Prerana i iznenadna smrt jednog od najboljih znalaca epike balkanskih naroda, ucenika najpoznatijih harvardskih profesora i velikog prijatelja Crne Gore i njenog epskog nasljeda dr Zlatana Colakovica predstavlja nenadoknadiv gubitak kako za njegove brojne prijatelje i saradnike širom svijeta, a u Crnoj Gori posebno , tako i za naucnu oblast kojom se istrajno, strucno i sistematski bavio. Roden u familiji poznatih intelektualaca od kojih je otac Enver bio jedan od najpoznatijih lirika, esejista, romanopisaca, dramskih pisaca i prevodilaca južnoslovenskih prostora u periodu izmedu dva svjetska rata.Zlatan Colakovic je. diplomirao komparativnu književ­nost i filozofiju (1979), magistrirao (1982) i dokto­rirao (1984) na Filozofskom fakultetu Sveucilišta u Zagrebu. Neposredno pošto je odbranio doktorat Colakovic je kao Fulbrajtov stipendista otišao na Harvard , gdje naredne cetiri godine saraduje s Albertom Bejts Lordom, cuvenim homerologom i nasljednikom Milmana Perija, po mnogima najcuvenijeg homerologa XX vijeka. Po dolasku na Harvard Colakovic pocinje raditi u Slavistickom odsjeku biblioteke "Widener" Harvarda. Ujedno je držao predavanja na Harvardu i univerzitetu Water1oo u Kanadi. Boravak na Harvardu Colakovic je iskoristio da se temeljnije upozna sa cudesnom zbirkom "The Milman Parry Collection" odnosno Parijevom zbirkom, koja se sastoji od tekstova koje je Milman Pari sa svojim saradnicima Nikolom Vujnovicem i Iljom N. Golenišcevim-Kutizovim sabrao 1933, te 1934-1935.godine uglavnom epiku od pjevaca koje je pronašao u Sandžaku. Ovoj zbirci je kasnije pridodata zbirka stihova koje je sabrao Albert Bates Lord (1912-1991), harvardski profesor i višegodišnji kurator Parijeve zbirke, autor cuvene knjige Pjevac prica (1960. prvo izdanje), koji je od 1937. godine poceo sabirati albansku epiku, da bi od 1950. poceo sabirati epiku u krajevima Crne Gore i to uglavnom od Parijevih pjevaca. Dr Colakovic je o ovoj zbirci zapisao "Lordova zbirka je izvanredni dokument umiranja naše epske tradicije".Iz ove zbirke je Dr Colakovic transkribovao je i redigovao tekstove snimaka oko 90.000 stihova bošnjackih epskih pjesnika.Ali je odlucio da se i sam okuša na poslovima sabiranja stihova epske tradicije Bošnjaka. Tako je tokom 1989. sakupljao je sa suprugom Marinom Rojc-Colakovic poceo sakupljati i bošnjacku epiku u Rožajama i okolini i prvi zabilježio cjelovite bošnjacke epske pjesme na filmu.Slucajno upoznavanje autora ovih redova i dr Colakovica posredstvom interneta rezultirala je dugogodišnjom plodnom i svestranom saradnjom "Almanaha" i ovog vrsnog znalca epike Bošnjaka Crne Gore. Prvo je u Rožajama i u Bijelom Polju u julu 2005. organizovan veliki naucni skup "Epika Bošnjaka u Crnoj Gori, Murat Kurtagic- Avdo Mededovic "koji je okupio najvece znalce ove problematike iz zemlje i inostranstva. "Almanah" je imao srecu da je u liku dr Zlatana Colakovica našao ne samo vrsnog znalca ove tematike, koji je nastavio putem koji su oznacili svjetski poznata naucna imena kao što su Milman Pari i Albert Bejts Lord, vec i saradnika ciji je strucni autoritet bila dovoljna zaloga da se uspostavi saradnja sa The Milman Collection, Univerziteta Harvard. Naklonost koju smo posredstvom dr Zlatana Colakovica dobili od ove poznate kolekcije za napore u pokušajima strucnog valorizovanja bošnjackebila je presudnas za realizasciju nekih kapitalnih projekata iz ove oblasti. S dozvolom The Milman Parry Collection s Harvarda, po prvi put su objavljene i dvije znacajne epske pjesme Avda Mededovica: Katal ferman na Djerdelez Aliju, te Gavran kapetan i serdar Mujo u knjizi dr Zlatana i Marine Colakovic, Mrtva glava jezik progovara, Almanah,2004, 670. Uz dnevnik sabiranja i razgovora s Kurtagicem o njegovom umijecu i pjesmama , knjiga sadrži tekstove objavljene u casopisu "Almanah", kao i u americkim, kanadskim i hrvatskim casopisima, potom i formularni prepjev Pjesme o Kostrešu na engleski jezik. Poseban doprinos teoriji tradicionalne epike Z.Colakovic daje u teoretskom traktatu Herojska mitska prica, a u posebnom poglavlju opisuje i nastanak slavne zbirke Milmana Parryja. Dio knjige na engleskom jeziku posvecen je anglosaksonskim naucnicima i studentima, a sadrži pregled istorije sakupljanja i objavljivanja bošnjacke epike, te detaljni popis zbirke Alberta Lorda i Colakovicevih transkripcija i edicija sa Harvarda. Znacajan doprinos knjizi predstavljaju fotografije pjevaca iz tridesetih i pedesetih godina XX vijeka , iz arhiva zbirke Milmana Parryja. Ove fotografije, kao i tekstove pjesama Avda Mededovica, Almanah i autori objavljuju s posebnom dozvolom univerziteta Harvard i kuratora zbirke The Milman Parry Collection of Oral Literature biblioteke Harvardskog fakulteta. U domenu izucavanja epike svakako kapitalni poduhvat nastao prevashodno zalaganju i znanju dr Colakovica je objavljivanje dvotomnog, dvojezicnog kritickog izdanja epike Avda Mededovica- Epika Avda Mededovica – The epics of Avdo Mededovic, I-II, Almanah , 2007 . Zlatan Colakovic, u saradnji s internacionalnim timom homerologa, antropologa, folklorista i slavista, te Parryjevim arhivom univerziteta Harvard, pripremio je dosad najveci izbor epike Avda Mededovica. Na preko 1000 stranica ovih knjiga objavljen je najobuhvatniji pregled Mededoviceve stvaralaštva (novo izdanje slavnog epa Ženidba Smailagic Meha i cetiri obimna epska spjeva). Po prvi put su objavljeni razgovori Mededovica sa Parryjem i Vujnovicem o pjesmama, pjevacima i tehnici epskog stvaranja , kao i Parryjev dosad nepoznati rukopis Pitanja iz Bijelog Polja. Izdanje sadrži i izbor najznacajnijih tekstova o Mededovicu (Lord, Bašic, Danek), hronologiju Parryjevog sabiranja, Mededovicevu bibliografiju, rjecnik Mededoviceve epike i fotografije iz Parryjevog arhiva na Harvardu.

Zahvaljujuci dr Colakovicu "Almanah" je objavio 41.240 stihova Avda Mededovica i ucinio da se ovaj velikan epskog stvaralaštva, poznatiji u svijetu nego kod nas, simbolicno vrati u Crnu Goru, odnosno u svoj zavicaj. Pored bavljenja naucnim radom dr Colakovic je kao osvjedoceni filantrop u Kanadi godinama radio kao sudski tumac, pomažuci stotinama izbjeglica iz bivše Jugoslavije da ostvare svoja prava na sudovima. Bio je i poznati kompjuterski strucnjak i kao takav je vodio informaticke sisteme više bostonskih kompanija.

Kao urednik književne ostavštine svog oca, Envera Colakovica objelodanio je niz njegovih djela (Izabrane pjesme, romani Mali svijet, Lokljani, Iz Bosne o Bos­ni), te pripremio za štampu knjige Jedinac, Biblijske price xx stoljeca, Knjiga majci. 1989. objavio je knjigu "Tri orla tragickoga svijeta" o starogrckoj tragediji, Aristotelu, homerskoj i bošnjackoj epskoj mitotvorbi. Za folkloristicki doprinos dobio je 1991. Nagradu države Kanade. Saradivao je s brojnim casopisima širom svijeta, autor je više studija i knjiga koje su izuzetno cijenjene u svjetskoj naucnoj javnosti.

Prerani odlazak ovog divnog i blagorodnog covjeka , izvanrednog naucnika i prijatelja brojnih intelektualaca širom svijeta ostavlja teško nadoknadivu prazninu. Bošnjaci u Crnoj Gori su u liku dr Zlatana Colakovica izgubili jednog od najboljih znalaca njihovog kulturnog nasljeda, prijatelja i osobu koja je rado dolazila u Crnu Goru, posebno u Rožaje.

Prof. dr Šerbo Rastoder