www.Gusinje-Plav.com


Obracanje Ibra Rekovica
Poštovana gospodo,
Zahvaljujuci organizatoru ovoga skupa, Nevladinom Udruženju „SUMEJA“ Plav, imam priliku da Vas, pozdravim i kažem par rijeci.
Za razliku od ostalih, koji su, ili ce, danas, govoriti o ukupnom književnom stvaralaštvu, rahmetli Huseina Bašica, ja cu, uz rizik, da mi bude zamjereno, kako sam „promašio“ zadatu temu, evocirati, neka moja sjecanja, na njega, kao komšiju, dugogodišnjeg prijatelja, kolegu, i nada sve, dobrog prijatelja i covjeka.

Sebe racunam u ljude, koji su, dobro, poznavali rahmetli Huseina kao: pametnog, iskrenog, radnog, ambicioznog, dobronamjernog i energicnog covjeka. Covjeka koji je imao viziju i energiju da istraje na onome što procijeni ispravnim i korisnim za Plav i narod u njemu.

O njemu, koliko god se govorilo, nece se sve reci, jer je covjek koji je, svojim, kratkim opstankom na funkciju Presjednika Opštine, više uradio, nego mnogi prije i poslije njega.

Sa rahmetli Husom sam, jedno vrijeme, radio u školi. Tada kao nastavnici.

Da bi stekao diplomu profesora, natjeralo ga je nadmeno ponašanje nekih kolega, koji su, svako jutro, kafe kuharici u školi, narucivali kahvu, provokativno naglašavajuci, da stave i donesu „dvije za profesore“, a ostale mogu biti, bilo kakve. To ga je, kako je cesto govorio, natjeralo da ovima, koji su imali samo diplomu i ništa više, dokaže, da je vredniji i pametniji, od njih.

Pored toga što smo bili kolege na poslu, bili smo i u istom skupštinskom sazivu odbornika, kada je biran za Presjednika Opštine. Ja sam tada bio i Presjednik Omladine, te smo, i po tome, bili upuceni, jedan na drugoga.

S,ecam se da je, u to vrijeme/ sedamdesetih godina prošloga vijeka/, nedje prije Popisa, sjednici Društveno Politickoga Aktiva naše Opštine, prisustvovala ekipa predstavnika Državnih i politickih organa Crne Gore.

Tražili su od nas da se izjasnimo o nacionalnoj pripadnosti, kako bi to bio orjentir o raspoloženju rukovodstva, a time i gradjana za uvodjenje novog naziva musliman za nas, koji smo, do tada, tretirani i nadijevano nam ime, mimo naše i volje i pitanja. Onako kako nama nije odgovaralo, a drugima nije smetalo.U svakom slucaju ne onako kako smo se osjecali i kako nam je, ranije, bilo.

Ocekivali su i, vjerovatno, racunali, prvo od Huseina, kao Presjednika, da ce se, kao, komunista, koji potice iz poznate partizanske porodice, da ce mjesto Pres,ednika Opštine, poslušnošcu, cuvat, te da ce se izjasnit, kao Crnogorac. To bi, po njihovom mišljenju, bio i orjentir nama ostalima. Kasnije i svim muslimanima, ne samo u Plavu, nego i u drugim opštinama u Crnoj Gori.

Na njihovo iznenadenje, izjasnio se, onako kako se osjecao, odnosno, onako kako nam je, u zamjenu, za pravi naziv, tada ponudjeno.

Tada je u tom politickom aktivu, osim njega i mene, iz naše nacionalne strukture, bio i rahmetli Šuco Ibrahimagic, koji je bio Presjednik SSRN-a.

Kako smo, toga dana s,edeli, nakon rahm. Huseina, smo se, ja, pa rahm. Šuco izjasnili, što nam nije bilo teško, jer je Husein prvi- „probio led“.

Rekao sam da je imao viziju, kako da Plav pokrene naprijed. Izborom na funkciju, stvorena mu je pretpostavka da to pokuša i realizuje. Dobro je znao da to ne može postici sa kadrovima, koje je naslijedio od ranijih prethodnika.

Bez mladih, strucnih, sposobnih i sopstvenih kadrova nema napretka.

S toga je izvršio kadrovsku obnovu i, po prvi put, primio u Organ Uprave sve kadrove sa višom i visokom školskom spremom, koji su bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. I ako nijesu imali dje da sjednu,govorio je:
„ Natjeracu ih da razmišljaju i rade i da stvore uslove i za sebe i za ostale gradjane“.

Zatim je te kadrove, iz Organa Uprave, slao u radne organizacije i tako mijenjao kadrovsku strukturu u tim kolektivima.

Za vrijeme dok je bio Pres,ednik pokrenuta je aktivnost oko izgradnje nekih privrednih objekata i upošljavanje radne snage, prevashodno, iz naše Opštine, te i oko bolje saobracajne povezanosti Plava sa ostalim mjestima u Republici.

Kada je dogovoreno da se zapocne izgradnja i asvaltiranje putnog pravca Ivangrad- Andrijevica -Gusinje, energicno se suprostavio, cak i po cijeni da se ta investicija ne realizuje, insistirajuci da se zapocne od Gusinja, a ne od Ivangrada. To je pravdao time, da, u toku gradnje mogu da se, radovi, zbog nedostatka sredstava, obustave ili prekinu, nede oko Andrijevice i da tako naš kraj ostane i dalje slabo ili nikako saobracajno povezan. Govorio je da ce se, ako se pocne od Gusinja prema Ivangradu i ako dode do prekida radova zbog nedostatka sredstava, ona naci prije, da se put završi, nego obrnuto.

Zahvaljujuci njemu smo, u roku, dobili ovaj magistralni put do Ivagrada.
Pomenuti potezi, kao i još neki u nizu, se nijesu svideli, aktuelnoj Vlasati Republike.

Kada je aktuelna republicka Vlas uvidela, svoju „grešku“ davanjem podrške rahm. Huseinu za pres,ednika i, da se u Plavu, zahvaljujuci ovom, agilnom covjeku, stvari krecu, mimo njihove želje i kontrole, tj. na bolje, u maniru „provjerene taktike“, našli su mu „bolje“, i, za Plav „korisnije“ radno mjesto!!.

S,etili su se, da je on kao kadar, iz muslimanske strukture „neophodan“ u Ministarstvu obrazovanja i kulture. Ovo je, za naivne, kojima on nije pripadao, bio nacin kako da se prekine, teško pokrenuti privredni oporavak Opštine.

Dobio je mjesto pomocnika ministra u pomenutom Ministarstvu . Titula, koju nije tražio, na oko, primamljiva, ali korisna, jedino, njemu. Tu je bio, prakticno, u rangu obicnoga cinovnika, bez mogucnosti, da svome kraju i narodu, bitnije, pomogne.

Imao sam prilike, da o tome, sa njim razgovaram i vidim, da to nije bila njegova volja, ali, ni mogucnost da odbije, to „bolje“ i , za našu Opštinu, korisnije mjesto, koje su mu našli. Tako je njegovo „napredovanje“, Plav, ponovo vratilo u nazadovanje, koje ga, na žalost, tjera i dan danas.

Kroz ovih nekoliko primjera, koji su manje poznati, posebno mladim ljudima, sam htjeo da, starije potsjetim, a mladima kažem, kakav je on bio, kao covjek.

Sjecanja na mnoge ljude su kratka i traju dok su živi. Njih se s,ecaju, jedino , njihovi najbliži. Za razliku od takvih Husein je, pored pomenutoga, ostavio, bogato književno djelo, cime je sebe, Plavu i narodu, obezbijedio vjeciti nezaborav.

Njegovo ukupno književno djelo ga svrstava u red najplodnijih i najkvalitetnijih kulturnih stvaraoca, ne samo na ovom, nego na širem prostoru.

Želim da se, još jednom zahvalim organizatoru, na pozivu i prilici, da govorim o meni dragom covjeku i prijatelju, rahmetlji Huseinu - Husu Bašicu.

Napominjem da sam u rahmetlji Husu imao veliku podršku, razumijevanje i podsticaj za ovo što radim na bilježenju i prezentiranju naše kulturne baštine.

I na samom kraju, u strahu da, opet, ne promašim temu i ne zloupotrijebim ovaj skup, ne mogu a da ne kažem nešto, što me kao covjeka i njegovog prijatelja, kopka, od dana njegove dženaze u Plavu, do sada, a što nijesam imao prilike da, na pravom mjestu, to saopštim.

Duboko me boli odnos,nas Plavljana, prema njenu, koji smo iskazali, malim prisustvom, na njegovoj dženazi. Znam da to nije lijepo reci, a i da je lošije i precutati bruku onih koji su, toga dana, imali „preca posla“, od ucešca u posljednjem ispracaju, takvog velikana, kao što je bio, naš rahmetli Huso.

Njihova bruka, koje se i ja sramim, je utoliko veca, jer se desila pred ljudima sa strane kojih je, toga dana, bilo više, nego, nas iz Plava i Gusinje.

Time smo, još jednom, potvrdili loš odnos prema našim zaslužnim ljudima.

Osjecam obavezu da Vam se izvinem, za ovih par rijeci, na kraju i da Vam se, iskreno, zahvalim na pažnji kojom ste pratili moje izlaganje.

Ibrahim Rekovic
Plav, 05. XII 2014. godine,

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Tehnicki urednici i web dizajneri: Edvin Hot (J.D.) i Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Hamo Mulic        Mirza Vukelj      Radoncic Miso


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2012 www.Gusinje-Plav.com