Admin ove stranice napisa: "Svjedoci smo da se u poslednjih par godina u plavsko-gusinjskoj dolini, a bogami i u dijaspori pojavilo nekoliko tzv "lidera", koji izjavama i ponasanjem zele da nas ubijede da istorija Gusinja i Plava upravo pocinje od njih".
Masalah! Istinitije i ljepse nije se moglo reci i napisat.

B.Paskal napisa:”Pametan covjek ne samo da ne govori gluposti nego ih i ne slusa”.
Za nesrecu i to veliku nasu, vecina nasih ljudi dokazala je, ne samo sto slusa gluposti, nego ih i prihvata. Bas zbog ovog, danas citava nasa zajednica, u matici pa i u dijaspori pati i propada, i to u svim ljuckim vrijednostima. Desavalo se uvijek, ali i sad se desava u vecem obimu da cijenimo covjeka ako nam se prikaze i odgovara nasim personalnim shvatanjma i skolnostima, a dali je taj covjek podoban za zajednicu, to nije vec vazno. Takoder ako je taj covjek postao imucan, ma na koji to nacin bilo, on je vecini ljudi prihvatljiv, pa ih vecinu ne interesuju njegovi ljucke vrijednosti i koliko je odan istini i svojoj zajednici. Istina interesuje pojedonce, samo kad tom pojedincu odgovara, pa M. Gandi napisa: “U istinu vjerujmo ako je izrekne siromah, a povjerovat cemo i u laz ako je izrekne bogati nevaljalac.”
O nametljivcima, smutljivcima i onim koji bi da zaprze svaciju corbu, pa o onim koji bi da budu vodje i ostanu to vjecno, i to ponekad probaju i na silu, imalo bi se pisat tomovi knjiga i zapisa, ne samo o nasim patriotima, nego o onim koji su zivjeli na narodnoj grbaci i od narodnog znoja, pa i danas zive.
Ovom prilikom necemo o minder-puzama i o onim, koji imaju vise ljubavi za macehu, nego za majku, i koji znaju progristi majci sisu u posanju. To cemo ostavit za neku drugu priliku i drugu temu, koja sigurno dolazi.
Prihvatit cu Adminov zahtjev, i reci nesto o nasim slavnim plavo-gusinjanima i to iz davne poroslosti.
Postoje mnoga predanja a i historija belezi dva velika junaka iz nase Ljuge, za koje mnogi nijesu culi, ali u stvarnosti su postojali i ostali kao historiske licnosti naseg kraja.
Nasi preci su recito i slikovito, usmenom predajom, pricom i pjesmom, ostavili su nam sve sto ih je dobro ili zlo pratilo kroz stoleca, i to sve je izraslo iz nama dobro poznate historiske osnove.U nasim junackim pjesmama, nema mita i mitologije, nema neistina zasnopvanih na cobanskom izmisljotinama, nego je sve historiski dokazljivo.
Poslije prvog doseljenika u Gusinju i dizdara prve tvrdave Omer-Age postoje dvojica pobratima , jedan Gusinjanin, Ramo Sujkovic, i plavljanin Mulja, ili u historiji poznatiji kao Mujo Cakovic. Da bih vam bolje priblizio o kome se radi, citirat cu nekolko stihova iz junacke pjesme, pa da od toga krenemo.

Tuzno cvilji Kljimenska raja,
Tuzno cvilji, za nevolju joj je:
“Gospodare Kljementa Jovane,
Vise zulum trpjet nemozemo
Od junaka Mulje Cakovica
I njegovog dobrog pobratima,
Pobratima Rama Sujkovica
Od krvava Plava i Gusinja

Postoji ‘mramorje’, mezarje na malom Visitoru, gdje se dogodio boj izmedu Keljmanda (Klementa) i plavo- gusinjana,1698 god. U ovom boju se pominje kao harambasa Jovan Keljmanta, koji je sa cetom iz njegovog plemena opljackao 1000 ovaca, poznatom junaku iz Plava Mulji Cakovicu (Mulj Caku). U borbi sa Jovanom Keljmantom u Cikusama gine Mulja Cakovic, pa Jovan sa pljijenom nastavlja prema Keljmandu, i to preko Vsitora, Na malom Vistoru, mu je postavio zasjedu Ramo Sujkovic sa cetom plavljana i gusinjana, gdje pobiju plackase i preotmu opljackane ovce. U ovom okrsaju gine harambasa i bajraktar Keljmanda Jovan, koji je bio djed vode prvog srpskog ustanka Karadjorda.
Ramo Sukovic i Mulja Cakovic se spominju, uvijek zajedno u odbrani nase Ljuge, koja je bila uvijek jedno, i nikad podvojena, kako bi neki lakoumni da to prikazu. Borili su se plavo-gusinjani za svoj opstanak i egzistenciju zajedno, Igradivali svoju buducnost uvijek zajedno, podizali nove generacije i upucivali ih na pravi put, uvijek zajedno, i da bi opstali i dalje moramo bit zajedno, pa ma gdje sjediste opstine bilo.
Toliko samo ukratko o Ramu Sujkovicu i Mulji Cakovicu, jer nam je bio cilj samo da se spomenu, a sigurno ce se naci nasih ucenih ljudi, koji ce istrazivat i pistat o njima. Mozda?
Kao sto smo u ono davno vrijeme imali junaka, imali smo i ucenih ljudi, pa samo ukratko da napomenem: JAHJA-BEGA. Velikog pjesnika iz 16 stoleca, autora divana, zbirki gazela, kasida i drugih spisa. Njegove ime je poznato narocito u osmanskoj knizevnosti. Jahja-beg je roden u Plavu. O Jahja-begu je pisao rahmetli Dr. Jasar Redzepagic, a mnogo vise o njemu se moze naci u spisima Hazima Sabanovica, bosnjackog pisca i prevodilac sa orjentalnih jezika.
Oni koji se danas bore za prestiz, i na silu bi da opstanu i uvale se svom narodu na grbaci, sigurno historija ih nece pominjati, ni trideset godina kasnije, sem po zlu. U dobru se pominju samo oni koji ostave dobar trag, sto se desava sa ovom trojicom nasih predaka, sto ih spomenusmo.
Toliko za pocetak

Avdo Metjahic

GUSINJE-PLAV PRESS - NAMA SE NAJVISE VJERUJE