Autor: Becr-Beco Sahmanovic - Svedska
I Starka i Omerica su intimno osjecale da bi trebalo porazgovarati jer su se teskoce u svim jatima u Modroj ljugi svakim danom samo namnozavale.Upravo bile su svjesne da se nesto mora preduzeti bez obzira sto su bile svjesne da nazadovanje svih reona nije tek tako iznenada doslo.Odavno je takav tretman zapoceo i to dugi,dugi niz godina,sve do danasnjih dana.

Tamo gdje uvire zeleno-modra Studenica u Jezero,u hladu poleglih lokvanja,blizu nekadasnjeg Osrtva, one zapocese razgovor:
- Ti vidis Omerice, da, kako se to sada moderno kaze, nasi „resursi“ leze neiskoristeni, a ribice sve vise stezu kais jer tesko satavljaju kraj sa krajem. Sto je najgore neprestano se smanjuje njihov broj. Najvise odlaze preko“Bare“ i pridruzuju se jatima „Najvisocijih nebodera“ -tako zapoce razgovor zabrinuta Starka.-

- Ja ti ne trebam ponavljati da imamo prirodnih mogucnosti koje ne koristimo. Imamo, prije svega, vode, zemljiste, sume...

Podjimo od Jezera: ako se nesto ne preduzme znas da ce se ono pretvoriti u makvu ili u divlje livade sa sevarima, preslicim i nekim zamrsenim travuljinama. Nesto sam razmisljala da ga privatizujemo na pedeset godina. Preduzimac bi bio obavezan da ga u prvom redu ocisti i dovede u stanje kakvo je Jezero bilo prije mnogo godina. Neka se on korist uzgojem i prodajom ribe,neka ubira turisticke takse itd. Normalno,bio bi obavezan da da revirima P,G i M placa godisnu zakupninu koja bi iznosila dvadeset posto od njegovih godisnih prihoda. To sam ti onako, napamet rekla pocenat njegovih obaveza. Ali, neka se o tome dogovore strucnjaci iz oblasti ekonomije, turizma, zastite okolisa i drugih naucnij disciplina koje treba ukljuciti u pregovore, odnosno u izradu srtucne studije. Jos nesto bih ti rekla: Preduzimac bi bio obavezan da Jezero zastiti od otpadnih voda, fekalija i svega drugoga sto ga zagadjuje i unistava.

Prdlozila bih da se Alipasini izvori takodje privatizuju,da se dadnu u zakup na isti period na koji je izdato Jezero. Kupac bi se obavezao da sagradi fabriku za flasiranje vode, da odrzava izvore, da budu cisti i uredjeni. I tu bi valjalo da strucnjaci utvrde iznos godisnje najamnine. Odredjena kolicina flasirane vode bi se redovno stavila na raspolaganju stanovnisvu sva tri revira dok se ne zamijene azbesne cijevi kroz koje sada protice voda a sto je vrlo opasno jer se broj kanceroznih oboljenja povecava.

Na Komarici meteskoj predvidja se podizanje brane, odnosno izgradnja hidro-elektrane. Predlazem da se i taj“ resurs“ privatizuje. Za koju najamninu, to neka strucnjaci utvrde preciznim ugovorima.
Da ti sada pricam o zemljistu: vidis i sama da se ono ne koristi, sve je skoro pretvoreno u livade. Nema vise znakovitih proizvoda na Ribnickim tezgama, svi su digli ruke od poljoprivrede. Steta je da se zemlja ne koristi zar ne. Mislim da ces se sloziti samnom, obrati se Starka svojoj drugi, vispernoj Omerici. Odmah da nastavim, isto se desava sa pasnjacima: od nekadasnih brojnih stada sada je ostalo samo nekoliko stocara, ali to se ne moze uporediti sa stanjem koje smo imali prije sezdeset –sedamdeset godina u nazad. Zato i ovaj“ resurs „nebismo privatizovali? Zasto, hajde reci!

Omerica pazljivo slusa...

Koje se bogastvo skriva u sumama? Da li ti o tome trebam posebno pricati? I taj „resurs“, da se ja pitam rado bi privatizirala.

Omerica i dalje pazljivo slusa...> Zasto ne bismo privatizirali i puteve. Mozes zamisliti koliko je vakta proslo a da se do onog carobnog jezera ispod Hrida ne moze doci kolima, izuzev visokih i jakih dzipova. Nije to nikakva razdaljina preostalog puta koji treba asvaltitati, a to je od Masla do Podhridskih krsa. Uostalom, i sve druge puteve u Modroj ljugi trebalo bi dati u zakup. Mozda ce se nakon toga bolje odrzavati, ne bi trebalo biti prekida u saobracaju kad padne prvi snijeg, gazdovanje bi bilo bolje. Kako vidis i ovaj“resurs“je sazrio da se privatizira.

-Sta cemo sa Opstinom?trze se Omerica usudjujuci se da prekine Starkino razmisljanje?-

-Sta cemo sa Opstinom,pitas me? Nista ti drugo ne mogu ponuditi osim prijedliga da se i ovaj“resurs“ povjeri nekome drugom. Nekome koji ce moci, koji ce naci nacina da se nasi reviri izvuku iz zaostalosti i sitomastava!

-Pricali smo jednom prilikom,podsjeca Omerica svoju Starku, da si predlagala da skupimo sve doktore nauka sa ovg podrucja i da sa njima utvrdimo „pravce razvoja“ Modre ljuge. Mi se hvalimo da imamo najveci broj doktora nauka u odnosu na broj ribica i da niko ne moze stati ispred nas kad je nauka u pitanju! Zar nije tako?

Starka slusa ali nije u stanju da pruzi odgovor, ali se na kraju slozi da se takav sabor odrzi i to u sto skorije vrijeme.

-Dobro Starka, zabrinuto pita Omerica:

-Hajde mi odgovor ko ce ti dati garanciju da privatizacijom Opstine i svih “resursa“ mozemo ocekivati brzi napredak, ocekivano blagostanje. Znas li da smo prije desetak godina privatizovali hotele, ali Preduzimac umjesto obnove stavi katance tako da, izuzev bodljikave zice i korova okolo nista drugo ne mozes vidjeti.

Kako si i zasto sigurna u tu tvoju “privatizaciju“, zasto,hajde reci!

Starka zacuta, Omerica primijeti duboki izdisaj iz njenih grudi:

Nista ti sada ne mogu kazati jedino znam SPASA NAM NEMA, PROPASTI NECEMO!

Autor mogucih i nemogucih hipoteza: Becir-Beco Sahmanovic -Svedska, 17. jun 2012. god

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN