Autor: Rasim Medunjanin
Obje varoši i Plav i Gusinje se nalaze na nadmorskoj visini koja je preko 900 metara. Dovoljno je reci da se svako uzvišenje preko 1000 metara visine tretira kao planina i pojava snijega na planina manije nikakav novitet. Naravno, da li ce biti snijega na planinama ili ne, uticu brojni vremenski faktori, poput geografske pozicije planine. “Planina Gusinje” (1014 m. n. m.) i Plav sa visinom od 909 m.n.m. okruženi su sa istoka, juga i zapada masivom, planinom Prokletije koja ima najvisocije vrhove Balkana. Ovakve karekteristike cine ova dva mjesta pogodnim za snijeg i planinsku klimu, ali narod ova dva mjesta još uvek kuka od snijega. Od uobicajene pojave, snijeg kao da je postao senzacija u Plavu i Gusinju. Osim senzacije brojni gradjani pricaju o snijegu na takav nacin kao da se cudo desilo. Sniježne padavine se vjekovima pamte u ovim mjestima, a koliki broj godina snijeg pada u ova dva mjesta samo Bog zna.

Pada li svake Nove godine snijeg ili kiša? Ne, uvjek je razlicito, tako ni svaka zima nije ista. Klimatske promjene su uobicajene svuda u Svijetu, tako da se ove godine desilo da napada ogromna masa koja i nije baš nova, pojedinci kao da su zaboravili velike snjegove 2002., 2003., 2006. i 2009. godine. Tacno je da visina nije bila kao do ove godine i da je ovo jedan od vecih snjegova u skorijoj istoriji, ali glasine kažu da je bilo i gorih i vecih nameta i da se sredinom pedesetih godina prošlog vijeka snijeg naglo otopljavao. Naglo otopljavanje je prouzrokovalo lavine i poplave, nekim gradjanima je i imovina stradala, znaci bilo je i goreg snijega i vremena!

Danas u 21. vijeku pristutan je jedan ne prihvatljiv ali ocigledan problem. Gusinje i Plav blokiraju kada napada veci snijeg. Normalno obavljanje životnih navika postane znatno otežano sa prvim vecim snijegom. Ove godine na opšte iznenadjenje, vjerovatno zbog toga što je snijeg bio lakše zapreminske mase nije nestajala struja. Ranijih godina, struja bi znala nestati usled jace kiše, ali ove godine gradjani nijesu bili u mraku, a elektricari se nijesu smrzavali po stubova kao ranijih godina. Kako naši ljudi kažu ove godine kao i drugih godina muka je bilo isprtit’ kroz snijeg. Putevi su bili neocišceni a gradjani su bili vezani za svoje domove. Stara i dotrajala mehanizacija od par cistaca, ne mogu reci tacan broj jer se uvjek neki pokvari i jedan bager “ciste” ova dva kraja. Svoj posao obavlaju na princupu da priroda koja donese snijeg ona ga mora i maci, jer komunalno nije krivo za snijeg, a takodje je i nemocno u cišcenju snijega. Sa druge strane cijena registracije vozila je u nivou sa Apstejt Njujorkom (Upstate, New York), a u dažbinama je ukljuceno i održavanje puteva za koje je odgovorno pored komunalnog preduzeca i preduzece “Crna Gora Put”, a putevi su bili kao što se i zna ne prohodni.

Saovimedolazimo do zakljucka da su ova dva mjesta ne funkcionalna zimi, a o zimskom turizmu nema potrebe govoriti, jer turisti je potreban ocišcen put da bi stigao do Gusinja i Plava. Ne razumijem ni medije, ni gradjane kako mogu reci da je put prohodan ako je ocišcena samo jedna traka i da na istoj traci se krecu i pješaci i vozila, cineci saobracaj ne bezbjednim i otežanim, sramota. Jedna ocišcena traka nije prohodaa put, u suprotnom zašto su onda napravjeni trotoari i dvije trake?

Stare price kažu da su ova dva kraja uživala u svojoj “autonomiji“ i za vrijeme osmanskog carstva. Zbog slicne ne pristupacnosti, žitelji su bili nastanjeni u svojim domovima i skoro niko nije izlazio, niti ulazio u ova dva kraja. Tako nešto se desilo na par dana i ove godine, Plav i Gusinju su bili odsjeceni od ostatka Svijeta, a sela odsjecena od varoši. Bile su to “države u državi i u državi”. Selo je bilo odjesjeceno od grada, a grad od države.

Opšta želja svih stanovnika na teritoriji Crne Gore je ulazak u Evropsku Uniju. Ali kako cemo u Evropu, a Evropa ne može da dodje kod nas zimi, jer ne možemo svoje puteve da ocistimo, a za razvoj turizma, mislim da nema smisla pricati. Sve u svemu ostaje da ovaj problem nece biti riješen skorije i da ce Plav i Gusinje ponovo biti “autonomni” kad padne veci snijeg. Ovoj autonomiji nedostaje samo vlada, koja može biti eskimska kucica i koja ce se praviti zimi, a rušiti sa svakim novim proljecem, sa “plavogusinjskim proljecem’’.

WWW.GUSINJE-PLAV.COM - PLAVSKO GUSINJSKI CNN