Pise:Hamo Mulic
Sa kracim uvodom hocu da se osvrnem na istorijat ovog praznika sa uvazavanjem zenskoga bica ili kako drugi ljubazno zovu - njeznijeg pola. Da nije njeznijega pola ne bih bilo ni svijeta, a da nije svijeta ne bih bilo ni nas. Bog je na ovaj dunjaluk stvorio Adema i Emu, odnosno Adama i Evu i kako legenda kaze oni su se pobrinuli da stvore ljudski rod. Zena je bila njezniji pol i radjala djecu. Muz je radio teske poslove i zivjelo se kako kazu neravnopravno. Danas kada je burna proslost za nama i zivi se dinamicno, sa stresom i jurnjavom za vecom zaradom i standardom u demokratiji za ravnopravnost, zena se osvijestila za emacipacijom, hoce i ona svoju ravnopravnost.

Sve je pocelo 1903 godine u Americi. Sindikati, nezavisna zenska udruzenja koja su podrzavali zensko pravo glasa, osnivaju ligu zenskih sindikata: Women-s Trade League, kako bih pomogle radnicama u politickom i ekonomskom otrezenju. Bilo je to vrijeme teskih uslova za rad i zivot. 1908 godine, zadnje nedjelje u februaru, americke socijaliskinje obelezavaju prvi Dan zena, organizujuci velike demonstracije. Trazeci da se zenama omoguci ne samo pravo glasa nego da se ostvare njihova politicka i ekonomska prava. 1909 godine takodje u SAD oko 30.000 hilj. radnica 13 dana je strajkovalo za bolje plate i bolje uslove na radu. 1910 godine u Kopenhagenu - izaslanstvo Sindikata prisustvuje drugoj konferenciji socijalista s namjerom da predlozi Dan zena kao medjunarodni praznik. U to vrijeme Njemacka socijalisticka partija, koja je snazno zagovarala pravo glasa zena, imala je veliki uticaj na medjunarodni socijalisticki pokret, na celu sa G-djom Clarom Zatkin. Ona je uoblicila zahtjev za obelezavanje jednog dana u godini, kada bih zene lobirale za svoje interese. Na ovoj konferenciji je sudjelovalo je preko stotinu zena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalistickih partija, klubova radnica i Tri zastupnice iz Finskog parlamenta. Zatrazeno je univerzalno pravo glasa-za sve odrasle, zene i muskarce. Jedna od odluka konferencije je bila da se nocni rad proglasi stetnim po zdravlje zena. Tome su se usprotivile radnice iz Svedske i Danske, kako su tvrdile, da je nocni rad neophodan izvor prihoda. Zatrazeno je da se prava udanih majki izjednace sa pravima samohranih zena, no ni to nije prihvaceno. 1911 godine, u Kopenhagenu, Dan zena je obelezen prvi put, takodje u Austriji, Danskoj, Svajcarskoj i Njemackoj slavilo ga je vise od milion zena i muskaraca. Zahtijevajuci ne samo pravo glasa nego i omogucavanje prava na rad, profesionalno usavrsavanje i ukidanje spolne diskriminacije. 1917 godine u Rusiju zene su takodje svojim revoltom trazile - Hljeb i Mir- sto je Ruski car abdicirao a privremena vlada zagarantovala zenama-pravo glasa. Internacionalni Dan zena 8.mart, utvrdjen je u istinu jos 1910 godine, od socijalisticke svjetske organizacije — Druga internacionala na iniacijativu g-dje Clare Zatkin. U San Francisku 1945 godine, uradjen je ugovor koji garantuje jednakost izmedju ljudi i zena, kao osnovno ljudsko pravo. 1977 godine, odlukom Ujedinjenih Nacija donesena je rezolucija koja preporucuje, jedno proslavljanje 8.mart svake godine kao internacionalni praznik zena.

Nase zene u Njujorku su takodje ukljucene u tokove ove demokratije i one su vec 4. marta proslavile svoj praznik. Sa bogatim programom, za njih se potrudio dzumertan Dzako Radoncic. Okupilo se oko trista zena za ovu priliku. Posto nije bio dozvoljen pristup muskarcima, mene nista drugo ne ostaje, nego samo da im CESTITAM PRAZNIK 8. MART.
Uz pomoc voditeljke programa Kumre Koljenovic, bogatu i raznovrsnu hranu, sa izvrsnom muzikom, bogatom lutrijom, koju su sponzorisali nasi biznismeni (ciji prihod je doniran za IZ KC Plav Gusinje u Astoriji), ovo vece je proteklo u izvanrednoj atmosveri. Mnogi ce ju pamtiti, sa zeljom da se ponovo okupe i sljedece godine.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN