www.Gusinje-Plav.com
History of Gusinje and Plav ( II part)

Autor: Zufer Bektesevic (Svedska)
Kljuc svakog znanja je upitnik, o tome nema spora. Iz historijski djela sanzaje se vise o historicarima neko o historiji. Ja ovde nisam u funkciji da budem historicar niti zelim da pisem o historiji o Gusinju i Plavu, vec samo zelim da dam na uvid sta su drugi pisali “strani putopisci ili historicari “ u odnosu na one nase historicare, koji nisu koristili ovu dokumentaciju koju vama samo zelim ja prezentovati–ponuduti, na vam je da sami procenite. Ja licno ne zelim da nasa po meni slavna historija ovog naseg i vaseg kraja Plava i Gusinja bude destilacija glasina, oni koji ne citaju. Ko kontrolise proslost - kontrolise buducnost, ko kontrolise sadasnjost - kontrolise proslost.

·
Bosanska epska pjesma o Gusinju, Plavu i Ali Pasi

U ovom drugom dijelu nudi vam knjigu od autora Stavro Skëndi (b. 1905 in Korçë; d. August 17, 1989 in Long Island) was a Albanian American linguist and historian. A knjiga se zove : Albanian and South Slavic oral epic poetry. American Folklore Society, Philadelphia 1954. Zasto ? Autor (Albanac) se na 65 strani ove knjige poziva na: Bosnia song “Das Lied von Gusinje “ kao i na strani 95: In the Bosnia song ”The Song from Gusinje ”the “thirty captians”urge the Prince:
Pa opravi knjigu do Gusinja,
Al se voli s nama udariti
Al ce nama teslim uciniti !


Zatim na strani 114 govori o pjesmi ” Mujo ranjen” iz Plava , dal `ko zna o ovoj pjesmi i jos jedan podatak gde je Bosanska pjesma “Mujo i Halil “ pokusavala se namjeci da je to albanska pjesma , pogledajte stranu 134 i 135 i na strani 139 imate i ovo: Nor is it possible to find in the Albania Mujo –Halil cycke coffee served with serbet medovinu (honey sauce)

Tad cure kahvu donijese (126)
I uz kahvu serbet medovinu ; (127)

Hörmann, I,No.XI

Knjigu treba procitat jer zasluzuje postovanje prema piscu i tematike koju obradzuje. Nudim vam stranice koje su interesantne otvorite ovaj : PDF format Albanian and South Slavic oral epic poetry
i pogledajte ove stranice: 65;95;99;101;141;134;139;140;205;219(ukupno 22 stranica) Ovu knjgu sam dobio na posudu :KUNGL BIBL –Stockholm - Kraljevska biblioteka)
Trebalo bih pogledati ovu dokumentaciju – knjige i kontaktirati Hylli i Dritës- Shkodra

· J.von Asbóth “Das Lied von Gusinje ,” Ethnographische Mitteilungen aus Ungarn,I(1887-1888)
· Professor Alois Schmaus of the Slavic Department, University of Munich . "Beleške iz Sandžaka, (Notes from the Sandžak),
· Hylli i Dritës - E përkohshme e themelueme në vitin 1913 prej At Gjergj Fishtës. www.hyllidrites.com) Paci Murat, "Ali Pash' Gusija" (All Pasha of Gusinje), XIV 1938), pp.-

Nošnja


Ovih dana sam citao ovu knjige koje po meni zasluzuju da vam dam kao preporuku: Autor - Arthur J Evans , Kroz Bosnu i Hercegovinu peske tokom pobune augusta i septembra 1875 (UNIV BIBL UPPSALA)
Povod je sledeci da je veza izmedzu Bosne i Plava i Gusinja moguca i prema nosnji koja se nosila tada. Sve ovo mozete procitati u ovom PDF formatu :Arthur J Evans, Kroz Bosnu i Hercegovinu peske tokom pobune augusta i septembra 1875
, na bosanskom jeziku .

Odeljak VII PRVI POGLED NA HERCEGOVINU (28 avgust 1875 gog )
Vrucina je ponovo bila uzasna i morali smo potraziti konje da nam nose torbake do Mostara , kranjeg cilja naseg danasnjeg putovanaj,Dok se pripremala potrebna oprema za nase zivotinje, mi smo cekali u dvoriste muslimanskog kiridzije i i vozaca i tu smo u dokolici posmatrali neobicno cudnu pojavu u odevanju muslimanski zena ovog karaja .u svim drugim krajevima Bosne i Hercegovine veo je obavezan –”de rigeur”- za zenu majkuverenika.ali ovde, u Jablanici i u ovom delu Neretvine doline, na obe strane mesta gde se recica Rama ˛) uliva u Neretvu –muslimanke odbacuju ”yasmak ˛˛”) s opstim pristankom i pojavjuju se pred strancima drugog pola ne samo otkrivina lica, vec se cak i ne zacrvene prilikom razgovora sa njim. Strana 260 i slika 49 , na strani 263. Nezabradzene muslimanke u Jablanici i pogledajte stranu 188 slika 37 Bosnaska muslimanka .
˛ą) Recica Rama , prva reka kad se predze granica cestom uz Neretvu, itd.
˛˛) Napominjem da se slucaj paralelan ovom nalazi u nekim delovima gornje Albanije, gde se, kako Ami Boue tvrdi, vide nezabradjene muslimanke .

Bitna stavka za mene, to je Gusinje i Plav – Zasto? Pogledajte kartu u PDF formatu Ethnographic map of the Balkans in 1847 from Ami Boue.
(Na karti Gusinje i Plav je bojom kafena tamo su ( de Bosniaques ) .
Moze se logicno zakljuciti , ali je na vama da slika 49 ima dodirni tacaka sa Plavom i Gusinjem, a slika 37 bas nema dodirni tacak. jer se i Arthur J Evans poziva na Ami Boué austrijskog geolog, kasnije ce biti i o njemu rjec kao i potvrda, ovo sto vam nudim, kao fakta i ujedno procitajte i ovo :

Odeljak IX DUBROVNIK I EPIDAURUS
Na desnoj strani slike 58 licnost sa turbanima i elegantna devojka sa kojom seta pod ruku nisu izbeglice, vec seljaci iz neposredne okoline Dubrovnika. Muskarceva nosnja toliko je slicna turskoj da predstavlja interesantan primerak uticaja koji je stvoren posebnim odnosom starog Dubrovnika prema Turcima.Nigde drugde u Dalmaciji seljacka nosnja nije ovoliko slicna nosnji pravoverenika. Ne samo sto imamao ovde iste jelece i kratke kapute, isti pojas i salvare , vec imamo cak i turbane na glavi.I da ovde ne postoji izvesna naklonost seljaka prema belim carapama i tamnocrvenim jelecima, dubrovackog seljaka bismo lako mogli zamenti sa muslimanim - strana 333 i slika 58 Hercegovacke izbeglice u Dubrovnik na strani 331.
( Uporedi ovo sa Plavom i Gusinjom nosnja uvazeni i postovani Albanaca i Bosnjaka )

Stanovnistvo Gusinja

U knjizi od Autor: Ami Boué austrijski geolog , knjiga: Recueil d'itin Deraires dans la Turquie d'Europe na strani 153 i 154 koja je pisana na francuskom moze se procitati o stanovnistvu ovog nasek kraja: ( La population - de Bosniaques ) .

Otvorite ovaj PDF format :Ami Boué
i jos nesto o Ami Boué . Neko je napisao : Francuski putopisac Ami Boue nazvao je Prokletije Južnim Alpima, ili ovo:Kada je francuski istrazivac i putopisac Ami Boue bio u Plavu 1836. godine (ovo je greska kad je u pitanju Ami Boué ) Ami Boué (March 16, 1794 – November 21, 1881 ) bio je austrijski geolog, podrijetlom iz Njemacke, koji je odrastao i školovao se u rodnom Hamburgu, te u Genevi i Parizu.) Treba procitati ove knjige:
- La Turquie d’Europe (1840)
- Recueil d’itinéraires dans la Turquie d’Europe (1850)
Dal`neko zna za ovaj podatak?. U osmanlisjko ( tursko) doba: Gusinje je vodilo trgovinu sa Skadrom, Peci i Mitrovicom. Cuveno je po oktobarskom vašaru. Kroz Gusinje i Plav je vodio stari put od Kotora i Skadra za Pec.

Nesto o Gusinju

Crnogorski izvori : Vucina Acin iz Kuca, Vujoševic, sa sela Momca, cetova je oko Turaka ka i drugi Kuci, Turke ubiva i plenjiva koliko je moga. Najzad ubiše Turci njega, slomiše mu nogu, ufatiše ga i ponesoše ranjena u Gusinje Đulj-begu Šabanovicu, koji je bio tu zabit. Kad vide Vucinu, rece mu:
»Oli se poturcit, pa da ti sva zla oprostim koja si Turcima ucinio, pa da te ne posijecem, no da te izvidam i zdrava doma vratim?«
Pošto Đulj-beg vide da se Vucina ne okrece na te rijeci ni na muke koje te mu dušu izvadit, no rece Đulj-begu i Turcima koji su s njim bili:
»Nije mene spasenije u tursku vjeru, no u tursku sablju i rišcansku vjeru.«
Đulj-beg mu rece:
»Aferim, kaurine! Alal ti vjera! Izvida ga s najvišom pažnjom; u kretanje darova mu konja i opravi ga zdravo doma.

Petar II Petrovic Njegoš Svobodijada - Pjesma prva
Vec na noge, braco Turci,
dva viteštvom znatna bega,
okupite vojske vaše,
stavite ih po granice
od Grahova do Gusinja
da na sebe ustavite

Slike i karte Bosne, Karadag i Kosova.

Pogledajte ova tri PDF format
- Bosna i Hercegovina slikom i dal ima slicnosti sa nasim krajem Plava i Gusinja ( nosnja, kuce i muzicki istrument )
- Foto iz Turske (slika sa turski internet stranica)
- Bosna Vilayeti, Karadag Osmanlica harita i Kosovo Vilayeti

- Komentar:
Zelim da ponovim po koji put da mi je osnovna namera bila samo da dam na uvid, sta su drugi pisali ( strani putopisci i historicari ) o nama Plavu i Gusinju, a da nasi uvazeni historicari ili istoricari nisu se koristili ovom dokumentacijom – mozda što je pisana na stranim jezicima ( eng, francuski , njemacki, turski ili albanskom itd ).
Kako ce se ko izjasnjavati: Bosnjak, Bosanac, Musliman, Plavljanin, Gusinjanin, Bogumil Turcin, Osmanlija, Ilir, Albanac, Arnaut, Arbanes, Shqiptar, Kosovar, Crnogorac, Rom, Srbin, Goranac ili Jugosloven itd, toje stvar svakog pojedinac i kojoj religiji ce pripada.

Ali ovde je rijec o dokumentima – knjigama koje se nesmeju zanemarit i stanovnistvo ovog kraja,Gusinja i Plava. Ovaj nas kraj ima pravo na historiju istine . Traziti ono sto je istinito ne znaci traziti on sto je pozeljno. Istinu koju imamo – to je nasa historija i najdragocenija stvar koju trebamo prezentirati onako kakva je bila. Sluzimo se njome stidljivo i ono sto imamo nije adekvatno prezentirano nasem stanovnistvu. U ovim dopisima svako moze naci ponesto za dalje istrazivanje a da kasnije mirno, stalozeno i na jedan civilizacijski nacin napise svoj komentar, kako dolikuje civilizaciji nasih starih, koji su se uvazavali i postovali .
Jos jednom na vama je da nastavite dalje da istrazujete – Hvala svima na podrzci i ponajvise onima nevernim koji ce sigurno - nastaviti da citaju studiozno on sto sam im ponudio, jedino sto je na stranim jezicima pisano – nazalost .

Meša Selimovic sa Zukom Džumhur.
Kako je Meša pio sok od ljutih narandži, Zuko mu je u njega krišom nasuo jedan deci crnogorske loze, a kad je uzeo da pije, Meša se cudio zašto je tako jak. Pa, to su mediteranske ljute narandže, odgovorio mu je Zuko, nagovorivši poznatog književnika da popije još jednu, dakle sve skupa dva deci loze. „Bogati, Zuko, jesmo li mi u Malagi ili u Novom?”, upita Meša žaleci se da mu je „nešto bilo u caši”, a na Zukovo priznanje da mu je sipao „malo loze”, ovaj ga prekori zato što mu pice škodi. „Ma, vidiš li da si dobro, cim ne znaš da li si u Španiji ili u Novom!”, odgovori mu Džumhur .

Ja u ovom mom dopisu nista nisam dodao ili nasuo, poput Zuke, samo sam dao na uvid da studiozno citate ono sto su drugi pisali o nama . Jos jednom veliko Hvala gospodinu Hot Rafetu .

”U kuci nas nikad nisu ucili kako da budemo nekulturni .Meditiranje treba da prati svako citanje i ucenje. Pod meditiranjem treba shvatiti umovanje ili metodicno razmisljanje ”
The end!
Hvala !

GUSINJE-PLAV PRESS - NAMA SE NAJVISE VJERUJE


 Redakcija   (9. jun, 2009)  



Tehnicki urednici i web dizaneri: braca Edvin i Edin Hot




Redakcija:

     Rafet Hot         Selim Cekic        Nuki Lucevic     Senad Sehovic     Huso-Beli Brdakic    Hamo Mulic.


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2009 www.Gusinje-Plav.com