|
JESI TI BRALE BIO PO SVETU, ALI KAO MUVA U LETU
Autor: Ibrahim Husejnovic iz Plava
Kotlinjane je uvijek krasila izuzetna inteligencija, pronicljivost, ostar um. Prolazio je ovaj narod kroz razna iskusenja, patnje i stanja prema kojima se valjalo odrediti i i odluciti po mjeri i na valjan i pravi nacin. Davno su stari ostavili rijec da neko moze nagaziti na neciju stopu, ali nikada ne moze na nafaku, koju nam je Stvoritelj odredio to jest propisao. A nafaku smo morali traziti kako u nasoj Ljugi - kotlini ( Gusinja i Plava), tako i van plavsko-gusinske kotline. Sto se ono kaze na sve cetiri strane svijeta. Tacno je da su neki nedovadzije nasi zeleli da im budemo obicne sluge i 'da im dobri Haso tako dobro drva sara sa rucnom testerom', zaboravljajuci na povlastice koje su uzivali iz turskog vakta, kada su bili zbrinuti u svakom pogledu. No, ovaj put ne zelim da pricam o ovim i slicnim temama, vec o uobicajenoj pronicljivosti nasih kotlinjana, koja se manifestuje na svakom primjeru i u gotovo svakoj situaciji....
Iz jedne se tako Prnjavorske familije otisnuo u svijet jedan od brace sa zeljom da promijeni stanje, sliku i priliku svog zajednickog domacinstva. Radio je koliko je radio u inostranstvo i na kraju se vratio u svoj zavicaj, nosen velikom nostalgijom za svojim mjestom i narodom kojeg je ostavio. Kako je proslo puno vremena, trebalo je da se nanovo navikava na stari nacin zivljenja i otaljavanja poslova. Neka svoja iskustva iz inostranstva je tesko mogao prenositi u svom zavicaju, jer prosto nije bilo uslova za to. Matrijalna podloga prosto jos uvijek nije dopustala da se neki koncepti usvojeni sa strane mogu primijeniti u svoju starevinu.
Pa ipak ga je od svega opterecivao povratak na staru, drevnu 'tehniku' - motiku, kramp, lopatu, kosu... Brdoviti teren poput Kofiljackog, Bogaickog, Zavrskog, Meteskog, Hotskog, Hridskog ili u Jarima - jedino je dozvoljavao drevne alatke i nijedne druge.
No, sva je prilika da se mladji brat Prnjavorac koji je bio i vratio se iz pecalbe, krace zadrzao u inostranstvo na privremenom radu nego sto je bilo potrebno, zbog cega se u neku ruku nasao 'ni u rod roda, ni u dom doma'. S jedne strane vani se bolje i vise moze zaraditi, ali se i vise i brze svoja capra odrati, a s druge strane zavicaj lijep posebno ljeti, cisti vazduh, pitka izvorska voda, al' i jasla praznija...
Nije sve ovo godilo starijem bratu, koji je ujedno i bio starjesina zajednice, pa ce jednom prilikom svom bratu koji se vratio iz pecalbe, onako poluljutito reci:
-JESI TI BRATE BIO PO SVETU, ALI KAO MUVA U LETU. Valja se prilagoditi na nase prnjavorske prilike i halove. Svako zivi na svoj nacin, onako kako moze i umije. Prnjavorska 'skola' i filozofija se ne smiju zaboravljati. Naprotiv, treba ih ljubomorno cuvati, bastiniti....
WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN
|