleborga u Svedskoj do Sarajeva u BiH.
Najvise su nastanjeni osim Geteborga i u oblastima Skane( najvise u Helsingborgu, zatim Orkeljunga, Landskrona i Malmeu), u oblasti Halland (Halmstad i Varberg) i u glavnom gradu Stokholmu a dosta nasih zemljaka zivi i u Norcepingu.
Prema nasim procjenama u Svedskoj zivi blizu 1000 osoba iz nasih krajeva. Vecinom su Bosnjaci. Prva grupa Plavljana i Gusinjana naselila se u ovoj drzavi 60 i 70-ih godina proslog vijeka i to najvise u Geteborgu i Malmeu. Tada je vecina njih brzo nalazila poslove jer je Svedskoj nedostajala radna snaga. Najveca grupa nasih zemljaka stigla je medjutim u ovu drzavu pocetkom 90-ih godina. Ima i onih koji su prije Svedske zivjeli po Bosni i Hercegovini, Kosovu i drugdje. Ratna zbivanja koja su se desavala na podrucjima bivse Jugoslavijenatjerala je nase ljude da napuste svoja ognjista i dosele se u ovu drzavu. Ekonomska situacija u ovoj drzavi kada su oni dosli bila je veoma losa pa se posao poceo dobivati tek pocetkom 2000-te godine. Danas su mnogi od njih nasli zaposlenje i zive od svog rada. Mnogi su kupili kuce, stanove i dr. Dosta nase omladine se skoluje i ima ih koji su zavrsili najvise fakultete. Vecina ih svake godine posjecuje svoj rodni kraj.
Dali se treba organizovati ili ne je pitanje na koje treba sve da se zamisle. Nasa neoganizovanost i nedruzenje najvise ce se osjetiti kod omladine u blizoj i daljnoj buducnosti.


WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Tehnicki urednici i web dizajneri: Edvin Hot (J.D.) i Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Hamo Mulic        Mirza Vukelj      Radoncic Miso


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
Copyright 2002-2012 www.Gusinje-Plav.com