www.Gusinje-Plav.com


Turisticka panorama plavske opstine
Tekst i slike: Senad Sehovic - Svedska
Svjedoci smo da je Plavsko jezero u fazi nestajanja. Njegove obale sve su plice a jezerske trave polako osvajaju i njegove najdublje djelove. Skoro svake godine se pominju neke masine koje bi dosle i ocistile njegov priobalni dio ali nista od toga. Na apele Dzevada Sarkonovica, da se u jezero godisnje ulije oko 2500 m2 raznog materijala i da tu katastrofu treba sto prije sprijeciti niko od zvanicnika nije ozbiljno svatio niti reagovao. Od kako znamo za sebe stalno se prica o nekoj studiji o zastiti Plavskog jezera. Ovim tekstom zelimo jos jednom da apelujemo i trazimo da se nesto sto prije preduzme na zastiti ovog jezera. Jer ako se taj razni materijal koje nanose okolne vode u Plavsko jezero ne zaustavi, prvenstveno od rijeke Ljuce onda ce se vremenom ova rijeka i rijeka Lim spojiti i ovo jezero ce nestati.

Sta je sa Alipasinim izvorima? Ako je prodat tamosnji motel nije valjda prodata njegova voda i okolina. Gomile smeca, obala neuredjena a okolni vlasnici zemljista jos malo pa ce ga prisvojiti. Mnogi koji bi htjeli uzivati pored ovog prirodnog dragulja nemaju gdje normalno sjesti i odmoriti se, popiti gusinjsku kahfu i ugostiti se domacim specijalitetima, prije svega mislimo na Bjelicki sir a ovu planinu gledamo golim okom sa ovog mjesta. Nebi Ali-pasa rekao "kad vi je dobra voda eto vam je samo ona". Sta je sa putevima i infrastrukturom prema turistickim destinacijama nase opstine kao sto su Hridsko jezero, Oko skakavice, vodopadu Grlja, dolini Grebaja i da ne pominjemo druge. Mozemo slobodno reci: putevi i prilazi prema svima njima su katastrofalni. Sve je prepusteno stihiji.

Sjecam se kao omladinac (ako je tacno) da su slovenci, kada smo bili u onoj zajednickoj drzavi nudili da urede okolinu Plavskog jezera i ostale pratece objekte i da oni to koriste prvih 15-20 godina ali im nije bilo dozvoljeno. Steta! To je bila velika greska tadasnjih vlasti. Godine idu brzo. Danas bi imali te objekte.
Sa ovim zelim da kazem da i danas bez stranih ulagaca napretka u turizmu na podrucju ove opstine ne moze biti. Sadasnja republicka vladajuca koalicija morala bi dovesti strane investitore da ulazu u turizam ovoga kraja kao sto to cine u drugim krajevima na sjeveru republike i u primorskim opstinama. Njihov koalicioni dogovor je i zapravo razvoj nedovoljno razvijenih opstina tamo gdje zive i manjinski narodi kao sto su Bosnjaci i Albanci a turizam je jedna od osnovnih grana razvoja plavske opstine.

Prirodu imamo i za ljetni i za zimski turizam. Ali priroda sama po sebi nije dovoljna. Sada su sve oci uprte u putni pravac Gusinje-Podgorica koji je u fazi izgradnje. Nadamo se da ce i crnogorska i albanska strana ispostovati dogovoreno i da ce ovaj putni pravac biti u upotrebi vec krajem 2014 godine. Koliko ce to znaciti za razvoj turizma u ovom kraju ne treba pricati kao i za citavu dolinu rijeke Lima. Kosovska strana kako cujemo ulaze velike napore da se izgradi putni pravac Decane-Plav. Svi mi znamo da su proslih godina bila ratna previranja i da je to bilo sve tesko uraditi. Medjutim sada su na dohvatu fondovi evropske unije o medjugranicnoj saradnji i razvoju tih podrucja sto treba itekako iskoristiti. Nedavni susret predstavinika nase opstine i opstine Orahovac daje veliku nadu. I autoput Bar-Boljari koji ce vjerovatno biti izgradjen u buducnosti isto tako ce sluziti u funkciji razvoja turizma i plavske opstine. Sve su ovo osnovni preduslovi bez kojih se nikako ne moze planirati razvoj turizma. Ali pored putne i druge infrastrukture potrebni su nam i novi smjestajni kapaciteti.

Kako danas vidimo sve je stalo i nista se ne pokrece. Stari hoteli su privatizovani, novih ni u mislima. Kada bi dosla malo veca grupa turista u nas zavicaj onda im se nebi mogao naci adekvatan smjestaj. Hotel Plavsko jezero je u tako losem stanju da ce biti potrebna velika sredstva da se renovira ali to je sada stvar njegovog vlasnika. Trebace puno rada, sredstava kao i vremena da se turizam u ovoj opstini pokrene za sta trebaju svi subjekti da se ujedine. Tu prije svega mislimo na Turisticku organizaciju opstine, Nacionalni park Prokletije,nadlezne opstinske organe, privatni biznis kao i postojece vlasnike smjestajnih i ugostiteljskih objekata ali nikako ne treba zaboraviti i nasu dijasporu i dati joj sansu, koja bi mogla naci interesa da finansira u turizam svoje opstine. Ne treba cekati ni jednoga dana jer vremena je mnogo proslo. Uradimo nesto sada kako bi se bar ikako pokrenula naredna turisticka sezona.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Tehnicki urednici i web dizajneri: braca Edvin i Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Hamo Mulic        Mirza Vukelj


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2012 www.Gusinje-Plav.com