|
Ziyaeddin (1912).
Otac i sin ( ? )
Za vas piše: Zufer S.Bektesevic - Sweden
Zelja za istinom o historiji ( istoriji ) ovog naseg velikana i naseg kraja Plava (Plaua ) i Gusinja ( Gosina ) je jedna veliko postovanje i ljubav prema tom predivnom kraju i ako nisam tamo bio zadnjih 20 god i ovo je jedan mali dieo velikog postovanja prema tom kraju i tim tamo bivaktile dobrim ljudima Gusinjanima i Plavljanima. Zalosno je ali istinito da mi nemamao postovanje i kontrolu prema proslosti , tako da nam sada sadasnjost i nedaj boze buducnost kontrolise neko drugi .Ja ovde zelim da budem eksplicitan – jasan kao izvorska voda sa Alipasini izvora, da, ja samo nudim dokumentaciju i ukazujem na netacne podatke. Zalosno je ali istiniti da u nekim publikacijama ima dosta pogresaka – netacni podataka sto bi se o historiji naseg i vaseg kraja u tolikoj mjeri nebih smjelo desiti.
Evo jednog takvog slucaja na stranici www.plav.net historija :Dal ste znali ? Nesto iz historije Plava i Gusinja ( prof Rize Grude )
( Ovi podaci i zapisi uzeti su iz knjige - geografija kosovskog vilajeta, objavljena u Istambulu 1852. godine iz poglavlja Karada ve Ordu (Cma Gora i narod, str. 78, 79, 80, 81, 82, i 83. Autori knjige Rifat Basa i Salih Akaj. Knjiga je napisana na staroturskom jeziku).
Karada ve Ordu je nazalost netacan prevod i lose napisano Karada – trebalo bih da pise Karadag (Karadag ) ve ordu ( Crna Gora i vojska - to je tacan prevod ) narod na turskom se kaze halk evo jednog primjera (Karadag, ordu modernizasyonuna 9,8 milyon avro harcayacak - Crna Gora,za modernizaciju vojske ce potrošiti 9.800.000 €) ili (Karadag halk danslari - Crnogorske narodne igre ) O autorima ovih knjiga jedno veliko- veliko „ ? „ Zeleo bih da me neko demantuje – bio bih mu zahvalan, ne radih mene vec ponosne historije ovog kraja.
Sada da se vratim na naslov clanka : Ziyaeddin (1912)
Ko je Ziyaeddin ?
Sto sam se vise bavio ovo po meni ponosnom historijom dolazio sam do novih podatak koje nudim i evo sta pise u ovoj knjizi : Late Ottoman society Autor Dr. Elizabeth Özdalga na strani 333 autor ovog dokumenta je Nathali Clayer Ove dame sam licno kontaktirao putem e-maila, evo Nathalijinog odgovora od 26-11- 2010 god. :
Dear Zufer Bektesevic,
Thank you for your interest.
As Elisabeth Özdalga already answer to you, 1912 is the year of graduation.
As for your second question, I don't know. have you some information that allow you to think so ?
The source I use, as I wrote it in the book, is the book of Ali çankaya on the Mülkiyeliler.
Best regards,
Nathalie Clayer
Evo i mog prijevoda , ako sam igdje pogresio molim da ukazete na gresku – radi istine i verodostojanosti dokumenta.
Ziyaeddin (1912): zivjeo u Ipek/Pec ( na Kosovu ) gdje je njegov otac bio kaymakam Ali bey koji je bio zvanican ( nije dokazano da je Ziyaeddin bio Albanac ) ( Znaci Bosnjak 101 %)
On je studirao u Manastir /Bitola vojnu skolu ( ovdje je ucio i Mustafa Kemal Atatürk ) i u Istanbolu Vefa idadisi i Mekteb-i Mülkiye. ( visoka skola - New Ottoman schools like the Mekteb-i Mülkiye, the famous School of Administration that opened in 1859 )
On je prosao obuku u administraciji u Ottomanskoj prestonici , ali se pridruzio vojsci 1914 god . On je umro u Çanakkale in 1916 (Çankaya, B/1421). ( ovo je njegov mezar - ako budem isao za Tursku a sve su prilike – zeleo bih licno da posetim mezar ovog zemljaka ). Otvorite ovaj ( pdf format i procitajte i vidite u orginalu knjigu i tekst ).
