www.Gusinje-Plav.com

Gradonacelnici Plava i Monticella sa clanovima Odbora polažu kamen temeljac za Memorijalni centar

U povodu stoljeca od crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, te pred duše žrtava genocida, u subotu, 15. decembra 2012., kod Islamskog centra u Monticello-u (New York), položen je kamen temeljac za izgradnju Memorijalnog centra „Šadrvan“. Kamen temeljac su položili gradonacelnik Plava Orhan Šahmanovic, gradonacelnik Monticello-a Gordon Jenkins, njujorški savezni sudija Frank LaBuda i njujorški Odbor za obilježavanja 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, koji je ujedno organizator još jedne u nizu od memorijalnih manifestacija koje se odvijaju na podrucju New Yorka, u kojem prema nepotvrdenim informacija živi više od 30,000 Plavljana i Gusinjana, odnosno potomaka žrtava genocida.

Ni prohladni decembarski zimski dan nije omeo nekoliko stotina Bošnjaka, Albanaca i Amerikanaca da prisustvuju najavljenom historijskom casu i memorijalnom cinu polaganja kamena temeljca.

Tri opcije 3d prikaza Memorijalnog centra koji ce biti izgraden u New Yorku

Nacelnik Plava Šahmanovic

Major Jenkis

Njujorški sudija LaBuda
Na samom pocetku programa pred duše žrtava genocida Safet Catovic jr., direktor Islamske škole u New Jerseyu, proucio je ajete iz sure Al-Imran, ciji prevod znaci: „Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovom putu izginuli! Ne, oni su živi i u obilju kod Gospodara svoga. Radosni zbog onoga što im je Allah od dobrote svoje dao i veseli zbog onih koji im se još nisu pridružil, za koje mikakva straha nece biti i koji ni za cim nece tugovati. Radovace se Allahovoj nagradi i milosti i tome što Allah nece dopustiti da propadne nagrada onima koji su bili vjernici“. Imam u Islamskom centru Fuad ef. Šabovic proucio fatihu, dok svi nemuslimani pozvani da se za žrtve genocida pomole kako je u njihovoj tradiciji.

Smajle Srdanovic obracajuci se u ime Odbora za obilježavanja 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja je istakao:
- Pozivam vas da se molite za sve žrtve genocida. Isto tako ne zaboravite na djecu koja su nevino stradala u americkom gradu Newtown (Connecticut). Podsjecam sve nas na rijeci iz Kur'ana casnog, ljudi koji su nevini ubijeni i koji su ubijeni na Allahovom putu nisu mrtvi. I zaista nisu mrtvi! Jer upravo i naše okupljanje pokazuje da smo ovdje da oživimo sjecanja na njih, i oni su zaista živi, rekao je Srdanovic. On je posebno istakao: - Želimo da upoznamo naše prijatelje Amerikance, da naši preci koji koja su prije jednog stoljeca ubijani u Crnoj Gori, ubijani su samo zato što su imali drugacije ime i što su se molili Bogu na drugaciji nacin. Njihovi potomci i rodaci tj. došli su u ovu prelijepu zemlju i ovdje smo osjetili punu slobodu i pravo na život, castan rad i da se molimo Bogu na svoj nacin. Mi to znamo cijeniti.
- Srdanovic je zakljucio rijecima: - Srdacno se zahvaljujem nacelnicima Plava i Montecello-a, sudiji LaBudi, kao i svima vama na dolasku i prisustvu ovom historijskom trenutku postavljanja kamena temeljca za Memorijalni centar koji ce nas u buducnosti stalno opominjati da smo dužni da se sjecamo onih koji su nevini dali svoje živote. Moje srce je slomljeno za sve one koji su nevino stradali a do danas im se ni mezara ne zna. Zato ostajem na ovim rijecima, nadajuci se da ce u Crnoj Gori konacno imati razumijavanja prema žrtvama i potomcima žrtava i sprovesti u praksu zahtjeve deklaracije koju smo u oktobru uputili vlastima u CG, zakljucio je on.

Americkom advokatu i sudiji iz Monticello-a John-u R. Kelly-u, organizator memorijala je dao obavezu da procita Proglas Reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerica koji je u oktobru 2012. uputio javnosti u povodu 100.godišnjice Prvog balkanskog rata i genocida nad muslimanima, Bošnjacima i Albancima, Plava i Gusinja. Americkom dikcijom citanja proglasa, mnogi su ostali zamišljeni kao da ih je s proglasom vratio cijelo stoljece u nazad. Nakon završetka citanja proglasa gospodin Kelly je kratko rekao: Citajuci proglas Reisu-l-uleme dr. Cerica, i sam kažem nikad više genocid! Zato sam još dublje osjetio razloge izgradnje Memorijalnog centra. Sa vama sam!

Voditeljica programa Jasmina Zekic, citanjem kraceg obrazloženja upoznala je americke prijatelje, i sve prisutne, šta je kljucni povod izgradnje Memorijalnog centra u Monticello, citiramo:
(…) Sto godina je od crnogorskog zlocina genocida, 100 godina je skrivanja i zabranjivanja da se govori, piše, sjeca… o žrtvama genocida. Niko i nikada u Crnoj Gori niti je odgovarao niti se izvinio za ovaj gnusni zlocin genocida. Cak što više, današnja Crna Gora koja sebe naziva demokratskom i europskom ima državne simbole, grb i zastavu, pod kojom su planirali i pocinili genocid nad Bošnjacima i Albancima. Danas u toj europskoj Crnoj Gori slave najvece zlocince, poput kralja Nikole, daju imena ulica, trgova i ustanova. Zar to dovoljno ne govori kakav odnos imaju prema žrtvama i prema potomcima žrtava, kojima se puno stoljece ne dozvoljava, da se tamo na mjestu zlocina sagradi Memorijalni centar koje ce opominjati generacije koje dolaze, da se nikad i nikome ne dogodi genocid (…)
Istovremeno jedan od razloga današnjeg okupljanja je i ukazivanje našim americkim prijateljima da smo potomci žrtava genocida, te da je u Plavu 1905. godine živjelo više od 26000 stanovnika, 100 godina kasnije ima ih manje od 14 hiljada. Dok u New Yorku živi preko 30 hiljada Plavljana i Gusinjana, koji u svojoj zemlji Americi u traganju za ljepotama svog rodnog zavicaja skrasiše ovdje u Montecello-u. Tu kupuju nekretnine, izgradili su Islamski i sportski rekreativni centar. Evo i sada se gradi Memorijalni centar. Zar to nije najbolji dokaz o crnogorskim vladajucim strukturama u kontinuitetu kako se ponašaju prema jednom dijelu gradana.
Cijenjeni gradonacelnice i dragi prijatelji, zahvalni smo vama i svima u ovom gradu i SAD koji imaju razumijevanja za stradanje Bošnjaka i Albanaca od Previje do Srebrenice. Zato neka ovaj Memorijalni centar svjedoci buducim generacijama, a potomci onih nad kojim je cinjen genocid, borit ce se svim demokartskim sredstvima da se nikada i nikome više ne dogodi. Never Agin!

Srdanovic

Kelly

Gjombalaj

Šabovic

Catovic

Šabovic

Zekic

Šarkinovic

Da bi u ovom historijskom momentu bio sa svojim sunarodnicima i sigradanima i prisustvovao cinu polaganja kamena temeljca za Memorijalni centar, doputovao nacelnik opcine Plav Orhan Šahmanovic. Obracajuci se prisutnima izmedu ostaloga je naglasio:

- Donosim vam selame Bošnjaka i Albanaca iz Plava i Gusinja. Mogu vam reci da smo ponosni na vas, jer ste se vi prvi drznuli da pokažete da se zlocini nisu zaboravili. Sto godina se govorilo, ali je važno da neko jasno i glasno progovori o tome. Nikada više necemo dozvoliti da se pocini genocid nad Bošnjacima i Albancima. Vi imate djela, pamcenje i ono s cim smo mi tamo u Plavu i Gusinju ponosni. Sto godina šehidi žive medu nama. Vjerujemo da ce vrijeme pred nama i ono što radimo biti odgovor na mnoga pitanja vezana za ovaj genocid. Niko do sada se nije izvinio Bošnjacima i Albancima. Cak šta više negira se genocid. Stoga ja hocu da budem spona izmedu onih tamo u Plavu i Gusinju i vas, i da budem ispred vas i s vama u odnosu s Vladom Crne Gore, uz nadu da se genocid nece nikad više ponoviti!, - zakljucio je nacelnik Šahmanovic, ciji govor je više puta prekidan gromoglasnim aplauzima.

Skoro da je nezamisliv važan skup u Islamskom centru a da se gradonacelnik Monticello-a Gordon Jenkins nije odazvao pozivu organizatora. Uglavnom je tu da podijeli sa nama radost ali za ovu priliku je došao da sa potomcima žrtava podijeli 100.godišnju tugu. U svom sjetnom obracanju je istakao:
- Ponekad se covjek cudi, kako je moguce da ljudi cine genocide? – pitao se nacelnik americkog grada Monticello, nastavljajuci sa obracanjem sa pricom iz svog djetinstva: - Dok sam bio mali slušao sam price od moje bake, kako su u 18. stoljecu robovali ljudi crne kože i kako su tretirani ovdje u SAD. Teško je slušati kroz kakve su patnje prolazili“, - pricao je nacelnik gledajuci negdje u daljinu kao da pogledom želi dotaci te tužne slike iz prošlosti njegovih predaka. Nacelnik Jenkis je posebno istakao: - Mi smo ovdje da živimo zajedno kao braca, bez obzira na rasu, boju kože i vjeru. Važno je nezaboraviti genocid, jer ako se zaboravi opet ce se ponoviti. Tu smo da oprostimo, ali ne i zaboravimo. Moja ruka je otvorena za sve ljude ovog mjesta.
Iskreno se zahvaljujem na konstantnim pozivima od vaše zajednice na ovakve i druge skupove. Ovo je prva džamija ovdje, to govori da je svima sloboda vjere zagarantirana, zakljucio je gradonacelnik Jenkins koji je nagraden snažnim aplauzom.

Casni njujorški sudija Frank LaBuda, inace veliki prijatelj emigranata iz Plava i Gusinja, skoro da je nezamisliv skup a da on nije prisutan tu da da moralu podršku. Na dan 15.decembar u krugu svoje porodice trebao je slaviti svoj rodendan. Ipak on se odlucio da bude na polaganju kamena temeljca za Memorijalni centar. Nazivajuci selam prisutnima, poceo je svoje obracanje:

- Hvala Bogu koji nam se danas osmjehnuo i podario nam lijepo vrijeme da možemo biti na otvorenome, rekao je casni sudija LaBuda, osvrcuci se na povod memorijalnog skupa, žrtve genocida, te na tužni dogadaj koji se dogodio u Connectucutu gdje je na svirep nacin, par dana prije ovog skupa, ubijeno dvadesetero djece i osmoro odraslih.
Casni sudija je takoder rekao da je ponosan što je na ovom mjestu danas, i pitao: Zašto ste vi tu danas? Bio sam americki vojnik u prvom irackom ratu. Moj otac je bio vojnik u 2.svijetkom ratu, moj sin je bio vojnik u 2. irackom ratu. Bili smo vojnici da bi sprjecavali genocide. Kao ljudi mi se isto ponašamo i jednako reagujemo na mnoge stvari. Volimo svoje familije, ne volimo nepravdu... Zašto onda ljudi cine genocide?
Rijec genocid egzistira od Drugog svijetskog rata, a kao pojam star je skoro kako ljudski rod postoji. Po definiciji genocid je sistematsko ubijanje ljudi. Ljudi pokušavaju da se odupru tom zlu a ono se kontinuirano ponavlja. Pocinjen je genocid u Drugom svijetkom ratu. Genocid u Crnoj Gori. Genocid u BiH, Genocid u Ruandi, Genocid u Iraku....
Zato je neophodno energicnije raditi na sprjecavanju genocida. Treba sve vlade i politike da rade u tom pravcu da se više ne ponavlja nikom i nigdje genocid. To bi se moglo postici sa „5 E“: Engage, Educate Energy, Empower, Enrich. Što bi u prijevodu znacilo: zauzimati se, obrazovati se, širiti pozitivnu energiju, osnaživati se, bogatiti se. Casni sudija je posebno naglasio da je upravo u razlicitosti ljepota i bogastvo života, zato na sve nacine treba sprjecavati sve one koji planiraju, nareduju i cine genocide.

Ispred albanske Fondacije „Plave e Guci“ obratio se Albert Gjombalaj, pozdravljajuci organizatore i sve prisutne izmedu ostaloga je naglasio: Pokolj na Previji, te Plavu i Gusinju, je jedna od najvecih tragedija u povijesti 20. stoljeca. U procentualnoj usporedbi sa brojem stanovništva slican je pokolju Bošnjaka u Srebrenici od jula 1995. Masakr na Previji imao je i svoj specifican cilj, etnicko cišcenje Plava i Gusinja. Nažalost sto godina kasnije genocid Previje, Plava i Gusinja, još uvijek ceka istinu u državi u kojoj je pocinjen, rekao je Gjombalaj završavajuci: U ime Fondacije "Plave e Guci", bila nam je cast biti dio ovog dogadaja. Zahvaljujemo Odboru za obilježavanje 100.godišnjice što su nas okupili danas ovdje. Osim toga, zahvaljujemo se cijeloj zajednici Bošnjaka muslimana, veselimo se zajedno i radimo u buducnosti na zajednickim incijativama, zakljucio je Albert Gjombalaj.

Safet Catovic jr. je govorio uopceno o genocidima koji su kroz historiju pocinjeni nad Bošnjacima. On je istakao da je iman onih koji su svirepo ubijeni prije 100 godina bio prejak da bi se prodali za nešto što malo vrijedi. Oni nisu htijeli živjeti na ovom svijetu bez islama. Mi se ponosimo na njih i oni su naš uzor.

Zatim je voditeljica programa Jamina Zekic pozvala nacelnika Plava Orhana Šahmanovica, gradonacelnika Monticello-a Gordon Jenkinsa, njujorškog saveznog sudiju Frank LaBudu i clanove Odbora za obilježavanje 100.godišnjice da pridu i polože kamen-plocu za izgradnju Memorijalnog centra za žrtva genocida.

Još da naglasimo da je sa nacelnikom opcine Plav doputovao Sulejman Šabovic, direktor Dnevnog centra za djecu zaostalu u razvoju. Ovom centru je nepohodna financijska podrška, zato pozivamo naše citaoce da podrže rad ovog centra.

Bošnjacki i albanski imami na tewhidu pred duše žrtava genocida

U drugom dijelu programa bošnjacki i albanski imami proucili su tewhid pred duše žrtava genocida. U programu su ucestvovali dr. Omer ef. Musa, Edin ef. Gjoni, Fuad ef. Šabovic, Nedžad ef. Avdovic, Mehdija ef. Demirovic, mr. Senahid Halilovic i Saud Lalicic.

U povodu polaganja kamena temeljca za Memorijalni Centar, Odbor za obilježavanje 100. godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja dobio je brojna pisma podrške. Odbor se svima srdacno zahvaljuje. Pisma podrše je procitala Aida Šarkinovic.

U pismu Glavnog muftije Muamer ef. Zukorlica se istice:
Podrška u Vašoj borbi
Polaganje kamena temeljca za izgradnju Memorijalnog šehidskog centra „Šadrvan“ ispred Islamskog centra Monticello u Njujorku u povodu 100. godišnjice crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja za Vas kao organizatore i potomke žrtava ovog nevidenog zlocina, kao i za sve Bošnjake, predstavlja znacajan dogadaj.
Bez obzira na veliku udaljenost i moje obaveze oko osnivanja Svjetskog bošnjackog kongresa, budite uvjereni da sam sa Islamskom zajednicom koju predvodim i pripadnicima islama u Sandžaku i Srbiji uvijek podrška u Vašoj borbi na polju ocuvanja vjere i sjecanja na tragicne dogadaje od prije jednog stoljeca, kako se ne bi zaboravili i nikada i nikome ne bi ponovili.
Primite moje iskrene selame i želje za uspješnom izgradnjom ovog Memorijalnog centra, istice se u pismu.

