Autor: Sadik Kandic
Sandžak – Albanci nedavno preimenovaše Prokletije u Albanske Alpe/Alpet Shqipetare. Ako bismo ih mi Bošnjaci htjeli nazvati po nama, onda ne bismo ništa morali mijenjati. Da nismo prokleti ne bi nam ovako bilo, i to uglavnom od nas samih i našeg necinjenja da nam se okupatorski jaram skine s vrata.

Usporedbe radi, Prizrenska Kuca u kojoj je formirana Prizrenska Liga je kulturno-historijski spomenik, zašticen od države i UNESCO-a, a istodobno u gusinjskom selu Koljenovice bukvalno se u ruševinama zatiru Konaci Ali-paše Gusinjskog, jednog od kljucnih inicijatora i osnivaca te lige, najvišeg predstavnika vlasti u tridesetcetverogodišnjem periodu plavsko-gusinjskog otpora odlukama Berlinskog kongresa. Odgovorni plavski opcinski dužnosnici za kulturu i turizam ništa ne poduzimaju. Zanijemila je i plavsko-gusinjska inteligencija, a ni NVO-e se ne cuju, pa makar ni one za zaštitu okoliša da se barem pocisti smece. Nizamske karaule su takoder kulturno-historijski monumenti, a i brojno drugo nepokretno nasljede. No ima i unikatnih stvari, poput mjeseca i zvijezde na dijelu iznad Meteha, koji su na zemlji ugradeni redanjem krupnog kamenja u precniku od 10 metara. Po mahovini na kamenu i predanjima da se zakljuciti da je ova gradevina stara i više stoljeca. To nije nigdje cak ni evidentirano, a kamoli da se neko stara o tome.

Crna Gora i Srbija su rehabilitirale cetništvo izjednacivši ga sa partizanštinom, i to uglavnom notorne zlocince. Šta je sa našim junacima koji su branili obitelj, vatan, dostojanstvo i najplemenitije univerzalne vrjednote? Šta je s njima? Ko i kad se toga sjetio i tražio da vrati pogaženo nam dostojanstvo!?
Plavske ulice, škole i obdaništa trebaju nositi nazive po imenima Jusufa Mehonjica, Agana Kojica, Mula Džema Kandica, Ramiza Lukovica i drugim našim junacima. U opcinama gdje su Bošnjaci vecinsko stanovništvo ili u znacajnom broju nastava se u školama treba održavati iskljucivo na bosanskome jeziku. Ako ima dovoljan broj zainteresiranih ucenika za crnogorski ili srpski, onda im obezbijediti uslove da se obrazuju na maternjem jeziku. Dakle, stvoriti obrazovni sustav gdje se izucava naša kultura, jezik i književnost, historija; stvarajuci zdrave medususjedske odnose bez straha „da ce te progutati mrak“ kao u ranijim vremenima.

Država Crna Gora treba daleko više ulagati u infrastrukturu bošnjackih opcina, jer su potpuno iste kao i prije trideset godina. Najveca investicija npr. plavske opcine je ponovno otvaranje puta Plav-Pec preko Cakora. Ta saobracajnica umjesto da vodi naprecac preko Meteha za Plav i bude upola vremenski i dužinski kraca, ide na sva pravoslavna sela i zaseoke dužeci put na lokalu još cijeli sat vremena, što je prirodan sektor za lokalne, a ne medugradske i regionalne saobracajne linije. Kada bi se uredio i asfaltirao postojeci put Plav-Bogicevica-Decani-Pec putovanje bi bilo više nego upola krace, lakše za održavanje, višestruko bezbjednije itd. Ali ne mere, ne može, jer nema pravoslavaca koji ce te bošnjacko-albanske komunikacije kamenovati, blokirati, nadgledati, ali i obavezno koristiti.

Osobno negativno iskustvo mi je dokazalo da u crnogorskoj državi ništa nije slucajno, a ni u plavskoj opcini, jer Đukanovicevi tajkuni vuku konce. Zavicajna udruženja ovog kraja su nekoliko puta na inicijative biznismena iz Njujorka, ovdašnjeg porijekla, pokušavala da iznadu povoljnije uvjete kako bi izgradili neki proizvodni pogon i uložili u slicne kapitalne investicije bez vlastitog interesa, no nikad nisu nailazili na razumijevanje ovdašnjih vlasti i mocnika. Plavsko-gusinjskih Bošnjaka je dvaput više u Njujorku nego u zavicaju, a da se ne spominju i druga mjesta. Dijaspora može više uložiti nego što to radi ova sadašnja država. Sve dok traje ta ciljana birokratija i korupcija, Crnu Goru cemo smatrati okupatorom, a lokalnu vlast njihovim poltronima. No, kako se unutarnja konstelacija odnosa mijenja u posljednje vrijeme, nije iznenadujuce da se neko i otrijezni, kao onaj zmaj iz bajke koji je živio iza sedam gora i iza sedam mora, te jedno jutro ustao i rekao: „U vražju mater, pa gdje ja ovo živim!“

Izvor: Sandzak Press

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN