www.Gusinje-Plav.com

GUSINJSKO LJETO 2009
Filozofsko – književno vece prof.dr Šefketa Krcica
Sinoc u 20 i 30h u domu kulture u Gusinju u sklopu manifestacije „GUSINJSKO LJETO 2009“ održano je filozofsko književno vece prof. Dr Šefketa Krcica. Program je predvodio Ragip Deljanin. Pored prof. Dr Šefketa Krcica kao musafiri ove veceri govorili su: Docent Dr Mirsad Nukovic iz Novog Pazara, diplomirani pravnik i student doktorskih studija na pravnom fakultetu Mehmed Markišic, Skender Redžepagic prof., i publicisa i historicar prof. Rizah Gruda.

U publici pored ostalih gostiju ovo vece bili su cijenjeni gosti prof.dr David Dašic bivši ambasador i nekadašnji guverner Vuk Ognjanovic. U svom izlaganju Markišic je poselamio sve prisutne i iskoristio priliku da javno uputi srdacan pozdrav svjedskom imenu, njegovom prof. Davidu Dašicu istakavši da je ponosan što je imao cast da bude student prof. dr Davida Dašica i da od njega stice znanje. Markišic je zatim uputio dovu Uzvišenom Gospodaru svih svjetova Allahu dž.š. da u buduce bude više ovakvih veceri, sa mnogo vecom publikom i da Allah dz.š. da, da kod naroda ovog podneblja bude još više interesovanja kad je u pitanju nauka, kultura i stvaralaštvo. Markišic je u svojstvu književnog kriticara na jedan veoma svojstven i briljantan nacin u kako je on to rekao kratkim crtama govorio na temu „FILOZOF PROF. DR ŠEFKET KRCIC KAO UNIVERZITETSKI PROFESOR, KRITICAR, BESEDNIK, POLEMICAR I IZDAVAC“ te smo odabrali da ovom priliko prenesemo u cjelosti govor Markišica. Markišic kaže:
„U pristupu ovom pitanju valjalo bi reci sa obzirom na ucešce raznih ljudi da je rijec o misliocu vrlo širokih znanstvenih i filozofskih interesovanja. Poznajem prof. Krcica kroz predavanja, jer sam bio i njegov student na pravnom fakilteu gdje sam sada na doktorskim studijama. Inace rijec je o prof. cija su predavanja jako posjecena, ne samo od strane studenata kojima je to obavza vec i od drugih ljudi.
U kontekstu ove veceri koja je posvecena filozofskoj i književnoj misli prof. Dr Šefketa Krcica želim ukazati na nekoliko dimenzija: Kao prvo Dr Krcic je univerzitetski profesor, roden je u Plavu 1953 godine. I može se slobodno reci da je rijec o profesoru inspiracije jer je od davne 1979 godine poceo sa radom kao profesor na Univerzitetu u Beogradu i Univerziteu u Prištini, zatim od 1983 godine do 1992 godine bio je profesor Univerziteta Crne Gore na filozofskom i na pravnom fakultetu u Podgorici i Nikšicu. A danas radi kao prof na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru. Clan je svjedske književne asocijacije PEN, Hegelovog filozofskog društva, Udruženja pisaca Sandžaka, društva esteticara i rukovodioca saveza filozofskih društava bivše Jugoslavije i organizator prvog filozofskog kongresa (Herceg Novi 1988.) Dobitnik je više uglednih nagrada za stvaralacki rad.
Kao profesor Univerziteta poznat je kao besjednik, kao retoricar, osnovao je i debatni klub studenata koji je proizveo jednu stalnu tribinu Univerziteta, dijalog istoka i zapada i približavanje ideja istoka i zapada.
Kao retoricar nema sumnje da je prof . Krcic vec pokazao sve kvalitete vrsnog poznavaoca retoricke vještine sa odlicnim uvidom u savremenu literaturu koja je retorici posvecena, a narocito smislom za atraktivni aspekt besedništva u novim prilikama koje nudi politicki pluralizam.
Razliciti teorijski motivi iz kojih je nastao interes za govorništvo i retoriku prof. Krcica opravdavaju se iz suštinski nove situacije u kojoj se retorika nužno preplice sa svim diciplinama. Krcic je njegovatelj kritickog mišljenja, njegova je misija filozofska, književna, kriticka i kriticko poimanje svijeta. Krcic je takode i polemicar, ucestvovao je u brojnim polemikama širom ex Jugoslavije, Amerike, Njemacke, kao gostujuci profesor polemisao je sa razlicitim profesorima i misliocima, razlicitih interesovanja. O tome postoje i podaci da je cijelu godinu ILUSTROVANA POLITIKA I REVIJA SANDŽAK objavljivala polemike sa razlicitim autorima.