A sada pogledajte sliku Ziyaeddinovu kao i sliku osobe Sehzade Dr. Mehmed Ziyaeddin Efendi koja nosi isti ime ovo je najstariji sin sultana V. Mehmet Resat(Sehzade Dr. Mehmed Ziyaeddin Efendi 26 Agustos 1873? Ortaköy Sarayi-30 Ocak 1938? Iskenderiye? Misir) i slika studenata iz 1888 god itd )
Licno mislim da nemaju dodirni tacaka osim fesa i brkova , na Vama je da procenite. Ujedno imate sada ovu situaciju sliku sina i oca ( ja ovdje ne bih davao komentar, na Vama je da doneste pravi zakljucak – komentar )
Kao i sliku na kojoj se nalazi Ziyaeddin pod brojem ” 3 ” otvorite ovaj (pdf format sa slikama )
Koje Tahir Bosnjak?
Dragi moji evo jos jednog velikana iz nasih krajeva. Sigurno niste culi za ovog ucenog Velikog Efendiju iz Plava ili Gusinja Procitajte ovaj clanak:
Koje Halil aga Gusinjac?
Sada Vam nudim jos jednog naseg agu iz 1804 god , ovo sam pronasao u ovoj knjizi od Safvet-beg Bašagic : Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850. Otvorit ovaj ( pdf format Safvet-beg Bašagic: "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850)" i procitajte sve je na Bosanskom ) ujedno u ovoj knjizi je i Mustafa paša Olovcic -Plav
Mustafa paša Olovcic – Plav?
Nazalost i danas ima dosta nasih iz Gusinja i Plava koji nas iz Plava i Gusinja kojima je materni jezik Bosanski , stavljaju u kontekst da smo Iliri , Albanci, Crnogorci ili Srbi. Jedno veliko osobno postovanje prema svim ovim nacijama – narodima. Da budem jasan, kako ce se ko izjasnjavati ili pisati ili zvati to je njegovo licno gradjansko pravo kao pojedinac, ali ne u mnozini - Molim Vas! Zato zelim da ovim putem ponudim, malo historijskog dokumenta.
Prvo otvorite ovaj ( pdf format u ovoj knjizi Radovan Samardžic, ed., Le Kosovo-Metohija dans l'histoire serbe ) koja je na francuskom procitajte da je na strani 91: Da je Bosanski Mustafa paša Olovcic imao osobnu (personalnu ) kontrolu nad Plavom tih 1619 god i procitajte da je begler – bey Bosnie Ibrahim Han 1611 ( La premiere place forte, Gusinje ), tu je i Mitrovica.
Ovdje bih bilo dobro da poznavaoci francuskog jezika daju svoj udjeo u prevodzenju ove knjige . Zatim sam otisao dalje da provjerim dal ovaj Bosanski Mustafa paša Olovcic postoji u stvarnosti i u knjizi Safvet-beg Bašagic: Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850 mozede procitati u vec predhodnom pdf formatu, na Bosanskom.
Višnjevo iz pera, Consul of Austria-Hungary, Mr Schmucker.
Pocecu sa Halid Bešlicovom - MILJACKA: Ko bi rek'o cuda da se dese da i Visnjevo u medjunarodne vode svijeta bude zapisano. Moram kazati da mi se nacin mozda ” mojih ” tih 25 Marta - 1891 godina ne svidja. Ali sta je tu je: Istina za istinom je najbolji izraz postovanja samog sebe u ovom slucaju mozda “mojih “ Ovo je bitno da ovih nevjerni procitaju da su tamo tih godina zivjeli Mohammedanci – Bosnjaci. Kako napisa J.Cvijic u svojoj knjizi Balkansko polustrvo i juznoslovenske zemlje: Bosanski su muslimani najrevnosniji privrznici vijeri. A sada da vam dam na uvid ovo gore o Visnjevu .
U knjizi Engelber Deusch Das Kultusprotektorat Österreich (-Ungarns) im albanischen Siedlungsgebiet na strani 237( otvorite ovaj pdf format Visnjevo – Gusinje )
Tacka 3 moj prijevod :
Katolicka familija Zef Doda iz Visnjeva (Gusinje) je bila prisiljena od Muhamedanaca koristeci bez presedana sredstva sile, da konverteraju ( predju ) na Islam, ono je svoju pomoc ponudio.
Ne znam dali je dobar prevod (slobodno izvrsite korekciju prevoda )
Sledeci clanak je isto Extra Eksluzivan i nosi naziv: Das Lied von Gusinje. Komplet orginalna poema na njemackom jeziku objavljena 1887 god, Nov. Wien.
Hvala !
WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO-GUSINJSKI CNN
|