Književnik Zuvdija Hodžic je roden 1944. godine u Gusinju, opština Plav, Crna Gora. Osnovnu školu je ucio u Gusinju, Peci i Plavu, gimnaziju u Beranama. Studirao na Pedagoškoj akademiji u Nikšicu, a zatim u Prištini, gdje je završio Filološki fakultet. Od 1962. živi u Podgorici. Bio je novinar "Titogradske tribine", saradnik Doma omladine "Budo Tomovic", novinar i urednik "Titovog pionira", zatim urednik INDOK – Centra, "Tribine", predsjednik Skupštine Republicke zajednice kulture, urednik casopisa "Strvaranje", "Doclea" i "Koha". Bio je urednik "Almanaha", ciji je i jedan od osnivaca. Redovni clan Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004. godine. Objavio je knjigu poezije "Na prvom konaku", knjige pripovjedaka "Gluva zvona" i "Neko zove" (2003), romane "Gusinjska godina" i "Davidova zvijezda", koji se svrstavaju medu najbolje na prostoru bivše Jugoslavije. Ne treba zaboraviti ni knjigu reportaža i putopisa "Jedan dan života". Pjesme i price prevedene su mu na mnoge jezike. Zastupljen je u brojnim antologijama i izborima kod nas i inostranstvu. Dobitnik je znacajnih nagrada i priznanja – Nagrade oslobodenja Titograda, Nagrade oslobodenja Plava, trostruki je pobjednik jugoslovenskog festivala mladih pjesnika "Majska rukovanja", pobjednik jugoslovenskih festivala poezije u Beogradu, Kumanovu, Prilepu, Nikšicu. Njegov roman "Davidova zvijezda" je uvršten u školske programe Federacije BIH i Crne Gore. Hodžic je poznat i kao uspješan crtac, graficar i ilustrator. Imao je samostalne izložbe u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju, Plavu i Cetinju. Objavio je knjige zapisa i crteža "Podgoricom starom" (1999) i "Otkrivanje zavicaja" (2003.). Jedan od osnivaca "Almanaha", književnik Zuvdija Hožic dobitnik je Trinaestojulske nagrade najveceg državnog priznanja Crne Gore za 2005. godinu. Nagradu je dobio za zbirku pripovjedaka "Neko zove", koju je "Almanah" objavio 2003. godine. Medutim, sve ovo nije bilo dovoljno da nedavno bude primljen u Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti. Redovna skuština i izborna sjednica CANU potvrdila je nepisano pravilo ove institucije. "Krivce" ne treba primati. A Zuvdija Hodžic je "kriv" što je u jednom periodu, ne tako sjajne istorije Crne Gore, bio jedan od nekoliko stvaralaca koji je javno progovorio! "Kriv" je što je ukazao na neke ratno-huškacke akademike iz CANU koji mu to ni do danas nijesu oprostili! "Kriv" je što se poput pojedinih clanova CANU nije borio protiv sopstvene države! "Kriv" je Zuvdija i zbog imena i prezimena! "Kriv" je…

Doduše, kako smo nezvanicno saznali, osamnaest akademika je bilo za njegov prijem. Akademik Vojo Stanic, koji na sjednice CANU i ne dolazi, taj dan je prvi put došao. Javno je rekao da je tu samo da podrži knjževnika Zuvdiju Hodžica, cije romane "Davidova zvijezda" i "Gusinjska godina" smatra medu najboljim na prostoru bivše SFRJ! Ispostavilo se da je Stanic uzalud dolazio. Falilo je samo još tri glasa pa da CANU dobije prvog clana iz redova manjinskih naroda. Prvog medu trideset i osam koliko ih trenutno CANU ima (plus cetiri novoprimljena).

U uvodnom dijelu redovne skupštine, tokom kojeg je gost CANU bio i predsjednik Crne Gore Filip Vujanovic i koja je bila otvorena za javnost, referisali su predsjednik CANU Momir Đurovic, na temu "Možemo li preživjeti antropocenu eru" i akademik Mijat Šukovic o najbitnijim odlikama programa rada CANU za 2009. godinu. Naravno, slijedio je aplauz predsjednika Vujanovica koji je poznat kao covjek široke ruke kada su u pitanju razni nazovi "prijatelji" Crne Gore.

Neko ce i reci da je rijetka država poput Crne Gore koja tako nesebicno pomaže Akademiju ciji clanovi su radili a i dalje rade protiv sopstvene zemlje. No, Vlada Crne Gore na celu sa Milom Đukanovicem ne žali novac za njih. Za djelatnost akademije nedavno je izdvojeno oko milion eura, a obecana im je i izgradnja nove zgrade. Crnoj Gori "vjerni" akademici primaju tricavih 850 eura mjesecno za svoje clanstvo. I to sve na racun poreskih obaveznika. A mnogi od njih bi mogli da doktoriraju na temu: "Kako raditi protiv Crne Gore", i dobijati od iste novac za to.

Onima koji poštuju licnost i djelo pisca Zuvdije Hodžica je, ipak, drago što ga nijesu primili u društvo Lakica, Strugara, Šoškica, Vlahovica, Zecevica, Martinovica, Đurovica i drugih... Kažu da mu nije ni mjesto medu njima.

Sead Hodžic, urednik Nezavisne revije „Fokus" iz Njujorka

Urednici

Saradnici

Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Chatroom | Vijesti P-G | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2009 www.Gusinje-Plav.com