www.Gusinje-Plav.com
Narodne nosnje i muzicka bastina Crne Gore
Radionica na temu „Narodne nosnje i muzicka bastina Crne Gore” odrzana je u hotelu „Crna Gora”. Skup koji je zamisljen kao edukativna prezentacija narodnih nosnji, muzickih instrumenata i muzicke bastine organizovao je Centar za ocuvanje i razvoj kulture manjina. Cilj je bio da se ukaze na kvalitet, ljepotu i znacaj vrijednosti kojima raspolazemo, izvorne vrijednosti i afirmise bogatstvo razlicitosti.

Uvodna izlaganja o narodnim nosnjama i muzici manjinskih naroda imali su etnolog mr Zorica Mrvaljevic i etnomuzikolog prof. dr Slobodan Jerkov.
- Covjek sa ovih prostora shvatao je i koliko je to bilo moguce njegovao prijateljstvo sa svojim sunarodnicima, bez obzira na etnicke i religijske raznolikosti, stvarajuci multikulturalnost jedinstvenog karaktera, kojom se danas legitimisemo pred svijetom - podsjetila je Zorica Mrvaljevic. „ Muslimanska gradska nosnja se formirala pod izrazenim orjentalnim uticajem. Iako je jedinstvenog stila, odredjenog prije svega krojem i formom pojedinacnih haljetaka, ova nosnja je vise od svih narodnih nosnji bila pokazatelj klasnih razlika i materijalnih mogucnosti osoba koje su je nosile. To se prije svega ogleda u upotrebi pojedinih odjevnih predmeta, izboru materijala od kojih je sivena i bogatstvu veza. S obzirom da su motivi veza, primijenjeni narocito na jelecima i kosuljama, uglavnom bili plod trenutne inspiracije, maste i inventivnosti vezilja, vecina njih moze se smatrati unikatnim. Izradjivana je od raznih materijala, coje, plisa, organdina, etamina, cenara, arkata, atlasa, satena itd, a ukrasavana vezom, uglavnom stilizovanih biljnih motiva, izvodjenim srebrnom i potzlacenom srmom, ili u kombinaciji sa raznobojnim pamucnim ili svilenim koncem. Pojedini jeleci su ukrasavani i perlicama pravog bisera, kojim se narocito postizala reljefnost kako ornamentalnih kompozicija tako i pojedinacnih motiva, i isticala ne samo ljepota samog jeleka vec i bogatstvo vlasnice.

Osnovni djelovi ove nosnje su kosulja, jelek i dimije, sa kojima su kombinovani drugi odjevni predmeti ali od raznih materijala i razlicito ukrasavani. U bogatijoj varijanti ove nosnje, preko dimija opasivana je cevra, vrsta marame od tanke svile ili organdina, ukrasena zlatovezom ili bisernim perlama, i nosene su sa pozlacenom srmom izvezene nogavice. Nosen je i curak sa dugackim raskrojenim rukavima koji slobodno padaju, u gornjem dijelu uzano krojen isticuci grudi, a nanize se zvonasto siri dopiruci do sred listova. Siven je od najfinije svite, obicno crvene boje, a ukrašavan zlatovezom i apliciranim zlatnim trakama. Njegovim specificnim krojem i ukrasom postizan je utisak raskosi i bogatsva, zbog cega se nerijetko naziva begovskim. Uobicajena obuca su bile drvene nanule ili papuce od plisa ili satena, kao i ravne cipele sa dosta izraženim vrhom.




Muslimanski nakit je veoma bogat, izvanrednih oblika i ornamentalnih detalja, izradjen raznim tehnikama i od skupocjenog materijala, najvise zlata, srebra i bisera. Prefinjenom formom istice se ukras za glavu, iljanlak, jedna vrsta kape, celeposa, od svile koju su nosile bogate nevjeste i mlade zene. Po tjemenu je ukrasavan zlatovezom, a po obodu bisernom mrezom sa visuljcima, murvama, i niskom dukata koji su padali po celu. Oko struka nosene su brojne vrste srebrnih i pozlacenih pojaseva, kopcalaka, ili platnenih sa velikim srebrnim i pozlacenim paftama. Grudi su ukrasavane raznim lancima i djerdanima, a posebno lijepo i bogato izgledaju grivne dukata ili vise spletenih niski, guzvi, bisera.

Prof. dr Slobodan Jerkov kazao je da pjevanje i pjesme koje danas srijecemo u Crnj Gori bez sumnje spadaju u najstarije u Evropi. Izrazita autohtonost je jedna od glavnih odlika.
,br> Muzicki folklor koji srijecemo u Crnoj Gori, u smislu ocuvanja izvornosti, a u odnosu na folklor drugih evropskih zemalja je specifican, a to se u najvecoj mjeri odnosi na narodne pjesme i igre, kao i pojedine primjerke narodnih instrumenata.




Ibis Kujevic, koreograf, istraživac i sakupljac narodnog blaga i kulturne bastine bosnjaka, izjavio je:
- Plav i Gusinje ima najbogatije kulturno blago, posebno muzicko,smatra se da je bogatije od citave Srednje Evrope.







Tekst i slike: Senada Vatic
Uredio: Rafet Hot




GUSINJE-PLAV PRESS - BUDITE UVJEK PRVI INFORMISANI


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Tehnicki urednici i web dizjaneri: braca Edvin i Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Huso-Beli Brdakic    Hamo Mulic.


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2009 www.Gusinje-Plav.com