Pise: Ibrahim Husejnovic - Plav
Zvuci pomalo nevjerovatno ali je istinito. Jos za vrijeme jednopartiskog sistema u JU srednjoj mjesovitoj skoli "Beco Basic" Plav bile su uvedene mjere drustvene zastite - takozvana prinudna uprava, sa ciljem da se poprave neuredjeni i poremeceni medjuljudski odnosi u kolektivu i da se pozitivni propisi dosledno sprovode i primjenjuju. Bilo je to davne 1979.godine, a od tada do sada proslo je vise od tri decenije. Prava je rijetkost bila i ostala da se pomenuta prinudna uprava uvodi u vaspitno-obrazovnim ustanovama, jer se ista obicno uvodila u privrednim organizacijama, preduzecima, privrednim drustvima itsl. Borba za mjesto direktora je tada bila beskompromisna i neprimjerena, pa je ostalo zapamceno da je jedna od sukobljenih strana dovela na nosila svog clana koji je bio na bolovanju i nije radio, da glasa, kako bi mogla da se osigura tijesna "pobjeba". Za ucenike albanskog govornog podrucja nije bilo mjesta u ovoj ustanovi, pa su njihovi roditelji svoju djecu morali da skoluju u raznim gradovima Kosova, Makedonije i Albanije. Veliki broj djece bosnjacke nacionalnosti zbog nerealnog ocjenjivanja je morao takodje da srednju skolu zavrsava u Sarajevu, Novom Pazaru, Pristini, Peci, Orahovcu....

Prinudna uprava uvedena te davne 79.-te je djelovala kao melem na ranu. Nju je uveo Opstinski komitet na cijem je celu bio efendija Ibrahim Rekovic - predsjednik Opstinskog komiteta , ispred opstine rahmetli Hamdija Basic - predsjednik Izvrsnog odbora SO-e Plav, dok je treci clan bila rahmetli Nurija Hadzaj - sudija Osnovnog suda u Plavu. Ta je komisija postavila za prinudnog upravnika iskusnog politikologa Redzematovic Emila, nakon cijeg je isteka mandata duznost direktora bila povjerena Hodzic Sefkiji - Selju, koji je bio omiljen kod svih struktura u kolektivu. Za vrlo kratko vrijeme su uvecani kapaciteti ustanove, uvedena je dvojezicna nastava, a za mjesto vaspitaca su ravnopravno po prvi put mogli da konkurisu pripadnici islamske konfesije, kako Bosnjaci, tako i Albanci. Otvorena su dakle nova radna mjesta, a osjeh na licima se povratio i kod velikog broja roditelja koji su sada mogli svoju djecu da skoluju u svojoj sredini i da se ne izlazu nepotrebnim troskovima koje se imali skolujuci svoju djecu daleko od svoje opstine i svog prebivalista. O radosti omladine tj. upisanih srednjeskolaca da i ne govorimo. Kriterijum ocjenjivanja je iz godine u godinu bio sve bolji, a skola koja je imala po jedno, najvise dva odjeljenja u svakom razredu je prerasla u prepoznatljivu ustanovu sa puno smjerova, struka i obrazovnih profila. U pojedinim razdobljima broj ucenika je prelazio 1000 - hiljadu.

Danas je ova vaspitno-obrazovna ustanova prepoznatljiva ne samo u Republici nego u Regionu. Rezultati koje postize su evidentni, o cemu svjedoce zvanicni izvjestaji nadleznih prosvjetnih sluzbi. Potvrda valjanog rada se iskazuje i prilikom upisivanja na studije ucenika koji zavrse ovu srednju skolu, jer obicno budu medju prvima na rang listama nakon obavljene provjere stecenog znanja i testiranja.

Edukovani mladi deficitarni kadrovi vec pristizu u pomoc starijima koji lagano odlaze u penziju nakon napornog prosvjetiteljskog poziva kojeg su s'pravom neki uporedili sa rudarskim. Svakog dana valja biti sto se ono kaze "taze", pripremljen za predavanje, uravnotezen, veseo i spreman za prenosenje znanja iz svoje struke vaspitanicima. Prosvjetari ove Ustanove, kao i drugih ustanova, nikad nijesu "kukali" za svoje plate i pored toga sto su im one skoro uvijek bile male i nedovoljne da samo od njih mogu zivjeti, skolovati i hraniti svoju porodicu. Za prosvjetu se kaze da je jedan od stubova drzave, pored zdravstva, policije i sudstva.

Danas Javna Ustanova srednja mjesovita skola ima preko 700 - sedamstotina ucenika, blizu stotinak profesora i spoljnih saradnika razlicitih struka i profila, koji dolazecim generacijama prenose svoja znanja i vjestine, sve u cilju da ucenici na prag svoje kuce dobiju validnu edukaciju, koja se im omoguciti uspjesno zavrsavanje studija na medicini, arhitekturi, gradjevini, racunarstvu, informatici, agronomiji, pravu, ekonomiji, menadzmentu....

Za male sredine kao sto su Plav i Gusinje sa okolinom, ova vaspitno-obrazovna ustanova u neku ruku je znak za prepoznavanje, jer svi koji su je obisli i upoznali, sa sobom su odnijeli povoljne utiske, sto je isti slucaj bio i sa cuvenim BiH piscem Sidranom.... Sve se moze, kad se hoce.

Plav, 29. oktobar 2011.god

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN