Autor: Rasim Medunjanin
Dok je primera radi Njujork 1783. godine vec imao hotel, u Plavu prvi hotel datira tek posle Drugog svjetskog rata. Iako ova dva grada u svakom pogledu nijesu za poredjenje svakako Plav i Gusinje su bili metropole po pitanju gostoprimstva. Potreba za hotelom u Njujorku dokazuje da je u ovom gradu gostoprimstvo išcezlo još pre dva vijeka, dok su se Plav i Gusinje ponosili svojim gostoprimstvom. U svakom slucaju Plav i Gusinje nijesu imali nijedan hotel, a postojali su uslovi da prime svakog gosta, putnika, namjernika, trgovca itd. Tajna je u tome da je svaka kuca bila hotel na svoj nacin i da je svaka kuca bila u mogucnosti da primi minimum dva gosta. Iako domacini, ni gosti nijesu znali šta je puni pansion svaki gost je imao toplu sobu, ugodan smještaj i nocenje sa doruckom.

Jedina mrlja plavogusinjskog gostoprimstva je posjeta svetog Save, gdje legenda kaže da je domacin kod kojeg je prespavao optužio Savu da je ukrao kokoš tako što mu je podmetnuo istu u njegovoj robi. Nakon toga Sava je otišao na obližnju planinu Visitor u kucnuo u drvo i prokleo naselje sa željom da se potopi i to potopljenje je današnje plavsko jezero. Ova legenda nema smisla, jer geološki ni arheološki se ne uklapa a po najmanje sa istorijom. Geološki, jezero je nastalo uslijed lednickih otapanja; arheološki, ne postoje tragovi infrastrukture na podnožju jezera; istorijski, ozbiljnije istorije ne spominju Savu kao nekog ko je imao natprirodne moci.

Ranije generacije Plava i Gusinja su bili poznati domacini i mogucnost da domacin primi gosta ili goste predstavljalo je statusni simbol u društvu. Takodje bolja kuca ili po najbolje kula i što više soba pružali su veci ugled i status nekom domacinstvu i samom domacinu. Naravno jedna licnost nije se cijenila samo po gostoprimstvu, vec i po herojstvu, poštenju, znanju i bogastvu. Gostoprimstvo je svakako upotpunjavalo sliku necijeg ugleda. Koliko duboko gostoprimstvo je ušlo medju ova dva kraja dokazuje i to da je vecina domacinstava imala posebne sobe za goste i robu ako zatreba za gosta. Pojavom komunizma i privrednim kolapsom, kultura i obicaji su poceli da se mijenjaju. Domacinstva su pocela sve manje da posvecuju pažnju ovom segmentu i gostoprimstvo se pocelo pretvarati u gostotrpstvo. Malo po malo i u Plavu su napravljena dva hotela, jer tako reci domacini više nijesu bili u mogucnosti da prime goste na pravi nacin niti da pruže ono što nude hoteli. Tako da se danas mnogi pitaju gdje nestadoše oni domacini koji su napravili ova dva mjesta poznata po gostoprimstvu, gde je svaki posjetioc mogao mirne glave doci da ne razmišlja gdje ce prenociti. Zakljucci su razliciti, neki kažu da domacinstva ne žele da trpe goste, neki kažu kriza je uticala, a dok neki kažu da kuce više nemaju prostor za goste. Sve u svemu, razlozi su razliciti i ono cime su se Plav i Gusinje ponosili nestalo je kod vecine domacinstava.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN