Za vas piše Zufer S. Bekteševic - Sweden
Molba!

Molim Vas da pazljivo i studiozno procitate ovaj clanak, ne radi mene, vec radi Vas – Hvala !
Vec napocetku želim naglasiti da ovih dana mi je zadovoljstvo bilo istrazivati svoje porijeklo,kao i porijeklo Gusinja i Plava.Tako da vam mogu ponuditi nesto sto vas moze zaintrigirati da licno nastavite da istrazujete i citate o vasima tj vasem uvazenom postovanom prezimenu – plemenu. Ovom prilikom nudim nesto sto NE ! NE ! stoji o prezimenu Bektesevici u knjizi o : PREZIMENA U CRNOJ GORI na ovoj stranici: www.scribd.com/doc/35267479/13610629-Prezimena-u-Crnoj-Gori .



Demant.

Bekteševic (Milic) = Memcevic (Ovog Memcevic prezimena uopste nema pod slovom M) prvo pa zensko – nazalost ali neistina i samo neistina.
Evo dokumenat u ovoj knjizi ” Ako koza laze rog ne ”- nigdje Memcevica



Kaze se da su Bektesevici porijeklom od Milica iz Bjelice Cetinje, zatim u drugom dijelu pise i ovo da su Bektesevici od Banjkana iz Zatrijebca u Kucima ciji je predak Milos je dobio ime Bektes.
Bjelice Cetinje i Zatrijebce u Kucima nemaju dodirni geografski tacaka jedno mijesto od drugog mijesta( kao primer Visnjevo – Krusevo > 200m ili mozemo i ovo Plav i Gusinje > 11km ) Ova mjesta su prilicno daleko najmanje 50 km, a mozda i vise (sjever i jug Crne Gore).

Pogledajte ove dvije stare kartu 1855 god. Cettigne (Montenegro) – Gusinie Zatrebacz – Guszinie





A sada Vam nudim kartu iz 1485 god u pdf formatu i tamo nigdje nema sela Zatrijebac ( Zatrebacz ) - otvorite pdf format mozda kad je Milos 1495 god dosao i osnovao sela cisto rimokatolicko – Albansko, a on pravoslavac sa dobrim poznavanjem Albanskog jezika, kao ja sa Japanskim.

Predak Miloš tu naseljen iz Crnojevica Rijeke 1495 godine. Staro krsno ime Sv. Nikola. Miloš je dobio ime Bekteš i primio je Islam, dok su se njegovi potomci prozvali Bekteševicima.
PORODICNI SAJT MILICA IZ BJELICA…...Krsna Slava Porodice Milic- Sveti Jovan Krstitelj ( Znaci nije Sv Nikola – Nikoljdan vec Jovandan – nazalost neistina o Milosu i njegovoj slavi ) NEISTINA I SAMO NEISTINA !

U porodicnom sajtu( Milica iz Bjelica pise i ovo vezanao za historiju njihovog plemena (http://www.milic.com/milic/annonce/bratstvomilic.html. ili http://porekloorlovica.blogspot.com/2007/04/bratstvo-milica.html).

Milici su porijeklom iz sela Resne nadomak Cetinja, iz plemena katunske nahije iz 17. Vijeka. Njihova stara crkva u Resni svjedok je mnogih ratova i vojevanja, od vremena turskih train apa do danas, i ako je relativno manjih dimenzija zakonom je zašticena kao kulturno istorijski spomenik Crne Gore , a njena duhovna vrijednost za ovu porodicu je neprikosnovena.1714. godine od strane Turskih konkordata izvršen je pohod na Crnu Goru od strane Cuprilic Vezira , kada je Turski zulum došao train ”VOJVODA MILIJA MILIC” se zatvori u Crkvu u Resni, boreci se sedam dana bez prestanka , krvavom borbom , ubi 72. Barjaktara, sve dok ga nije izdala ”dzebana” – municija, nakon cega su Turci provalili crkvu i sa oltara crkve sve ih pobili…

Znaci 1714 god Osmanlije ( Turci su i sve pobili ) Milosa mozda nije bilo ovdje, jer je otisao ranije u Crnojevic rijeku 1495 god. ( Znao covjek 219 god unazad sta ce se desit).

U njihovom stablu nigde nema ovog podatak da je neko od njih presao u Islam na njihovom sajtu. Sta sad rijeci na ovo?

Bekteš, i Pljevlja 1863. god.; Iz Benjkanja (Zatrijebac), Kuci preselili u Gusinje. Vidi:Beljkanj>
Ovo vidi Beljkanj nigdje nema na ovom sajtu o PREZIMENA i plemena u Crnoj Gori (Mozda train u medzuvremenu izbrisao ili i on presao u budizam ).
Evo i ove lakrdije nigdje Beljkanj.



Samo da dam na uvid da Crna Gora 1495 god nije ni postojala niti se tim imenom zvala. Hvala !
Sada nesto sto je Rus Vladimir Bronevski pisao o Crnogorcima 1810. G. ZAPISI ? CRNOJ GORI ? BOKI izdata 1995 prevod i predgovor Gojko Vukcevic: NAUKA ZANATI I JEZIK.
I OVO PISE NA POCETKU – JA OVO NISAM NAPISAO







Prema ovome Milos nije imao pojma o predivnom Islamu jer ovo je pisano 1810 g, a on otisao u 1495 god.Kada je 1810g pismenost bila ravna nuli, sta reci o 1495 god ? Kakva je tada bila pismenost? Mozda je unazadna reinkarnacija znanja?

A sada otvorite ovaj pdf format naziv je GRLICA izdat 1835 god strana 13 tacka ili tocka ( Vasojevici kazu tocka ) VIII Kuci - Zatrebce – U ovom poslednjem sve sami rimokatolici i Albanskog jezika zive itd , zatim strana 17- 8 ZITELJI i stanovnici Bosnjaci i strana 50 11 NAUKE I ZANATI ( U Crnoj Gori od davnih vremena nije bilo skole ) Sta napisati bilo sta više, bilo bih viška.

A sad i ovo o nauci i pismenosti Milosa - Crnogorca ili bolje receno Crnogoraca od V. Milorad G. Medakovic Život i obicai Crnogoraca Knjiga izdata 1860 god.
Molim Vas ja samo nudim i nista vise,a 1495 god nauka i pismenost je bila na : Na vama je da donesete zakljucak i nista vise – Hvala !
Naslov knjige


Nauka Crnogoraca


Pisanost latinskim slovima ni spomena

Zasto bih Milos prelazio u Islam kada tamo ( Bjelice –Cetinje) train pravoslavne vijer i do danasnji dana. Sta je on znao o predivnom Islamu ? (Nazalost bas nista neprosvecen i neskolovan – pise Vladimir Bronevski – Rus ) niti ima u stablu Milica ovaj podatak o fantomskom Milosu.,br> Zasto da ode u Zatrijebce kada su tamo katolici (100%) cije je jezik Albanski ? Milos je znao Albanski kao ja Japanski i ako sam ja bio u Japanu u odnosu na Milosa koji nije nikad vidjeo Zatrijebace niti cuo za Zatrijebce, niti je zna gde se nalazi.
U knjizi od Reginald Wyon I Gerald Prance : The Land of the Black Mountain Na train 199 imate sliku stanovnistvo Zatrijebca posle mise - Evo slike:


AFTER MASS AT ZATRIJEBAC

Znaci da je ovde stanovnistvo Albansko –katolicko .Nista sa Islamom niti govornim jezikom i slicnosti, da Milos pardon odnosno autor ili autorica ovog dokumenta nije zalutao-la. Totalna neistina o ovim podacima i nasi pisci iz Plava i Gusinja se pozivaju.
A sad ovo !



Sada su tri brata: Milos I; Milos II i Milos III – sta rijeci na ovo: No coment! Sta bih sa prvim Milosem mozda usput sreo i tri brata i eto sad ih je cetvoro ).

Sada vam nudim dokument gde uopste tada nije bilo Bektesevica i ostali prezimena kojima je materni jezik Bosanski u Gusinje.

PODACI IZ OSMANSKOG DEFTERA ZA BIHOR I PLAV IZ 1485. GODINE:
Podaci su iz knjige Defteri i Regjistrimit te sanxhakut te Shkodres i vitit 1485, I, Tirane 1974. Autor je Selami Pulaha. Ovo je jedan od brojnih otomanskih dokumenata koji se odnose na djelove Stare ili danasnje Crne Gore. Kada ti dokumenti budu u potpunosti publikovani, bice moguce do nevjerovatne preciznosti multidisciplinarno pratiti razvoj vecine domacinstava, bratstava i plemena iz tih oblasti za period od priblizno 200 godina, od oko 1450. G. do oko 1650. Godine. ( Ovo ste imali na uvid u orginalu: BAJRAMSKA EKSKLUZIVA iz 1485 god Plav – Gusinje -   30. Avgust 2011 )

Selo Gusinje, ista oblast, has je starjesine.

Vojnuko, sin Ivana; Mladina, njegov brat; Pjak, njegov brat; Vukasin, sin Radonje; Petro, sin Obrada; Djurasin, njegov brat; Nova, sin Bezana; Radonja, sin Dobrivoja; Radosna, njegov brat; Pljak njegov brat; Vuk, sin Radicev; Djurasin, njegov brat; Vojihna, sin Djurasina; Djura, njegov brat; Mladen, njegov brat; Andrija, sin Stepanov; Mioko, njegov sin; Radak, sin Bozidara; Radsav, njegov brat; Andrija, njegov brat; Vuk, sin Popa; Vukosav, njegov brat; Jovan, sin Brankov; Vuksan, sin Brankov; Vuksan, sin Nikole; Vukosav, njegov brat; Djura, sin Bozidara; Dabiziv, njegov brat; Vukasin, sin Djurasina; Vuksan, njegov brat; Rasko, sin Ivana; Nikola, sin Vloja; Djura, njegov brat; Vuk, sin Capa; Nikola, sin Stoje; Bozidar, njegov brat; Nikola, sin Andrije; Djura, njegov brat; Radic, njegov brat; Stefan, sin Lazara; Branisav, sin Dobroja; Radonja, sin Prebila; Ivan, sin Rajcina; Vuk, njegov brat; Braco, sin Djure; Radic, sin Bozidara; Vukosav, sin Mladena; Nikola, njegov brat; Buda, sin Vuje; Milobran, sin Pavla; Novak, njegov brat; Vuk, sin Vukasina; Stepan, njegov brat; Nikola, sin Novaka; Stepan, njegov brat; Radic, sin Mladena; Bojko, sin Andrije; Stepan, njegov brat; Radic, sin Mladena; Jovan, sin Radovana; Radla Siromah; Bozidar, sin Radone; Radosav, njegov brat; Stepan, sin Gjurasina; Radic, sin Vucerina; Bozidar, sin Vukasina; Vukca, sin Radsala; Djura, njegov brat; Todor, sin Rajkov; Vuk, njegov brat; Oliver, sin Vukse; Ivko, sin Dresa; Rajko, njegov brat; Nova, sin Vucerina; Djura, njegov brat; Nikola, sin Bozidara; Radica, njegov brat; Vuk, sin Sasata; Godac, sin Novaka; Djurac, njegov brat; Dimitrije, sin Stepana; Dejan, njegov brat; Vukota, sin Raskov; Radivoje, sin Nuje; Vladisav, sin Radina; Radonja, sin Vucerina; Andrija, sin Vukasina; Vucerin, njegov brat; Gorjan, sin Radsala; Vuk, sin Nika; Vlajko, sin Radasina; Vuk, sin Djordjija; Mile, sin Andrije; Radic, sin Nika; Petko, sin Bozidara; Nikac, sin Djure; Vuk, sin Prebila; Vucko, sin Bozidara; Nina, sin Bozidara; Petko, sin Vukasina; Radic, sin Nuje; Vuceta, sin Vukasina; Petro, sin Dimitra; Vucko, sin Djure; Radas, sin Nikse; Petro, sin Radica; Vuksan, sin Dobroja; Oliver, sin Dajice; Blad, sin Djurasina; Djurac, sin Godaca; Vukca, sin Stajkov; Bojko Siromah; Miloje Oliverov; i udovica Vojsava; i udovica Vukosava; i udovica Stoja; i udovica Deboja. Kuca 96; samaca 21; udovica 4.

Marijan Bolica (Kotoranin) – OPIS SKADARSKOGA SANDŽAKATA IZ 1614 god.

Dossago commandata da Lale Boiov 190. N. 100 (Ovde imam podatak da prezime Bojovici su zivjeli u Dosudje - znaci ima dodirni tacaka, kao i na mapi Gusinja ima u Dosudze mjesto Bojovic.) Evo mape:



Gustigne commandata da Bello Juvanin 237.( Sad koje ovo, ja neznam ? Sigurno nije Bektesevic, niti je tada bilo Bektesevica u Gustigne – Gusinje.)


A sada vam nudim da je Njegos spomenuo Bektesevica u pjesmi : Ovo je samo deo pjesme za koje se smatra da ih je napisao sam Njegoš,: Osveta Jakše Kapetana (1844. God. 8. Marta )

Malo stade, ne bi nikoliko,
dok evo ti spuške serhatlije
a pred njima hodža Huseine;
a za hodžom Rnjo barjaktare,
a za Rnjom Bekteševic Zeko.
No kad na most nastupili Turci,
rece tako hodža Huseine:
“O Rnjice, spuška perjanice,
da idemo, Rnjo, stramputice:
ja se bojim cete crnogorske,
hoce na drum nama udariti.”
”Ha, ne boj se, hodžo Huseine:
dokle ti je Rnjo barjaktare,
oko njega birani Spužani,
ne smije ni ceta udariti;
kunem ti se dinom i imanom,
i našijem postom ramazanom.

Znaci 1844 god – 8 marta Bektesevic (birani Spuzani ) je bio u borbi sa Crnogorcima ( Kako da nezna da su mu to rodzaci po vjeri i krvi.)
Grad Spuz je bio turski grad kao i Podgorica,Ba , Skadar i Niksice, evo vam podatak iz knjige:



Jos jedan extra validan dokument kojom se potvrdzuje moja teza da stanovnistvo Spuza, Niksica, Podgorice, Foca, Prijepolje, Bijelo Polje i Berane je bilo Bosansko – Bosnjacko i da dan na ovim prostorima nema Bosnjak u Spuzu i Niksicu. Radi se o sledecem dokumentu Annexe 2 au Protocole 8 gdje u tacki 4 pise: bosniagues. Ovo je dokument iz Berlinskog kongresa iz 1878 god ( 13 juni – 13 jula 1878 god ) strane 346 i 347.







Sada cu vam dati malo na uvid logicno razmisljanje:

Prvo Bekteš nije ime( i ako je bilo osoba sa ovim imenom u Bekteševica ) vec Bekteš ( Bektes ), prezimena u Bosni i Turskoj.


Prezime Bekteševic je : Ovo je EKSKLUZIVA!!!!!!!!!!





Uzeto iz ove knjige:


Bektas may be a Turkish compound word of bek, "strong", and tas "stone", which refers to the big stones and rocky places on the plateau.(eng verzija).

Ako je Milos Milic presao u Islam i uzeo ime Bektes onda je po svojoj logici trebao da zadrzi prezime Milic .Danas imamo Fatima Milic-Västerĺs SWE -BiH. Hrvoje Milic - Osijek - CRO, Srdan Milic – Crna Gora. Jer imamo prezimena: Cosic( Hamdo, Dobrica i pok Kresimir), Filipovic (Muhamed, Karlo i Zoran 0, Markovic( Ante, Dragan i Šuco ), Sokolovic (Zijah ,Zoran ,Katarina), itd i itd gde su sve tri religije.

Imamo Mehmed pasa Sokolovic i u Osmanskom carstvu imao je prezime, Sokollu Mehmed Pasha ( Bosnian: Mehmed-paša Sokolovic).

Sto se tice govora u kuci nasoj licno znam da je Bosanski bio i ostao zauvjek (101%), zasto kazem: Evo jedna rijec koja mi je ostala u sjecanju: procjediti varniku.

Godine 1958, brat stariji je koristio rijec za tanjir – pljat. Uciteljica Saja je upitala mog oca: Kojim govorom se sluzimo kuci? Zasto pljat?

Engleska putnica, umejtnica i spisateljica M. EDITH DURHAM u k.njizi THE BURDEN OF THE BALKANS BY CHAPTER XII ELBASAN TO SKODRA Imate ovaj podatak u Elbasanu (Albania) nije ni blizo Gusinja,najmanje 250 km.

' Please give me my books.'
Up came an officer who who was hanging around.
' Ah, thou speakest my language ! I am Bosniak !

Knjige koje treba citat Durham, M. E. (Mary Edith), 1863-1944 : High Albania and Customs in 1908.

All four of these trines (Skreli ,Hoti,Grude Kilmeni ) that their ancestors came from Bosnia or the Herzegovina , precise district unknown. Strana 454.





Sva cetiri od ovih plemena (Skreli, Hoti, Grude Kilmeni) koje su njihovi preci došli iz Bosne i Hercegovine, precizna okrugu nepoznato. Skreli and Hoti , which say they come from Bosnia ( around Jaice) strana 455



Skreli i Hoti, koji kažu da dolaze iz Bosne ( okolo Jajca)

The Burden of the Balkans (London: Edward Arnold, 1905)
High Albania (London: Edward Arnold, 1909)
The Struggle for Scutari (Turk, Slav, and Albanian) (London: Edward Arnold, 1914)
Through the Lands of the Serb (London: Edward Arnold, 1904)
Twenty Years of Balkan Tangle (first published 1920)

Edward Frederick Knight Albania: A Narrative of Recent Travel imate ove podatke koji su bitne za mene licno, jer su samo stranici pisali:

Na strani 217 : Gussinje is a curious sort of a place i Bosnian Mohammedan refugees ( Ovdje ne treba prevod )



Na strani 235 Marco MILANO imate ovaj podatak : There were not 35.000, men att Gusinje, but between 6000 – 7000 these were all Musselman –Albanian and Bosnian refugees and deserters from Turkish army.

Na strani 241 A LETER from ALI BEY imate ovaj podatak o Gusinju : Bosnian Mussliman by his dress Mir , Mir he said Gussinje.



Arthur John Evans , britanski arheolog i ako poznat po svojim izrazito protivmuslimanskim stavovima, napisao je knjigu Kroz Bosnu i Hercegovinu peske tokom pobune augusta i septembra 1875 i u knjizi navodi ovaj podatak: Nezabradzene muslimanke u Jablanici i pogledajte stranu 188 slika 37 Bosanska muslimanka .˛ą) Napominjem da se slucaj paralelan ovom nalazi u nekim delovima gornje Albanije, gde se, kako Ami Boue tvrdi, vide nezabradzene muslimanke. Bitna stavka za mene, to je Gusinje i Plav.

U knjizi od Autor: Ami Boué austrijski geolog , knjiga: Recueil d'itin Deraires dans la Turquie d'Europe na strani 153 i 154 koja je pisana na francuskom moze se procitati o stanovnistvu ovog nasek kraja : ( La population - de Bosniaques ).

U knjizi Noel Robert Malcolm britanski povjesnicar i pisac. POVIJEST BOSNE ima ovaj podata: ISLAMIZACIJA BOSNE

Dolazak Turaka u 15. stoljecu vjerojatno nije bio prvi doticaj Bosne s Islamom. Rana arapska ekspanzija na Mediteranu, koja je do devetog stoljeca utvrdila muslimansku vladavinu na Kreti, Siciliji, u juznoj Italiji i Spanjolskoj, zacijelo je cesto dovodila muslimanske trgovce i gusare na dalmatinsku obalu. Trgovanja robljem s te obale, zbog cega su, kao sto smo vidjeli, bosanski robovi dospjeli i o do zapadnog Mediterana potkraj srednjega vijeka, svakako je bilo i u tom ranijem razdoblju: porobljenih Slavena iz mediteranske regije bilo je vec na pocetku postojanja muslimanske Spanjolske, pa je poznato da su saracenski vladari Andaluzije imali u desetom stoljecu slavensku vojsku od 13 750 ljudi.

Nije istina da je covjek morao biti musliman da bi se mogao obogatiti u Otomanskom Carstvu. Bilo je mnogo imucnih trgovaca - Grka, Vlaha, Armenaca - koji se nikad nisu odrekli krscanske vjere. Ali istina je da je, barem nakon prvih desetljeca 16. stoljeca, bilo potrebno biti musliman da bi se napravila karijera u aparatu same otomanske drzave. Zahvaljujuci sistemu devsirme (placanje danka u djeci), potekla je, kao sto smo vidjeli, silna bujica balkanskih mladaca u vojsku i u carsku upravu. Navodno su Bosanci medju njima bili posebno cijenjeni.

Isto je tako ocito netacna pretpostavka da je u prvim godinama nakon osvajanja Bosne bilo masovnog prisilnog prevjeravanja: proces je preobracanja bio u pocetku polagan i potrajao je vise narastaja. Premda nam nedostaje osobnih svjedocanstava o tome kako su se i zasto pojedinci odlucivali na prevjeravanje, nailazimo gdje sto na komentare, kakav je bio i komentar spomenutog monaha, koji pokazuju da su ljudi dobrovoljno mijenjali vjersku pripadnost. Defteri isto tako svjedoce o prilicno ravnodusnom drzanju vlasti spram odlucnosti nekih krscana da ustraju u svojoj vjeri: bilo je normalno da ljudi postanu muslimani i uzmu muslimanska imena a da i dalje zive sa svojom krscanskom porodicom.14 Ta nam praksa pomaze da shvatimo zasto su muslimani u Bosni zadrzali slavenski nacin tvorenja prezimena po ocevu imenu: u prvim defterima ima mnogo ovakvih primjera: "Ferhat, sin Ivanov", ili "Hasan, sin Mihailov". U vrijeme kad su se ta imena po ocu ustalila kao prezimena, vecini muslimana bili su ocevi vec muslimani, ali su i dalje tvorili porodicna imena na taj slavenski nacin pa su tako nastala prezimena kao sto su Hasanovic ili Sulejmanovic.15

Znaci doticni koji je ovo pisao ili pisala bih trebao znati kako se zvao Milosev otac pa bih onda pisalo Bektes sin (??????).

Neki od obicaja iz narodne religije koji se spominju u prvim izvorima, postoje odvajkada i u krscanskoj i u islamskoj tradiciji. Vjerovanje u zastitnu moc plocica ili papirica s religioznim natpisima -bilo kao amulet ili nesto sto se zakapa u polju da stiti ljetinu - bijase uobicajeno u srednjem vijeku i ocuvalo se do dana danasnjega i medju krscanima i medu muslimanima.26 Jedan je putnik 1904. godine bio iznenadjen cinjenicom sto su i muslimani i krscani podjednako "bili praznovjerni i vjerovali u moc amajlija, koje su muslimanima cesto blagoslivljali franjevci i koje djeca nose oko vrata, na odjeci ili na lesu: zmije, ribe, orlovske pandze, jelenske rogove i tako dalje."27 Mnoge svetkovine i blagdane slave obje religije: medzu njima Jurjevo i Ilinden, koji muslimani zovu Alidjun.

Zasto se 2 avgust u Gusinje proslavlja na izvorima (Ali pase) imali ovde nesto sto veže Bosnu i Gusinja, kao i Djurdjevdan - hopaljka (2 avgust dan Gusinja-oslobodzenja, ali hopaljka nije drzavni praznik – gradski)

BEKTAS, BEGTAS ( per) – Vrsnjak (dal' je ovdje klica Bektesevica ?????) jer imamo u Bosni - Konjic: Bektasevic i Mulici, u Sarajevo: Bekteš i Bektaševic i ujedno u Bosanskoj Gradiski - Kobilici, cijelo jedno selo.

Bektesevici su imali svog potomka koji je bio na hadz tamo neke ” 1780 – 1820 god ” ” ? ”, jer imam zvanican podatak za svog rah paradzeda Bega da je rodzen 1869 god –Visnjevo, a rah parabijaca Dzuljka je rodzena 1870 god – Budovice. Ocekujem i zvanicane podatke iz Gusinja, ali cekacu i cekacu do 2099 god, azurni su nasi maticari u Gusinje, kao zeleznica susedne zemlje. Ne Danmark vec Albania.

Ocekujem da ce neko obelodaniti te fantomske osmanske pisce: Rifat Baša i Salih Akay. ( pravilno :Rifat Basa ve Salih Akay )

Ocekujem da ce neko obelodaniti podatke o mom Ejup Bekteš fantomskom ministru u vladi Turske u periodu od 1929 - 1933) da nije kao i onaj fantomski paša.

Muslimanska heterodoksija – šale o bektašijama.

Muslimanski ucitelj, hodža, držao je propovijed u džamiji i opisivao Božju moc i svojstva. „Bog nije ni na zemlji ni na nebu, nije ni na desnoj ni na lijevoj strani, nije ni nad morem ni u moru. Ukratko, on se ne pokazuje u prostoru nego postoji samo u vjernikovu srcu “, govorio je hodža, na što se jedan bektašija iz publike više nije mogao uzdržati pa rece:

O, vjernici, molim vas da me saslušate. Kad sam vam neki dan kazao da Bog nije ovdje, rekli ste mi da sam postao nevjernik, a sad kad vam hodža-efendija kaže da Alah ne postoji, vi ne kažete ni rijeci.

Pitali bektašiju: “Zašto je svijet tako pun brda i dolina, stijena i planina? Zbog cega nije svuda ravan i gladak?” „Pa što ste ocekivali od neceg što je stvarano samo šest dana?“ odgovori na to bektašija.

Ocito je da je Rycaut ovdje izmijesao tri sasvim razlicite skupine ljudi povezavsi ih prilicno proizvoljno onom zajednickom oznakom na pocetku "krscanski otpadnici". Prvu skupinu sacinjavaju ultra-ortodoksni kadizädeler. Druga se sastoji od vojnika u Ugarskoj i Bosni koji cine sto nijedan ultraortodoksni musliman ne bi nikad ni u snu ucinio, kao sto je recimo da pije vino o Ramazanu. S obzirom na njihovu pismenost i ucenje arapskog i perzijskog jezika, mora da je rijec o janjicarima koji su stekli temeljitu naobrazbu u Istambulu. Nedvosmisleno su neki od njih po svom porijeklu bili poturi u uobicajenom smislu te rijeci. Sudeci po njihovoj nedisciplinovanosti i zanimanju za krscansku teologiju, reklo bi se da su bili bliski derviskom redu bektasija, najslobodoumnijem i najsinkreticnijem od svih sufistickih pokreta, koji je bio posebno popularan medu janjicarima. Rycaut na jednom drugom mjestu napominje da su kadizä-deler zestoko osudjivali taj red zbog njihove nedisciplinovanosti.

Nazalost ali istinito mnogi Bektesevici su bili ljubitelji – dobre pune caše , ne jarduma vec : Tajna za one koji ne vole Courvoisier cognac.

Bektashism spread from Anatolia through the Ottomans primarily into the Balkans, where its leaders (known as dedes or babas) helped convert many to Islam. The Bektashi Sufi order became the official order of the elite Janissary corps after their establishment. Ja sam zvog rahmetli dragog nezaboravnog dzeda Redza, zvao Baba ( i mnogi su svoje zvali u Gusinje - Baba - starjesina, prvak ).

Visnjevo Adziljevici ( Begovici ) – Bektesevici
Krusevo Manovici – Bektesevici
Gusinje Vesovici –Bektesevici
Gusinje Kobilici – rodzaci sa Bektesevicima
Gusinje Mulici – rodzaci sa Bektesevicima
A sada da apostrofiram i dokumentujem pisanim dokumentima:

8 Mart 1844 god Njegoš, : Osveta Jakše Kapetana ( Bektesevic Zeko i oko njega birani Spužani).

Glasnik Beograd 1884 god Bektesevic prezime bice od turskog Bektas - strazarski kamen ( ovo ste imali kore u tekstu ). VASARNAPI USJAG 8 April 1888 god BUDAPEST Gusinjeenek, bosnyak -mahomedan ( otvorite ovaj pdf format. ).



Dobro je znati i ovo: U Podgorici, njenoj bližoj okolini i Spužu, bilo je 19 džamija. Šest ih je bilo u samome gradu Podgorici, 10 u okolnim selima, i 3 u Spužu. Prva je izgradena 1570.g. kada i prelijepa Husejn-pašina džamija u Pljevljima. Džamije u Spužu bile su: Husejn-agina u centru gradskog naselja, džamija u Kosovom lugu i Grbici.

I ovo : Spuž, Grahovo, and others, lost their entire Bosniak population...

Duzan sam Vam dati i knjigu o plemenu Kuca od Dr J Erdeljevica koji je posjetio ovaj kraj Kuca 1904 god. Zasto? Mnogi koji su pisali historiju koristili su njegovu knjigu, a nisu koristili stranu literature . I nigdje nema spomena o Bosnjacima i Bosni i jos nesto je nedopustivo pise Bektesi, a Njegos je i to 1844 god kada ovaj nije ni rodzen ( Jovan Erdeljevic 1874–1927), pisao Bektesevic. ( otvorite pdf format i par stranica iz knjige ) – Molim Vas procitajte i cijela knjiga se moze naci na ovoj stranici www.archive.org ). Ujedno Jovan nije bio nikad u Gusinje i Plav – Zelim demant ili knjigu o Gusinju i Plavu.

Vuk Stefanovic Karadžic (1787 – 1864) pisao o Bosnjacima, a ovaj Jovan Erdeljevic nigdje ne spominje Bosnjake. Kad je Vuk pisao o Bosnjacima ovaj se nije ni rodio. Evo vam dokumenta.



BOSNJACI



A sada Molim Vas pogledajte ovo i ovakvih knjiga ima na pretek: Author: Denton, W. (William), 1815-1888 .Kada je ova knjiga izasla 1877 god Jovan je imao 3 god . MONTENEGRO ITS PEOPLE AND THEIR HISTORY .Gdje pise o izbeglicama iz Bosne I Hercegovine (refugees).





I ovo od istog autora Denton, W. (William), 1815-1888. Knjiga se zove : THE CHRISTIANS OF TURKEY THEIR CONDITION UNDER MUSSULMAN RULE Knjiga izdata 1876 god London




BOSNIAC not TURKISH


BOSNIAN BROTHERS


Jos jedne EKSKLUZIVE !

Molim Vas dal ovdje treba dodat ili oduzet bilo sta, sto negira da 1859 god u Gusinje su bili Bosanci. Knjiga izdata 1859 Altenburg strana 788 ( Gusinie von Albanesen, Serben u. Bosniern bewohnter Flecken, am Linn, in gebirgiger Gegend, zählt über 300 Häuser.







A ovo je: “Ako koza laze rog ne “ 1840 god knjiga: La Turquie d'Europe, ou, Observations sur la géographie, la ..., Volym 3 Autor koji je bio u Gusinje Ami Boué. Molim Vas :

- Glavna stranice knjige godina 1840
- Strana 190 Novi bazaar Mitrovica (deux langues de territoire, l'une bosniaque et l'autre herzegovinienne)
- Strana 193 (depuis Gousinie et Plava )
- Strana 194 (Bosniaque musulman)









Visnjevo je tamo bivaktilje 1891 god bilo u medzunarodnim vodama i za Visnjevo i moje su znali konzul Schmucker i Wien ( tacka 3 Visnijevo (Gusinje ).
A sad gradonacelnik Plava nezna da deponija je na mezarju u Gusinje - Aferim !



Otvorite ovaj pdf format i procitajte za Mulica i prezime Bektasevic u ovoj knjizi : DIE KULTUR DER BOSNIAKEN i sliku grada kojeg posle Gusinja najvise volim vidjet Pocitelj – BiH, ima jos jedan grad kojeg cijenim zbog mezara moji najdrazi ljudi na ovom dunjaluku. otac – dzed i najdraza osoba zivota mog, moja Ljolja. Neka im je vjecni rahmet - predivni oni – Amin !

Zakljucak

Sva dokumentacija koja je data na uvid je strana i nigdje nema dokumentacije – knjiga koji su nasi pisci pisali o Vasem kraju i prezimenu , a ti uvazeni doticni “nasi” pisci nisu koristili ovu vaznu historijsku gradzu, koju sam ja Vama na uvid dao. Zelim rado njihov uvazeni demant. Ako oni licno žele, NE radi mene vec radi istine i samo istine.

Korijen je u Bosni i Hercegovini.

Stablo u : Visnjevo – Gusinje – Plav – Krusevo –Dosudze –Koljnevice - Bor Radoncica – Grncar - Bucelj - Dolja – Krs Cekica - Prnjavor – Komoraca – Bogajice – Skic – Husejnovice – Budovice - Siljkaca - Metehi i Zagradze.( Spuz )?

Grane i plodovi rasuti po ovom dunjaluku: Bosna i Hercegovin, Turska, Albanija, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Vojvodina, Slovenija, Crna Gora, Amerika, Svedska, Danska, Norveska, Njemacka, Australija, Kanada, Francuska ,Finska, Austrija i Srbija. itd.

Bosna i Hercegovina zemlja koja ima svoj povijesni identitet - da je zapravo jedna od povijesnih zemalja u Evropi, s gotovo neprekinutom povijescu kao izrazita geopoliticka cjelina od srednjega vijeka do dana danasnjega. U vecem dijelu razdoblja od 1180. do 1463. bila je nezavisna kraljevina; od 1580. do 1878. bila je ejalet (izraz koji oznacava najvecu teritorijalnu jedinicu u Otomanskoj Carevini); od 1878. do 1918. "krunska zemlja" u sklopu Austro-Ugarske; a od 1945. do 1992. federalna republika. Prema tome, otprilike 650 od posljednjih 800 godina postojao je na kartama entitet zvan "Bosna". A danas je BiH medzunarodno priznata drzava UN – bice i ostat zauvjek drzava svih njenih gradjana koji tamo zivje.

Svi mi Gusinjani i Plavljani, nasljednici smo posebne povijesne bastine koja se NE moze olahko odbaciti. Pa to bio : Bosnjak, Albanac, Turcin, Crnogorac, Srbin ili Rom.

Istina je najdragocenija stvar koju imamo. Sluzimo se njome? Kako ko!

Bosno i Hercegovino , Visnjevo i Gusinje ti si pjesma moje duse.

Ja nemam vise razloga da bilo sta da Vam vise pisem. Istrazujte uvazeni i postovani Plavljani i Gusinjani sami !!!!!

Uvjek Vam stojim na raspolaganju.

Hvala gospodinu Hot Rafetu !

Hvala Vama !

Hvala Visnjevu, Gusinju i smaragdnom dragulju, Alipasinim izvorima i bolu u dusi za deponija na mezarju u Gusinju.

KRAJ.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN