www.Gusinje-Plav.com

DOSTOJANSTVO GUSINJSKO-PLAVSKE PRIVRZENOSTI

Pricali smo veoma konstruktivno o raznim temama U potrazi za dokazima, da su na Gusinjsko-Plavskojom podneblju zivjela i zive intelektualna bica. Na osnovu proteklih epoha, izraziti ono sto misao posjeca na stvarnost i rezultate interpretacijom zivotnog intelekta te licnih asocijacija, je znacaj g-dina Saku Hodzica., koja je ljudskim rodom i njega stvorila. Ustupanje mediskog prostora za njegovu licnost, najglasnijim i najuticajnijim glasom koji je uzivao, popularnost u svojoj sredini dje je i rodjen pa i mlogo dalje, je veliki ponos, prica, dugo prepricavanje, zato sto smo sve njegove uspjehe proslavljali zajedno.

Davne 1927 godine u Gusinju je rodjen Sali-Saka Hodzic, od oca rahmetli Seca i majke Rabe (rodjene) Muratagic. Njegovo razdragano djetinstvo, ispunjeno intelektualnom i mladalackom snagom, kojom je ostavio nerazlucivi pecat na njegovu fizicku postojanost. Dostojanstvo prije rata ispunjeno je sa mnogo iskusenja i golgote zajedno sa nasim narodom, koji je prezivljavao u Gusinju i Plavu. Tadasnja napredna omladina je sama uzela stvari u svoje ruke i prikljucila se partizanskom pokretu za odbranu i oslobodjenje. To je bio jedini izlaz, borba protiv nacionalizma i fasizma za odbranu svojih zivota i svoga praga, od teroristickih bandi koje su harale nacim krajevima. Mnogi od njih su ugradili svoje zivote u toj borbi i ovjeceni Narodnim Herojima, sto je dokaz i njihovim spomenicima u Plavu i Gusinju i dalje....Beco Basic, Dzefer Nikocevic, Vojo Novovic, Aljo Hot, Jusuf Redzepagic i mnogi drugi. Veoma je dugo pricat o toj epohi nasih ljudi, koji su ugradili svoje zivote u doprinost i ideale slobode. Drugi saborci koji su imali srece da prezive, danas su zive legende i spontani razgovori sa njima su sablasni osjecaji, ugodni pristup prepricavanja njihove proslosti. Ove prilike mi je u fokusu g-din Saka.

Iz proslosti koje cu vam ukratko na zadovljstvo iznijeti. Vrlo mlad se prikljucio partizanskom pokretu, a 1942 god. postao clan KPJ, posle oslobodzenja zavrsio je pravni fakultet. Brzo je naucio, turski, njemacki, albanski iitalijanski. Pricali smo veoma konstruktivno o raznim temama Njegovi meriti i zasluge iz rata te po partiskoj duznosti, otvorili su mu put da zavrsi najvecu vojnu skolu za odbranu. na visokim funkcijama dosao je veoma mlad. 1958-59 god. postao je najmladji Presjednik Opstine u Plavu, prije toga bio je sekretar opstine u Gusinju. Nakon toga bio nacelnik sreza u Andrijevicu, pa ministar za financije, pa clan izvrsnog odbora sreza Andrijevice. To je bila veoma velika funkcija u to vrijeme. Nakon toga je premjesten u Titograd u organizaciju drzavne uprave sekretarijata za Opstinu. Posle je bio staresina Republickog organa za urbanizam komunalnih poslova. Zatim sef pravne sluzbe u Izvrsnom vijecu i upravnik KPD (kaznjenog popravnog doma) u Spuzu. Dom je bio u sastavu unutrasnjih poslova. Bio je prvi do ministra za savjete javne bezbjednosti g-dina Dragana Popovica.

Zadnju funkciju je imao kao podsekretar u Izvrsno Vijece za ratne planove za bezbjednost i na kraju posle 40 godina intezivnog rada odlazi u penziju. U njegov srecni brak sa svojom hanumom Ljuljkom (djevojacko, Hot), imaju tri sina, koji su takodje zavrsili visoke skole i rade na visokim polozajima. Impresivni susret sa G-dinom Sakom je dozivljaj zadovoljstva i sirine koji je nemoguce opisat ukratko. Njegova bistrina, pamet i percepcija je i dalje vidno postojan. Sjeca se svija, svakoga i svih zbivanja. prica rado o posle ratnom dobu u Gusinju i Plavu te zivotu u njima, koje je imalo interesantnu stvarnost konvivencije, sto znaci suzivot muslimana, pravoslavnih, albanaca i katolika. On je po zadatku partije osnovao kulturno-umjetnicko drustvo, planinarsko drustvo i dr. aktivnosti. U folklornom drustvu je sam postavljao koreografiju i igrao. Negdje je bilo napomenuto u mediji, da je to bio rahmetli Osman Cekic, nije. Rah. Osman je bio fudbaler i to veoma cuveni, igrao je u Skoplju i Beograd u klub BSK (beogradski Sportski Klub). Rahmetli Maza Cekica je obucavao Saka da igra sa puskom. Kao koreograf bio je trazen na Cetinju i Beogradu u dom kulture i nudili su mu stan i platu, ali on to nije mogao prihvatit, jer je imao obavezu prema roditeljima. U Gusinju su tada skoro svaku veče imali igranke, folklor drustvo "Dzafer Nikocevic", hor Vrabac na cijem celu je bio Miso Stojkovic, koji je i sam pjevao. Kad bih trenirali pa bih se neka cura nasmijala, on joj bih udario samar, na sto bih se cijelo drustvo ismijalo. Kada su isli na festival u Opatiju, nije bilo lako skupit sve zenske koje su igrale, jer su neke bile i zaposljene, npr. sestra Zaje Balica je trebal da ide ali Hajro otac nije dao. Kada je Saka kazao Hajru da je on vodic, on ju je pustio, jer su imali veliko povjerenje u njega kao rukovodioca. U reportazi od 24 avgusta 2002 godine na nasoj stranici, pisao je g-din Rafet Hot reportazu povodom ucesnika folklorne grupe, te nije sve napomenuo evo ja dopunjujem ali opet sa izvinjenjem ako je jos neko izostavljen. Saka Hodzic(presjednik), Aljo Radoncic, Saban Mrkuljic, Jazo Hot, Novak Vujosevic, Meho Aganov(Mujmaljic), Bajram Nikocevic iz Dosudja, Ujkan Radoncic, Iso Lucevic, Selim Pepic, Ramiz Zukovic, Selim Toskic, Zijo i Suco Ibrahimagic, Alja Hota kcerke; Dzeva, Igbala, Dika i Naka, pravoslavne cure; Desa Soskic, Slavka Stojkovićc Anka Stojana Loncarevic, Cura i Dusa Vujosevic, Mileva Vujosevic.

Renome drustva pocinje jos od 1949 godine u Beogradu prvo mjesto pa 1959 godine Opatija. Na Cetinju su ucestvovali prvi na otvaranje festivala. Cetinjski ansambal prilikom evociranja,svojih proslih predstava, napisali su, da je najvece odusevljenje bilo gledati Gusinjane i Gusinjsko kolo, igre sa puskom a to je igrao Saka, takodje ovacije sa defom u Albanskoj nosnji je ubirao pokojni Novak Vujosevic, rodjen u Gusinju 1930 godine, radio u elektroprivredi C.G. do penzionisanja a nakon toga vodi auto skolu u Gusinje do 1990 god. kada je i preminuo. U svojoj mladosti bio je clan i igrao u K.U.D. Sokolac, sto je bio naziv za danasnje drustvo Dzafer Nikocevic.
Kaze Saka; Imali smo sve vrste nosnja i igrali sva nacionalna kola. Pored folklora bili smo veoma angazovani u pozoristu, sportu, planinarenju i drugim aktivnostima. Jednostano je bilo izvanredno zivjeti zajednickim duhom. U carsiju su zivjeli veoma interesantni zanatlije, koji su svojim salama, specifičnim izrazima oličavali casijski zivot, da se svaki cas nesto novo dogadjalo, fakticki smo disali jednom dusom. U toj carsiskoj pozornici, specijalno mjesto je imao rahmetli Suljo Hodzić, fotograf, koji je vadio ąale kao iz rukava. Gusinjska kasaba bila je prepuna ducana raznih zanata, nazalost danas od toga nidje nista nema. Jedno vrijeme skupljala se stoka od gradjana za ishranu vojske, jer je u Gusinju bila vojna kasarna. A mi smo aktivisti skupljali drobove i čistili a za to je bio zaduzen rah. Muso Ibrahimagic da dijeli sirotinji. Mi smo mu ispjevali pjesmu; U oboru veljka graja, Za trbuhe stigla raja,-Sve se zbilo oko Musa, -On je sirotinjska dusa,--Pomoc dijeli vec od davna,- Ni UNRA mu nije ravna. (UNRA je bila organizacija za humanitarnu pomoc).
Kad je jedan gusinjanin otisao za Tursku mjesec dana i kad se vratio, odmah ga carsija pitala, znasli turski? znam, e koko se zove konj na njihov jezik? on odgovori; Beljibandjer, a koko se zove kobila? on odgovori; Bandjerusa, a koako se zove zdrijebe? Za njega ne znam kako se zove, jer sam ja otisan kad se Bandjerusa ozdrijebila.
U carsiju je postojala kafana ko Hamtate (Mulica) Tu su se najvise skupljali svi saldjije i licnosti sa specificnim osobinama i imenima, npr. Mula-Feta, koji je nabavljao turske novine i davao ih Simu Skuntica i Muratu Meljovome (sviraci),da ih oni citaju i tumace. I sta će biti toga ljeta, znade samo Mula Feta. Meho Mujmaljin, Sadik Ramkov, Mehmet Tetin, cuveni sviraci i pjevaci izuzeno obdareni za humor i zabavu,koji se sponosom trebaju pomenut. Jedna veoma interesantna stvar, je da G-Saka zna na pamet Kurhan. Njegovo tumacenje u osnovi kapitalno vjerovatno cu se obratit nekom drugom prilikom, jer je to siroka tema, a za kraj: Moj simbol postovanja iz licnih asocijacija mudrosti iskustva, kada se slijevaju u kontekst stvarnosti u mit graditelja, pravog rodoljuba, Gusinjanina, G-dina"Sake Hodzica", sto cini njegov zivot olicenjem, odajem sa velikim postovanjem.
HAMO MULIC, Sweden den 05.12.2009g

= GUSINJE-PLAV PRESS - NAMA SE NAJVIŠE VJERUJE

Redakcija (9. jun, 2009)

Tehnicki urednici i web dizaneri: braca Edvin i Edin Hot

Redakcija:

Rafet Hot Selim Cekic Mihret-MisoRadoncic Nuki Lucevic Senad Sehovic, Huso-Beli Brdakic Hamo Mulic.