www.Gusinje-Plav.com


PLAVSKI SMAK SVIJETA
Autor: Rasim Medunjanin
Plav i Gusinje su varoši koje su nastanjene na planinskom području, čije stanovništvo je na sreću počelo da se povećava, zahvaljujući otežanim okolnistima tj. novim zabranama i poteškoćama na koje će naići svaki emigrant sa područja Plava i Gusinja u "srećnim zemljama zapada". Ranije je bilo opšte poznato da se budućnost nije tražila u Plavu ili Gusinju (u daljem tekstu Plagus) već da je svaki gradjanin srednjih i nižih godina vidio svoju budućnost u obećanim zemljama zapada. Mladi nijesu imali ikakve planove život u svom kraju, skoro svaki mladi je bio spreman da svoju mladost pokloni zapadnim zemljama bez upozorenja i znanja da će upasti u moderne kandže koje i kada bi hteli da se njih oslobode ne bi mogli, jer sistem ne dozvoljava. Za one koji nijesu upućeni, pružiti ću jedno objašnjenje. Da bi se neko ilegalno "prebacio" (preselio) recimo u najpopularniju destinaciju zapada, SAD, za to je bilo potrebno da obijezbijedi minimum 10,000 hiljada dolara koje u u većini slučajeva doseljenici u SAD ne posjeduju i taj novac pozajmljuju uglavom od svoje braće, rodjaka, prijatelja i ostalih. Nakon toga po svom dolasku vrlo ubrzo u većini slucajeva novi doseljenici su počinjali sa poslovima koji su nisko rangirani po plaćanju, većinu svoje zarade bi iskoristili za kiriju koja je u Njujorku kao najpopularnoj destinaciji Plagusinjana od 900 dolara pa do koliko ko može. Tu si i dodatni troškovi struja, gas, prevoz, telefon. Tek da bi jedva šta ostalo da se vrati dug u godinu ili dve.

Onda taman kad covek predahne od duga treba da se završavaju "papiri" (dokumenta koja obezbedjuju legalan boravak i prava na državne beneficije), dolazi novi dug ili se dugo štedi za advokata koji ce da "sredi papire". Da se ilegalac vrati nakon vracenog duga za emigraciju nema smisla, svako se upita “za šta sam se mucio?” I tako prodju pet, šest ili nekima cak i deset i dvadeset godina dok dobiju legalan status.I eto nakon što se dobiju "papiri", red je da se covek skuci, vakat je ženidbi. Kako ove naše americke odive nijesu kompatabilne za tip života na koji je doseljenik navikao u Plagusu i plavogusinjkama se zna "trag" (gde je cura bila, s kim je bila, je li poštena ostala i itd i itd) i sjedece kod kuce nakon udaje. Prava Plavogusinjka u mislima doseljenika nece kao naše americke cure da izlazi i da troši, vec ce kao po starim obicajima biti kod kuce, brinuti se o djeci, starim roditeljima, kuci.Nego treba i mladenac da se sredi za ženidbu. Tako da doseljenik štedi ili opet po treci put pozajmljuje novac za namještaj novi i za neko bolje auto kako bi impresionirao narod, jer od istog naroda ce se i nova mlada raspitivati o njemu valja li ili ne valja i ima li za šta pas da ga ujede. Ne treba iskljuciti troškove za svadbu u Plagusu, pa onda vrijeme i troškove za "prebacivanje" mlade za SAD i onda na svemu tome za jedan period i pozajmicu ili vrlo rijetko uštedjevinu za svadbu u SAD (druga svadba). Jedina utjeha u novcanom smislu je da se svadba iz SAD-a isplati kroz poklone od gostiju koji su obicno koverte za zelenom novcanicom od 50 dolara po osobi pa na gore u zavisnosti koliko je ko blizak mladoženji.

I eto doseljenik se skuci, sad treba mlada/žena da se uci engleski pored prethodno navedenih obaveza bez obzira da li su roditelji maldoženje u SAD ili ne, u vecini slucajeva roditelji se presele kod doseljenika nakon ženibe, mlada treba da radi da pomogne kucnom fondu i da ide u školu da uci engleski. U nekim slucajevima mlade ostaju zatupljene tako što mladoženja odluci da njegova mlada ostane potpuno posvecena kuci i da se u dvadeset prvom vijeku u najmodernijoj zemlji svjeta ponaša kao da je vrijeme od prije 100 godina. Posle godinu, dve ili više godina roditelji mladoženje se sele u SAD, tako ne da se samo dvoje mladih vec iselilo vec i dvoje starih. U zavisnosti od želje mladoženjjinih roditelja, pojedini stariji bracni parovi ostaju u SAD dok pojedini su boravili u SAD onoliko vremena koliko je potrebno da ostvare pravo na cuvenu “grin kartu”, dokumenat koji daje na pravo stranom državljaninu da legalno boravi u zemlji, izlazi u ulazi u istu i takodje nosilac grin karte ima odredjene povlastice u SAD poput odredjenih medicinskih usluga. Tako da postoje grupa doseljenika koja ovde ostaje za stalno, dok pojedina grupa dolazi povremeno kako bi zadržali svoje ostvareno pravo na grin kartu. Dijete ce uvijek biti dijete svojem roditelju, a svako dijete ima želju za svoje roditelje i obicno svoje roditelje obilazi ljeti. Pojedinci predlažu svojim roditeljima da se trajno presele u SAD, kako bi više provodili vremena sa njima i kako bi svako od njih izbjegao ogromne troškove koji ga ocekuju samo za porodicne avionske karte, a još plus ostali porodicni troškovi koji znaju da iznose za cetvoroclanu porodicu oko 10 000 dolara. Takodje standard života i starost primoravaju stare da se ipak i pored nostalgije za svojim krajem, da se prije ili kasnije trajno presele u SAD. Zasigurno medicinska njega koja je esencijalna za starije osobe je znatno bolja nego u Crnoj Gori. Benefite od trajnog preseljavanja roditelja u SAD ima svako u porodici. Mladenci mogu da rade, dok se roditelji staraju o djeci i kucnim poslovima.

Postoje doseljenici ciji roditelji nažalost nijesu živi i u takvim okolnostia porodicna slika jedne porodice je sasvim drugacija. Sa dobijanjem djece troškovi života znatno rastu. Žena nije više u mogucnosti da se stvara prihode, sada ima drugi prioritet a to je briga o djetetu. Kako je žena prestala da radi, a troškovi su veci naši doseljenici pronalaze dodatni posao i za jedan vrlo dug period rade i po dva posla. Dok djeca rastu pet dana u nedelji zasigurno ne vidjaju svog oca i vec od samog starta gube kontakt i pravi osecaj za oca. Dvije smene traju 16 sati i još odlazak i dolazak kuci i izmedju dva posla zna da uzme najmanje dva sata i još treba da se covek istušira, za odmor ostaje samo 5 sati. A vikendom prvi dan od prelomljenosti zbog napornog rada doseljenik odmara, dok drugi dan završava neophodne kucne obaveze, tako da je i vikendom uskracen da provede vrijeme sa svojom djecom i ženom. A žena, nakon što djeca odrastu i krenu u školu dobije malo više slobodnog vremena ali ne dovoljno da bi se vratila na posao i samim tim postaje usamljena.

U zavisnosti od karaktera žene i njene cvrstine, neke žene i pored usamljenosti ostace vjerne generalno svojoj kuci, dok ce druge prije ili kasnije pociniti preljubu. Radnik covek, borac za svoju porodicu je izgubio i djecu i ženu. Desilo se nekoliko puta da cak neke žene rode dijete drugog muškarca i to druge boje. Zbog ne mogucnosti izbora brak ipak ostaje sacuvan sa tudjom prinovom. I eto kad djeca odrastu i postanu samostalnija i kad se bracne tenzije u braku, u kojem se desila preljuba, smire, vrijeme je da se i žena vrati na posao i da se muškarac oslobodi dva posla. Tada roditelji manje provode vremena kuci i djeca, u vecini slucajeva srednjoškolci su bez roditeljske pažnje. Istina je da se djeca pravilno ponašaju u prisustvu roditelja, ali po prvom njihovom odsustvu djeca se vracaju svojim uobicajenim ne pravilnim aktivnostima. Bez roditeljske pažnje ili uz roditeljsku pažnju djeca su pod velikim uticajem americke kulture. Kultura koju su roditelji donijeli sa sobom polako nestaje, jer nema uslova da se prenese sa koljena na koljeno i vec novo koljeno je polu-polu. Djeca primenjuju obje kulture i vrlo cesto dolazi do konflikta kultura, roditelji govore svojoj djeci da je ova kultura besmislena, da su ovde ludaci itd., dok djeca odgovaraju da je njihova kultura seljacka i da nema smisla i ne može se primenjvati u SAD. Djeca u vecini slucajeva uzimaju u vecoj ili manjoj mjeri prisvajaju one elemente kulture koji njima najviše odgovaraju. Važno je napomenuti da pojedina djeca iz prvog koljena gube ne znaju ili vrlo otežano govore jezik svojih roditelja. Unucad još više gube kontakt sa kulturom, jezikom i obicajima svojih djedova, tako da u ovim slucajevima unucad imaju tek površni kontakt sa Plavom i Gusinjom. A tek novo koljeno odnosno praunucad, oni vec gube kontakt jer se sa koljena na koljeno kultira, jezik i obicaji pradjedova sve manje i manje primenju sa koljena na koljeno i praunucad postaju totalno Amerikanozovana.Cetvrta generacija Plavogusinjana se još nije izrodila u SAD, ali uzimajuci iskustvo drugih nacija i to onih koje su više striktnije u cuvanju svoje kulture, veliki broj ovog koljena nikada ne posjeti zemlju iz koje vuku korijene. Osnovan razlog je zato što je izgubljen svaki kontakt sa krajem odakle su njihovi pradjedovi.

Ljudi su se oduvek kretali menjajuci svoja stara ognjišta za trajne nove domove. Razlozi zbog cega ljudi migriraju su razliciti, neki su zbog boljeg života, a neki i zbog pritiska drugih sila i rizika za život. Prednost današnjeg vremena je u tome što danas je moguce ukoliko finansijske prilike dozvoljavaju da emigrant posjeti svoj kraj koliko god puta želi u toku godinu, za razliku od ranijih godina gde bi emigranti promenom sredini trajno izgubi svaki kontakt sa svojim maticnim krajem. Nažalost Plagus kao i veci dio Balkana su osjetili i dalje osjecaju sve tri razloga emigracije. Ova tri razloga poput želje za boljim životom, slobodom i pravom za život su posebno bili izraženi pocetkom i sredinom devetesetih godina. Ogromna vecina ima želju da se vrati u svoj kraj, ali nažalost ekonomska i djelimicno politicka situacija ne dozvoljavaju. Medju presotalim Plavogusinjkim narodom preovldao je pesimizam i nema dovoljno voljnih gradjana koji bi promijenili nešto. Ostaje sigurno jedno da SAD ima podlogu za život koji obecava perspektivu pod uslovom da se svako obrazuje, jer ipak u SAD znanje je na snazi. Jer bez znanja i sa zadržavanjem kulture koja nija podobna za americko podneblje velike su sanše da doseljenici dožive iskustva koja su vec prethodno opisana. Želim da napomenem da ima doseljenika koji su se obrazovali ovde naknadno i uz blagovremenu adaptaciju na SAD sistem pravilno sredili i uživaju u svojem životu.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Web dizajneri: braca Edvin i Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Hamo Mulic.


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
"Copyright www.Gusinje-Plav.Com - All Rights Reserved"