Za Vas piše: Ibrahim Husejnovic iz Plava
Najvisim pravnim i politickim dokumentima svake drzave se preciziraju slobode, prava i duznosti gradjana, a istu oblast u znacajnoj mjeri i obimu preciziraju i pojasnjavaju medjunarodne deklaracije, konvencije i paktovi. Crna Gora je obnovila svoju drzavnost zahvaljujuci glasovima pripadnika manjinskih naroda Bosnjaka i Albanaca, koji su se tim glasanjem odlucili da zive, rade i opstaju na prostoru drzave za koju su se izborili demokratskim sredstvima tj. glasanjem. Iskazana je puna kooperativnost od strane pripadnika islamske konfesije u Crnoj Gori, uostalom osigurati nekome da ima svoju drzavu i da odlucuje o svojoj sudbini nije mala stvar. Bosnjacki i Albanski narod je nikad kao sada iskazao svoju zrelost i pored manjkavosti koja postoji u njegovom tkivu i strukturi, cime je i dijaspora osjetila potrebu da dodje u zavicaj i glasa, ne bi li se na taj nacin stvorio novi ambijent i otvorile nove stranice ljepseg i bogatijeg zivljenja i veceg standarda. U cijeloj ovoj prici slijedi jedno logicko pitanje da li se drzava revansirala manjinskom narodu za ono sto je on njoj darivao, ili je sve ostalo samo na obecanjima....

Manjine su u svim drzavama zamisljene da budu most prijateljstva izmedju drzave u kojoj zive i drzave cijeg su porijekla. Obicno se kaze da je jedna drzava demokratski uredjena onoliko koliko u njoj manjine imaju prava i sloboda. U mnogo slucajeva, nazalost, vlast tj. vecina jedne drzave zna da manipulise sa manjinama i da ih zloupotrebljava. U odsustvu zelje da se manjinama priznaju njihova ekonomska i druga prava, vlast obilato zna da manipulise, pa se umjesto glavnim pitanjima prelazi na sporedna i periferna pitanja, favorizuju se oni koji za to nijesu, zakidaju se legitimna prava itd.

Svjedoci smo nepostojanja spremnosti i volje da se na prostorima gdje zivi vecinski islamski zivalj priznaju opstine preko kojih bi domicilno stanovnistvo moglo lakse i brze da zadovoljava svoje potrebe i interese. Zadnja odbijanja da se Gusinju, Petnici i Tuzima prizna staus opstine, potvrda je nemarnog odnosa i nebrige drzave kada su pitanju prostori sa neplavoslavnom vecinom.
Putem visestranacja i drugog organizovanja razliciti se subjkekti organizuju i formiraju svoje stranke, razne organizacije , udruzenja i tome slicno. Medjutim,ikvidacije i gasenje mnogih preduzeca, nezaposlenost i velika skupoca, natjerali su i svakim danom tjeraju manjinski narod da seljamet nadje daleko od svog ognjista po Zapadnoj Evropi i Americi. Rijec je o teskim odlukama i bolnom rastanku sa svojom grudom, jer svaki nas pecalbar tokom cijelog zivota nosi u srcu, dusi i svojim mislima svoj kraj, svoju rodbinu i prijatelje i svoje umrle. A kada se otrgnu od svog zavicaja, izlozeni su raznim iskusenjima, asimilacijama, dilemama, nepredvidivostima....

Danas imamo armiju mladih kvalifikovanih ljudi sa visokoskolskim diplomama koji cekaju na zaposlenje, s malim izgledima da se u skorije vrijeme zaposle. Ako je jedan roditelj toliko potrosio novca da bi svom potomku osigurao fakultetsku diplomu sa kojom se ne moze uposliti, onda se postavlja pitanje svrhe svih tih izdataka. Vrlo je tesko nekome ko je po struci ekonomista, profesor, inzenjer i sl. da se bukvalno odrekne svoje struke i da seljameta trazi u nekoj drugoj bransi. Uostalom zar svakom takvom nije bolje da u startu bude opredijeljen nekom zanatu, fizickom poslu ili usluznoj djelatnosti, kako bi mogao na vrijeme da zaradjuje i da planira porodicu? Mnogi su se jezili od Enver Hodzinog kolektiva u kojem su svi radili i gdje nije bilo nezaposlenih, pa iako se od tih zarada nije moglo zivjeti kako dolikuje, makar su svi imali jednako.
Svaka demokratska drzava postujuci svoj Ustav u kojem se garantuje pravo na rad, duzna je da onima koji ne mogu da se zaposle pruzi socijalnu pomoc. Ta pomoc bi po uzoru na Zapad trebala da podmiri sve potrebsitine korisnika socijalne pomoci izuzev luksuza.

Takodje je potrebno da se stvori ambijent za povratak nasih iseljenika za koje smo koliko do juce govorili da su otisli na privremenom radu u inostranstvu.Ako ste na privremenom radu otisli odnda se sada vracajte, vakat je ! Drzava Vam nijednom nije branila da odete iz nje, pa je za ocekivati da ce stvoriti povoljan ambijent za Vas povratak i ulaganje u svom zavicaju na nacin da biste od tog ulaganja mogli imati ekonomsku dobit i koristi. Prvo sto bih uradio da sam na mjesto vas nekih koji ste el hamdulilah zapodili, izgradio bih ski lift na Paljevima tj. Kofiljaci, sa hotelima i drugim pratecim sadrzajima, sve u cilju pune turisticke ponude to jest ljetnjeg i zimskog turizma. No za sve ovo treba dobra volja i stvaranje povoljnog ambijenta zasta je drzava zaduzena.

Za nadati se da nas ona nece zaboraviti i da je u obavezi da nam povoljno uzvrati na nasu kooperativnost i na nas iskreni odnos prema njoj.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN