www.Gusinje-Plav.com
Bedrovo ostrvo

Autor: Bećir-Bećo/Džemov/ Šahmanović

Pitam telefonom mog rodjaka Pašu, koji živi u Holandiji, kako je proveo godišnji odmor u zavičaju:
-Bilo je zaista dobro, lijepo vrijeme, mnogo svijeta, kupanje na Ušcu i splavu, dosta kulturno zabavnih dešavanja,i da ti ne pričam dalje!- ushićen je moj rodjak.
-Često sam bio kod svog brata Bedrije, u njegovom eko restoranu»Akva», kupao se na ostrvcetu nedaleko od tog lokala !-nastavlja on.

Znam i posjetio sam ovo ostrvce, ali znam mnogo bolje ono «staro « da tako kažem. I jedno i drugo su predmet ove priče. Ono »staro» ostrvo (polako nestaje) nas je svojevremeno privlačilo svojom divljinom, jer smo svaki odlazak tamo doživljavali kao mali »safari». Zelene gomilice visoke trave isprepletene sa frbovim i johovim mladicama, široki listovi lopuhova i divljeg hrena, divlje patke sa pilićima što se skrivaju medju preslicama i lokvanjima, izneadni susreti sa štukama, hladovina što «bije» iz Ljuče i tako redom – sve je to ostavljal utiske koji se dugo pamte .

Za jedno vrijeme, tamo negdje od 1960-te, ili nešto kasnije, ondašnje ugostiteljsko preduzeće podiglo je na sojnicama viseći, omanji restorančić, nešto slično kafe-baru. Služili su se sendviči, kahva, sokovi, jaka pića. Vremenom je objekat rasukan i odnesen. Vrijeme je prolazilo, a Ljuča sa svojim pritokama Vrujom i Grnčarom nanosila je erozivne i druge materijale i tako punila Jezero. To se najviše dogadjalo s jeseni i proljeća kada nadodju vode i poplave čitavu ravnicu sve do Gusinja. Tada su nanosi najveći jer vode znaju povući krlje, manje plastove sijena i dosta drugog otpada.



Sada, u blizini Šarkinovića «modriša» nanosi su narasli u manje ostrvo. Zovu ga Bedrovim, po imenu uspješnog ugosritelja vlasnika eko restorana «Akva», podignutog na samoj obali Jezera. Kupačima stoje na raspolaganju suncobrani i drugi rekviziti za plažu /čamac, lopte, ležaljke/. Čini se da je sada svima jasno: ako se nešto ne preduzme Jezero će se polako pretvoriti u baru sa «makvama» prekrivenim lokvanjima, preslicom, ševarom...

Ljuča će se, sasvim je jasno direktno spojiti sa Limom, koji ističe iz Jezera.
Mi, što smo iz razno-raznih razloga napustili zavičaj, čujemo preko sredstava informisanja «da se nešto preduzima»na zaštiti Jezera. Teško je suditi šta će biti od toga, ali na terenu sada nema nikakvih vidljivih aktivnosti.
Bilo bi uputno,a to predlažem ovom prilikom, da se idući Dani borovnice 2009 organizuju pod motom «Spasimo Plavsko jezero».
Gradjani Plavske opštine najprije morali bi imati odgovore:
-Ima li projekta o zaštiti Jezera i ko radi na tome,
-U kojoj je fazi projekat/ako ga ima,normalno/,
-Kada ce početi realizacija,
-Ko je odgovoran ispred Opštine i Republike Crne Gore za njegovu realizaciju,
-Koliko će to da košta i da li su sredstva obezbijedjena.
Svima je jasno da Ljuča i njene pritoke rade «svoj posao» gradeci uporno i neprimjetno nova ostrva.
Bedrovo neće biti poslednje, zar ne?

Srdačan pozdrav iz Švedske.
Bećir-Bećo/Džemov/ Šahmanović
Tisslingeplan 66
163 61 Spanga, Sverige
Tel. 08/ 760 42 81


Urednici Saradnici


Contact us | P-G Studenti | Knjiga Gostiju | Chatroom | Vijesti P-G | Glavna Stranica
Copyright © 2002-2009 www.Gusinje-Plav.com