Hazbija Kalac, predsjednik Bošnjacke kulturne zajednice u CG:

Memorijalni šehidski centar, cije temelje postavljate danas na slobodnom americkom tlu, temelji su nove svijesti, savjesti i nove buducnosti bošnjackog naroda
Uvažena braco i sestre u dalekoj Americi,
Uvaženi prijatelji bošnjackih i albanskih potomaka,
Esselamu alejkum!
U ime Bošnjacke kulturne zajednice Crne Gore, u ime brojnih Bošnjaka Južnog Sandžaka, i u svoje ime, želim da vam na ovaj dan i u povodu ovog skupa koji organizujete i zapocetog hairli posla na podizanju Memorijalnog šehidskog centra, uputim rijeci najsrdacnije bratske podrške i zahvalnosti što ste na jedinstven, hrabar i dostojanstven nacin cijelom našem bošnjackom narodu, ali i cijelom miroljubivom svijetu, otvorili na uvid jednu od brojnih stranica naše teške i tragicne historije i time je oteli od potiskivanja u organizirani zaborav i istrajnog relativiziranja, minoriziranja i zataškivanja.
Sto godina je od pocinjenog genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, istovremeno je i sto godina od pocetka porobljavanja Sandžaka i naroda koji u njemu žive. Memorijalni šehidski centar, cije temelje postavljate danas na slobodnom americkom tlu, temelji su nove svijesti, savjesti i nove buducnosti bošnjackog naroda. Bošnjaci u novo stoljece ulaze svjesni i odlucni da njihova sudbina nikada više ne smije biti predata u ruke onih koji su pocinili nebrojene zlocine i vec pobrojane genocide nad našim narodom. Oni su potrošili svako naše povjerenje, a mi kao narod nemamo više pravo da potomstvu ostavljamo nerascišcene racune sa svojim komšijama. Balkan ima buducnost samo na pravdi i jednakim pravima svih njegovih naroda. Na Balkanu se bezbroj puta pokazalo da se iz nepravednog mira neminovno radao rat, zato mi vjerujemo da je pravedan mir konacni interes svih njegovih naroda.
Vjerujem da ce kamen koji danas ugradujete u temelje Memorijalnog šehidskog centra, postati simbol povezanosti svih Bošnjaka svijeta, ali i simbol naše odlucnosti i cvrstine da ne dozvolimo da se nad nama ponove zlocini.
Da nam se Allah smiluje i da nam pomogne!
Iskrenu zahvalnost upucujemo našim americkim prijateljima i gradskim vlastima Montecello koji imaju puno razumijevanje za sva vaša organiziranja, posebno za njihovo prisustvo na polaganju kamena temeljca za Memorijalni centar i sjecanje na žrtve genocida.

Samir Tandir, predsjednik Bošnjackog Nacionalnog Vijeca:
Izgradnja Memorijalnog centra „Šadrvan“ najbolji je dokaz da su Bošnjaci i Albanci odgojili generacije koje su potpunosti svjesni svoje nacionalne i vjerske pripadnosti

Poštovani prijatelji,
draga braco i sestre,
Vaša odluka da u povodu obilježavanja stogodišnjice od genocida nad Bošnjacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja izgradite Memorijalni centar „Šadrvan“ najbolji je dokaz da su Bošnjaci i Albanci odgojili generacije koje su potpunosti svjesni svoje nacionalne i vjerske pripadnosti, ali i svoje povijesti. Svi Bošnjaci sa Mašrika na Magrib moraju biti ponosni na ovu Vašu odluku da ispred Islamskog centra Monticello izgradite Memorijalni šehidki centar „Šadrvan“ kao vjecno podsjecanje na genocid koji su Bošnjaci Plavsko-Gusinjskog kraja preživjeli. Sve Bošnjakinje i Bošnjaci u Sandžaku, ali i u cjelom svijetu ponosni su na svoju bracu u državi New York i na njihovu casnu borbu da se osudi zlo, a zlocin nikad ne zaboravi.
Uz srdacne sellame svima Vama upucujem i dovu Uzvišenom Stvoritelju da Vas nagradi i olakša izgradnju Memorijalnog centra.

Vlasti Crne Gore ne mogu promijeniti historiju, ali isto tako znamo da te iste vlasti imaju dužnost poduzeti neophodne korake i donijeti prijeko potrebne odluke da se zahtjevi izreceni u deklaraciji ispune na najbrži i najbolji moguci nacin
Pismo podrške UO KBSA Odboru za obilježavanje 100.godišnjice od genocida u Plavu i Gusinju i svim ucesnicima manifestacije polaganja kamena temeljca za Memorijalni centar Šadrvan u Monticello:

Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) u povodu 100.godišnjice od Prvog balkanskog rata poziva na sjecanje na žrtve genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju koji je u periodu od oktobra 1912. do kraja maja 1913. godine pocinila crnogorska karljevska vojska pod politickom i vojnom komandom kralja Nikole i sveštenstvom pravoslavne crkve kada je pobijeno par hiljada i nasilno pokršteno 12,500 muslimana ovog kraja. Ujedno osudujemo i vlasti u Crnoj Gori, od tada do danas, koji su ovaj gnusni zlocin protiv covjecnosti skrivali i zabranjivali da se o njemu piše i javno govori.
KBSA zahtjeva od aktuelnih vlasti u Crnoj Gori da osude ovaj zlocin genocida i da isprave krivdu svojih prethodnika te da se izvinu potomcima žrtava genocida koji puno stoljece cekaju na pravdu i razumijevanje.
UO KBSA, kao krovna institucija Bošnjaka Sjeverne Amerike, želi izraziti apsolutnu podršku Odboru za obilježavanje 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju 1912 i 1913. u New Yorku, i upucuje punu podršku svima koji danas prisustvuju cinu postavljanja kamena temeljca za Memorijalni centar Šadrvan. Još jednom naglašavamo da podržavamo izražene stavove u deklaraciji koja je upucena zvanicnicima u Crnoj Gori, opcini Plav i diplomaciji Crne Gore u Sjedinjenim Americkim Državama. Svjesni smo cinjenice da sadašnje vlasti Crne Gore ne mogu promijeniti historiju, ali isto tako znamo da te iste vlasti imaju dužnost poduzeti neophodne korake i donijeti prijeko potrebne odluke da se zahtjevi izreceni u deklaraciji ispune na najbrži i najbolji moguci nacin. Rasvjetljavanje strašnih zlocina genocida iz prošlosti nad bošnjackim i albanskom stanovništvom u Plavu i Gusinju treba da bude u interesu svih onih koji se bilo gdje u svijetu bore protiv genocida, time i dobronamjernih ljudi u Crnoj Gori. Jedini put koji vodi u buducnost koja sadrži glavne faktore medusobnog uvažavanja, poštovanja i ravnopravnosti je rasvjetljivanje i suocavanje sa historijom.

Žrtva genocidne crnogorske policijske akcije “Lim” Ibrahim Cikic u pismu podrše istice:

Postavljanje kamena temeljca za Memorijalni centar "Šedrvana" u dalekoj Americi ima ogroman i neprocjenjiv znacaj kako za nas tako i za naše buduce generacije
Poštovani prijatelji,
iako sam geografski hiljadama kilometara daleko od Vas, moje srce i misli su uz Vas. Ponosim se Vama, potomcima šehida Plava i Gusinja!
Dragi prijatelji, Upravo Vi koji nedate da se zaboravi genocid nad našim predcima pocinjen od strane crnogorskih katila 1912-13. godine ste najsvetliji primjer otpora i borbe protiv zaborava. Vi svjedocite da medu nama Bošnjacima ima ljudi poput planina, cvrstih, jakih i postojanih, a da ulizice i hizmecari, svi oni koji servisiraju katilski aktuelni crnogorski režim nisu pripadnici ljudske vrste, a ponajmanje našeg bošnjackog korpusa. Upravo Vaša organiziranost i jedinstvo cvrsta su garancija za naš opstanak na našim sandžackim prostorima. Zato sam siguran da ste upravo Vi naši ambasadori u SAD i širom dunjaluka i da ce zahvaljujuci Vašim aktivnostima i djelovanju svaki buduci katil koji planira naše istrebljenje debelo razmisliti prije nego pode na naše najmilije bilo u Sandžaku, Kosovu, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini... Upravo ste Vi pokazali nasljednicima crnogorskih katila da nasljednici plavsko-gusinjskih šehida i svih naših šehida nisu spremni više šutiti i mirno odlaziti na klanicu. Zato Vaše postavljanje kamena temeljca za Memorijalni centar "Šedrvana" u dalekoj Americi ima ogroman i neprocjenjiv znacaj kako za nas tako i za naše buduce generacije.
Molim Uzvišenog Gospodara da obilato nagradi Vaš trud i rahmet, ucvrsti naša srca i ojaca naše ruke i dijela. Gospodaru moj, blagoslovi sve one koji su ucestvovali i na bilo koji nacin pomogli izgradnju spomen obilježja našim šehidima. Amin, ja Rabbi!!!"
Sa selamima i iskrenim dovama za sve vas i naše americke prijatelje, Vaš brat Ibrahim Cikic, žrtva katilskog režima Mila Đukanovica.

Esselamu alejkum Esad,

U ime Instituta za istraživanje genocida Kanada vam i svima drugim zaslužnim za ovaj jedan od najvecih poduhvata u bošnjackoj dijaspori, polaganje kamena temeljca za izgradnju Memorijalnog centra u povodu stoljeca od crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, izražavam iskrene cestitke.

Ova vaša akcija je izvanredno važan korak za istinu o genocidu nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, te za pravdu za žrtve tih zlocina. Buduci Memorijalni centar ce biti mjesto u kome ce hiljade buducih generacija uciti o zlocinu genocida koga uradiše zli ljudi, ali i mjesto opomene svim buducim generacijama da se zlocin genocida ne isplati jer istina i pravda na kraju pobjeduju.

Institut za istraživanje genocida Kanada stalno istice dužnost borbe protiv zlostavljanja i ubijanja nevinih ljudi, obavezu iskazivanja poštovanja prema žrtvama i nužnost cuvanja sjecanja na žrtve kako se ljudskom rodu takvi sramni dogadaji nigdje više ne bi ponovili.

Na kraju Institut za istraživanje genocida Kanada izražava suosjecanje sa porodicama i potomcima žrtava Bošnjaka i Albanaca na podrucju Plava i Gusinja i osuduje genocid, ubistva, pokrštavanje i progon Bošnjaka i Albanaca na podrucju Plava i Gusinja u koji su bili involvirani tadašnji državni organi Crne Gore.

S poštovanjem
Profesor Emir Ramic, direktor Institut za istraživanje genocida Kanada
Direktor Instituta za istrazivanje genocida Kanada

Pismo podrške Narodnog vijeca Sandžaka

Bosnjaci i Albanaci nikada više nece dozvoliti da se nad njima izvrši genocid
U ime Narodnog vijeca Sandžaka i u svoje licno ime, svim Bošnjacima i Albancima iz Plava i Gusinja, i onima koji žive u domovini Sandzaku i onima koji su vatan napustili pod raznim pritiscima, cestitam postavljenje kamena temeljca za izgradnju Memorijalnog centra u Monticello-u (New York), posvecenom žrtvama strašnog genocida kojeg su prije stotinu godina pocinile crnogorske trupe nad nedužnim stanovništvom sandžackih bisera Plava i Gusinja.

Srdacno selamim sva udruženja i pojedince koji su imali volje, želje, snage i hrabrosti da zapocinjanjem izgradnje ovog Memorijalnog centra na tlu najvece svjetske demokratije Sjedinjenih Americkih Država ucine veliki korak u pravcu zaštite živih Bosnjaka i Albanaca kao i nezaborava onih koji su za našu slobodu dali svoje živote. Konacno Bošnjaci i Albanci u buducnosti nikada više nece dozvoliti da se nad njima pocini genocid, time i ovaj Memorijalni centar neka bude svetionik slobode i podsjecanja da se nikad i nikome više ne dogodi genocid.

Sead Šacirovic,
predsjednik Izvršnog Vijeca Sandžaka