Pise: Ibrahim Husejnovic - Plav
Sa sudove se kaze da u svakoj drzavi predstvaljaju jedan od glavnih stubova. Naravno uz vojsku, policiju, skolstvo i zdravstvo. Poznata je i ona narodna: Dje sud tu je i nepravda, te da sudija treba da ima sluha kako za pravdu odnosno istinu, tako i za nepravdu... Drzave sa ilijek demokratije u sistemu organizacije vlasti imaju zakonodavnu, izvrsnu i sudsku vlast. Ove se prve dvije medjusobno prate, kontolisu i zaustavljaju jedna drugu,drzeci na neki nacin odredjeni vid ravnoteze, dok je se za sudsku vlast uvijek govorilo i govori se da je samostalna. Ali ta samostalnost i nezavisnost sudova gotovo se uvijek istrzala kontroli na nacin da smo imali efikasne presude za sirotinju i u sporovima male vrijednosti, a veoma duge i nikad okoncane postupke, kako valja i trebuje, kada su u pitanju krupne ribe tj. ljudi koji su se nalazili van domasaja propisa, sto je u mnogo slucajeva dovodilo i dovodi do remecenja pravne sigurnosti gradjana i njihove nejednakosti pred zakonom i pravdom.

Kazu da je nepravde bilo i da ce je biti do Sudnjega dana, cime se narod prakticno pomirio sa tim stanjem. Oni malo promucurniji se drze one krilatice da je uvijek vuku vrat bio i ostao debeo, sto je poslove sam otaljavao. Drugim rijecima sto manje sporova i povjeravanja istih na rjesavanje drugima, to bolje i bericetnije. Ljuga je plavska na zalost imala takvih podanika i prodatih dusa koje su za rad svog licnog statusa i karijere nanijeli svom narodu mnogo briga, nevolja i stete. Posebno je bolno dozivljavano presudjivanje nekih nasih kadrova u korsist pripadnika drugih vjera i konfesija sve sa ciljem da se dobiju pohvale i da se protivzakonito odradi posao za druge, a na stetu svog naroda. Istina je blaga, oni drugacije i nijesu mogli da presudjuju jer bi odmah bili smijenjeni, a buduci da su zeleli da sude i presudjuju, ako ne pravedno i pravicno, vec tako kako su sudili, sve im je to garantovalo da ostanu na tim radnim mjestima (radeci u korist jednih, a steteci drugima).

Znajuci za jednog sudiju islamske konfesije kako je presudjivao u sporovima izmedju muslimana i nemuslimana, kontrolori iz centrale su od njega trazili da li ima makar jedan predmet da je rijesio u korist muslimana, mada su i za taj podatak znali da je on bukvalno sve predmete rijesio na stetu svojih sunarodnika. A dobro je poznato kako su lako nasi ljudi gubili sporove pred pravosudnim i drugim organima, kako im je sa lakocom oduzimana zemlja i ostale nekretnike, kako se sprovodilo 'cipcisko i druga prava'- sve sa jednim ciljem da se nas narod ponizi, osteti i da mu se onemoguci pristojno da zivi. Malo bilo sudija kao nekih koje smo imali u proslosti, koji su sudili na opisani ili slicni nacin, krseci Zakona na stetu svoji sunarodnika, a sve radi svojih licnih interesa i svog polozaja.

Mudri Ago iz Ljuge plavskogusinske znao je za ove i druge marifetluke sudskog i drugih aparata u njegovo vrijeme, pa je odlucio da mu u jednom njegovom sporu sud presudi i na taj nacin dodje do zeljene pravde. Smislio je nacin kako da pripremi teren, jer nije zeleo 'glom u jagode'. Pozvase na sud njega, protivnu mu stranku i ne mali broj svjedoka. A on sam samcijat bez idje ijednog svjedoka, a uz sve to jos i zacutao. Vidjevsi da se nesto cudno dogadja, neko ce iz prisutne mase: - zbori nesto Ago, sto si se ucutao. A on ce sasvim smireno i polako: zbori mi capra. Kasnije su tek skontali da je mudri Ago odnio licu koje je donosilo odluku u njegovu korist, skorup, koji se stavljao u capru to jest ustavljenu kozu kako bi bio ukusniji za jelo.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN