www.Gusinje-Plav.com

OSTVAREN MEHMEDOV TRIDESETOGODIŠNJI SAN

Autor teksta: Ibrahim Rekovic.
U okviru kulturne manifestacije „ Gusinjsko ljeto- 2009 „ u Gusinju je održana promocija, izuzetno, lijepe i po naslovu i po njenoj sadržini, zbirke poezije „ GUSINJSKA MAJKA „ , autora Mehmeda – Meda Kanjiže.
U sali Doma Kulture, prisutni su, uživali sušajuci nadahnute rtijeci o pjesnickom stvaralaštvu autora Kanjiže, koje su izrekli promoteri: prof. Rizah Gruda i Ragip Deljanin.
Ova, i ako po obimu, mala knjižica, sa svega 33 pjesme, svrstane u cetiri ciklusa na 80-tak stranica, velika je po njenoj sadržini, jasnom stilu pisanja i porukama, zaslužuje da se nadje u svakom domu i ne samo Gusinjskom i u Gusinju. Iz straha da mojim rijecima, nenamjernom, ne narušim ljepotu pisanih rijeci, promotera Deljanina, neka mi ne bude zamjereno , što cu citirati, djelove njegovog teksta, koji najrecitije govore o Medovom pjesnickom stvaralaštvu.
„Zbirka poezije Mehmeda-Meda Kanjiže je zbirka tišine, bola i istine. Život je prema njemu bio nemilosrdan što se odrazilo i na njegovu poeziju. „ Gusinjaska majka “ je zbirka puna ljubavi prema svom zavicaju i njegovim ljudima. Mali je broj pjesnika, koji sa toliko žara, ljubavi i tuge piše o svom kraju. Vidi se koliki je bol nosio u sebi, kada je bio daleko od Gusinja, a koliko isti pati šta se sve izdogadjalo proteklih godina i koliko ga pogadjaju svakodnevni odlasci omladine“.

„Pjesma „Gusinjska majka“, po kojoj je zbirka i dobila ime, je potresna elegija svim našim majkama, koje ostaju same i godinama cekaju djecu iz tudjine da im se vrate, ali uzalud, i na kraju umiru same. Pjesma „Dosta je više odlazaka“ je vapaj i molba da se više ne odlazi, jer predugo traje ovo vece. Vece je simbol naših odlazaka.. Stih „Na pragovima pronice kopriva“ je upozorenje i strah šta se može desiti Gusinju, ako i dalje budu osvitala „siva jutra“, da na kraju ostane grad bez stanovnika. Svaka njegova pjesma je roman za sebe i bezbroj slika koje se medjusobno preplicu stvarajuci cjelinu naše istine, naše prošlosti i sadašnjosti-naše realnosti pisane srcem“.

„Pjesma „ Bicemo tu „ je za svaku antologiju i u njoj opet zavicaj i poruka ma dje da smo, mi smo za potrebu tu, a naše misli su uvijek okrenute Gusinju. Citajuci njegovu poeziju teško da se može covjek uzdržati, pa i onaj koji se ne osjeca Gusinjaninom, a da mu ne zadrhti glas i zaiskri oko. Potresne su slike praznih sokaka i mahala, usamljenih majki, praznih kolijevki i polomljenih grana „. Potpisnik ovih redova se na najubjedljiviji nacin uvjerio u istinitost, naprijed citiranog teksta. Nakon što je citanjem nekoliko pjesama, od strane autora, završena promocija, jedan prijatelj, mi je, brišuci suze, rekao: „ Vjerj mi Ibro, da, i ako sebe smatram i odraslim i cvrstim, covjekom, slušajuci ove pjesme i zbilju koja izlazi iz njih, nijesam mogao da kontrolišem svoja osjecanja i zaustavim suze“. Okreni se i vidjet ceš da nijesi jedini, odgovorio sam mu.

Mehmed Medo Kanjiža se ovom zbirkom pjesama predstavio publici u najboljem svijetlu i, uz zahvalnost organizatoru, izrazio, neskriveno, zadovoljstvo, što mu se ukazala prilika da se sa svojim književnim stvaralaštvom, nakon, kako kaže, tridesetogodišnjeg sna, predstavi pred publikom Gusinja i Plava, kojoj pripada i za koju piše.
Nakpn promocije u Gusinju, na Mehmedovo, a i naše zadovoljstvo, Mehmed se, u okviru „Plavskih književnih susreta „, ove godine veoma uspješno, predstavio i plavskoj publici, koja je njegovo pojavljivanje i recitovanje pjesama, propratila i nagradila, burnim, aplauzima. Mehmed je na, svoje i naše, zadovoljstvo, doživjeo ostvarenje svojih snova.
Zbirkom pjesama „ Gusinjska majka „ je , po, ko zna koji put, dokazao, da i male sredine, kao što je Gusinje, i neadekvatni uslovi, mogu da iznjedre velikane u književnom, muzickom i likovnom stvaralaštvu.
Citaocima sa strane, a nažalost i onima koji su tu, u njegovom, komšiluku, a zbog njegove tihe i nenametljive prirode, malo znaju o njemu i njegovom životnom putu koji mu nije bio, niti mu je sada, naklonjen, i, na njegovom licu ostavio vidne tragove, pružam, nekoliko biografskih podataka:
Rodjen je, kako kaže, igrom slucaja, 13. 12 1958. godine u Kosovskoj Mitrovici, od oca Mustafe iz Prusca /Bosna/ i majke Nafije rodjene Cekic iz Gusinja. Djetinjstvo je proveo u Gusinju, dje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je ucio u Plavu i Beranama. Studirao Jugoslovensku književnost u Prištini. Živio u Kos. Mitrovici, a kao nastavnik radio u Podujevu i Srbici. Poeziju piše od rane mladosti i objavljivao je u listovima: Stremljenja, Novi Svijet, Almanah, Žurnal i dr.
Život ga 1998. godine, ponovo vraca u Gusinje, / koje smatra svojim zavicajem i kako kaže:“ Zavicaj je dje ti je srce, a ne dje si slucajno rodjen „./. U neuslovnim barakama, izbjeglickog naselja u Gusinju, živi sa porodicom. I ako bez posla i primanja, sa ,vidljivim, dosta narušenim zdravljem i dalje piše poeziju i objavljuje je u raznim casopisima i listovima.
Predstavljajuci Medovo pjesnicko stvaralaštvo iskreno bi me radovalo ako sam makar malo zainteresovao citaoce lista i Internet stranica, za ovu Zbirku. Uz to, koristim priliku, i, da, mimo njegovog znanja, uputim javni APEL našim zavicajcima, ma gdje oni bili, da i u ovom slucaju ispolje svoju, puno puta, iskazanu solidarnost, koja krasi ljude naše Plavsko-Gusinjske Ljuge, i finansijski pomognu, ovom vrijednom stvaraocu, da, u buduce, u normalnijim uslovima i živi i stvara. Siguran sam da moj Apel nece biti „pucanj u prazno“, te i da ce, tu, našu solidarnost i humanost, Mehmed, strogo namjenski iskoristiti, i, na najbolji nacin, uzvratiti nam, novom, knjigom.
Plav, 2009. godine
Ibrahim Rekovic GUSINJE-PLAV PRESS - NAMA SE NAJVISE VJERUJE

Redakcija (9. jun, 2009)

Tehnicki urednici i web dizanjeri: braca Edvin i Edin Hot

Redakcija:

Rafet Hot Selim Cekic Mihret-MisoRadoncic Nuki Lucevic Senad Sehovic, Huso-Beli Brdakic Hamo Mulic.