Kao covjek koji živi u Plavu prof. Krcic je jedini doktor nauka koji stalno živi u Plavu. Inace iz ove tako male, kada kažem male, mislim prostorno i geografski i brojcano a kroz historiju tolike velike Plavo-Gusinjske doline danas imamo više od 150 doktora nauka koji su nažalost rastureni širom dunjaluka. To nam ukazuje o intelektu ovog naroda i ova brojka ukazuje na jedan sjvedski fenomen, ako gledamo proporcijalno po broju stanovnika i površini teritorije gde su Plav i Gusinje kao jedna mala tacka na ovoj prostranoj zemaljskoj kugli, imaju vodece mjesto po broju intelektualaca prvenstveno doktora nauka ne samo u državi, ne na Balkanu, ne u Evropi vec u cijelom svijetu. Vezano za tu zavicajnu dimenziju karakteristicno je da Krcic nikad nije napustio svoj kraj, život je posvetio zavicaju i ljudima ovog kraja, i slobodno možemo reci da je prof. Krcic ujedno, kako Plavljanin sa Evropskim iskustvom, podjednako i Evropljanin sa Plavo-Gusinjskim iskustvom.
Prof.dr Krcic je i izdavac. Kao pjesnik i mislilac prisutan je u javnosti vec pune tri decenije. Ovaj angažovani autor i neumorni Sandžacki pisac svoje znanje razvija u širokom i raznovrsnom istraživackom postupku. Pored više stotina raznih radova objavljenih u casopisima i listovima zasebno je štampao knjige: Filozofska djela: RACIONALNA FILOZOFIJA DUHA, AKCIJE I ŽIVOTA; FILOZOFSKO HISTORISKE OSNOVE MARKSIZMA; FILOZOFSKE KRITIKE STALJINIZMA; VJEŽBE IZ FILOZOFIJE; MARKSOV IDEALIZAM; MARKS KAO POETA, KULTURO-LOŠKO-SOCIOLOGISKA SUCELJAVANJA; FILOZOFSKA MISAO F.JOKICA; FILOZOFSKE RASPRAVE; „TURSKA KRIVICA“ KAO METOD; I SANDŽACKA DUHOVNOST. Poezija: KLANAC, RANA NA VIDJELU, IDNICE, PREDSTAVA, POŽAR, ILUSTRACIJE, IZVAN KRUGA, ŠAHOVICA ZEMLJA I JABANA. Normalno i profesor Krcic nastoji da se bori rijecju i knjigom. No, zapisano opstaje, a sva gomilanja ce propasti. Krcic je zadivljujuci pisac, snažne pronicljivosti i primarne govorne kompentencije. Njegova djela odlikuju se posebnom jezickom kompententnošcu gdje je dijalektika i socijalna deskripcija na jednom veoma zadovoljavajucem kreativnom nivou. Prof Krcic je prepoznatljiv pjesnik, osobite poetike, zrelih imaginacija i svježeg, metaforicnog izraza. Kroz svoje knjige poezije stalno je potvrdivao svoj dar, posebnost poetike i vještinu pjesnickog „zanata“.
Svako novo djelo prof. Krcica nam daje potvrdu novih dometa temeljenih na dosadašnjim dobrim, provjerenim iskustvima. Bez obzira na svoj predmet, svaka knjiga, svako djelo je i pišcevo ogledalo. Djela prof. Krcica su dvostruko ogledalo: direktno i indirektno. O prof. Krcicu se danas govori i Krcic govori o drugima. Pisanje je po Krcicevoj tvorackoj poetici – jedan vid postojanja, produžetak privremenog trajanja na ovom svijetu. Upravljan takvom implicitnom poetikom, svojoj prošlosti osigurava buducnost. Prevazilazi se deviza „pišem, dakle postojim“. Onaj koji pisanjem ostavlja trag o svojoj prošlosti, može reci – pišem, dakle, oživljavam prošlost, osmišljam sadašnjost i sve to proektujem u buducnosti. Tom se iluzijom smrtnici brane od smrti. Krcic vjeruje da se – sem preko potomstva – i cesticama zapisanog duha opstaje u buducnosti. I to snaži njegovu tvoralacku energiju.
Odma postaje vidljivo da je rijec o piscu refinirane i znalacki razvijene recenice koji posjeduje potrebno iskustvo poeticnosti, vrlo izbalansiranog osjecaja za formu, misaonost, idejno oplemenjivanje i jednostavnost, slijedenju ljepotom kreiranja pitomog književnog izraza.
Djela prof. Krcica su specificna po obilju raznolikosti karakteristika, koje autor znalacki razraduje umetanjem potrebnih nadopuna i umjetnickih varijacija po kojim je prepoznatljiva njegova specificna originalnost i samosvojnost.
U poeziji Krcica jasne idejne zasnovanosti evidentna su snažno intonirana izvorišta duha, historije i kulture bošnjaka Sandžaka. Šetajuci poezijom prof. Krcica nije teško uociti da je rijec o umjetniku tihe i precizne naracije koja mu trasira put i zaslužno mjesto u sam vrh bošnjacke književnosti.“

BUDITE UVJEK PRVI INFORMISANI - www.gusinje-plav.com

Redakcija (9. jun, 2009)

Tehnicki urednici i web dizaneri: braca Edvin i Edin Hot

Redakcija:

Rafet Hot Selim Cekic Mihret-MisoRadoncic Nuki Lucevic Senad Sehovic, Huso-Beli Brdakic Hamo Mulic.