Informativni dodatak Inicijativi - iz mog ugla
MEMORIAL NEDUZNIM ZRTVAMA
Autor: Adnab Koljindar
Na prijedlog iseljenika iz Plava i Gusinja, Boshnjaka i Albanaca, sa stalnim mjestom boravka u USA, drzava NY, uz podrshku odredjenog broja Crnogoraca-iseljenika iz Australie, USA i Kanade iniciran je plan za izgradnju spomena, memoriala na Racini, Previji...stratishtima Bosnjaka i Albanaca, neduznih zrtava terora Crnogorske vojske u Plavu i Gusinju 1913.godine.

Ka shto je poznato, te godine Crnogorska vojska pochinila je strahovit zlochin nad razoruzanim i nenaoruzanim Boshnjacima i Albancima, stanovnicima Plava i Gusinja. Koje je netom prije Crnogorska vojska zauzela bez ozbiljnog otpora i od gradskog stanovnishtva Gusinja i Plava bila dochekana HLJEBOM i SOLJU, shto je u lokalnom OBICHAJU i TRADICIJI, a i shire, izraz dobre volje i mira. UZ masovne egzekucije tom prilikom je Crnogorska vojska, rezevisti i dobrovoljci, izvrshila svaku vrstu nasilja nad lokalnim stanovnishtvom, Bosnjacima i Arbancima; ljudima, zenama, djecom i starcima. Tom prilikom je samo na Previji musketano 800 biranih mushkara. Zatim je u sjenci strasnog zlocina i terora pod permanentnom prijetnjom smrcu pokrsceno 12.000 muslimana, Boshnjaka i Arbanaca.

Crnogorska vojska, uz pomoc civilnih vlasti, masakrirala je PRIPADNIKE DRUGIH NARODA, Boshnjake i Arbance. Nasilno su pokrstili ostatak. Udarili na chast i obraz, i na imovinu nesrecnica i nesrecnika "koje su oslobodili". Sve je to bilo protiv onoga shto su Predstavnici Drzave Crne Gore potpisali i obavezali se u Berlinu. Zlochin na Racini, Previji... se desio, dokumentovan je... Ne znam zashto bi smetalo da se neduznim zrtvama terora i nasilja podigne memorial - za ne ponovilo se, spomen plocha za nezaborav...?

Mi iseljenici poucheni pozitivnim iskustvima stechenim u zapadnim, demokratskim drzavama, s pogledom uprtim u bolju buducnost i pravedniji svijet za sve, bez obzira na boju, rasu, narodnu, kulturnu ili vjersku pripadnost zelimo prenijeti dio svojih iskustava na mlade demokracke snage CG. Vjerujem da ce ova AKCIJA biti izraz dobre volje gradjana CG Boshnjacke, Albanske i Crnogorske narodnosti ( i ostalih) da zajednicki grade Gradjansku Crnu Goru chisteci s njenog obraza sramne mrlje proshlosti.

Odje u NY je odavno "pao" prijedlog da se postavi spomenik na Previji, kao sjecanje na plavsko-gusinjske Bosnjake i Arbance, neduzne zrtve terora Crnogorske vojske i vlasti iz 1913.g. Akcija je stavljena na chekanje da nebi shtetila tankim crnogorskim demokrackim i independistickim snagama. Nijesmo tad' htjeli forsirati gradjenje SPOMENIKA iz jednog razloga - mogucnosti zloupotrebe. Crna gora je postala samostalna, demokratizuje se, postaje GRADJANSKA, ali ne zna ka'ce itd.. Vakat je da se zbog proslih, sadasnjih i buducih generacija Bosnjaka, Arbanaca i Crnogoraca REZIM i DRZAVA CRNA GORA pogleda u ogledalu i sretne sa svojim pravim likom. Koliko je realno ocekivati da se to desi? Prijedlog je umjeren, realan, opravdan i izvodljiv. Zlocin je posvjedochen dokumentima i nauchnim radovima Culafica, Babica, Brahe, Memica, chak i od historichara Anrijashevica i Rastodera. A jes, stvarno, okarakterisan kao zlocin "centara moci oslobodjenih vrhovne kontrole" i "zloupotrjeba vlasti". svejedno, to kazuje - desio se zlocin nad neduznim stanovnishtvom i kao takav zasluzuje memorial - DA SE NE ZABORAVI I DA SE NIKAD VISHE NE PONOVI. Pored toga, nash prijedlog nema cilj sudjenje i zigosanje davno pokojnim zlochincima, nego popravljanje kvaliteta odnosa naroda i grdjana koji zivu u CG. Helj, onaj koji moze vidjeti svoju proshlost u realnom, stvarnom izdanju spreman je da se POPRAVI. Ko nije, NIJE. Nema zbora!

Mi Bosnjaci nijesmo Crnogorcima "dali drzavu". Mi smo im pomoglji da dobiju natrag drzavu koju su imalji, alji nijesu znalji da chuvaju. Ne trazimo da nam Crnogorci (OD)PLATE tu "uslugu". ZLOCHIN na Previji, Racini... i glasanje za NEZAVISNOST su dva posebna, nepovezana sluchaja. Neduzne zrtve traze SPOMEN i NEZABORAV, NEPONAVLJANJE. S druge strane, Boshnjaci u CG su prepoznali Nezavisnu Crnu Goru kao svoj vitalni interes i glasali DA. Sad je pitanje kako ta drzava da valja i njima i nama u gradjanskoj ili narodnoj ravni. Kako goj. Suochavanje sa proshloshcu radi buducnosti je proces koji je zapocheo i treba ga dovrshiti. Kako ono velju pjesnici - "skrivanje prljafshtine pot ciljim" nece pomoci demokrackom i gradjanskom odrastanju Drzave, u kojoj smo svi ravnopravni, samo su neki ravnopravniji, jeljde. Sa MEMORIALOM Previja, Racina... zelimo samo pomoci i Nama i NJIMA da se objektivno i pravedno sretnemo sa svojom prosloscu radi buducnosti. ZABORAV nas je skupo koshtao.

Mene je interesovao PRIMARNI MOTIV za "dogadjanje" Previje, Racine... Mnogo vas zna da su nashi stari prichalji kako su oni na Previji ubijeni helj su odbilji da se pokrstu. ja tvrdim da to nije bio primarni motiv. PRIMARNI MOTIV je bio POBITI ELITU i OBEZGLAVITI NAROD za nekoljiko narednih pokoljenja ilj' za-na-vijek. Avro Cemovic je uradio nama ono shto je Omer-pasha Latas uradio Bosancima - pobio im je ELITU, CELNIKE i PLEMSTVO. Bosanci se niket od toga nijesu oporavilji, niti ce. Nijesmo ni mi plavogusinjski Bosnjaci, niti cemo. Opet mislim da ovo treba ostaviti nauchnicima, i ako se chesto moze staci dojam da pomenuta gospoda radije pishu za interes Centara vlasti i moci, tzv. Vishih Nacionalnih Interesa, nego u interesu Nauke i Istoriske istine.

Udruzenje Boshnjaka, kulturno-humanitarno udruzenje, shodno svojoj ulogi medju Boshnjacima NY, inicira jednu novu KULTURA posmatranja, suochavanja i sucheljavanja sa proshloshcu. HISTORIJA je Uchiteljice zivota, rekoshe Stari Romani i nestashe. Ustvari, Historija ne uchi POBJEDI DOBRA nad ZLOM, bar u nashem slucaju. Zato HISTORIJU kao nauku treba kultivisati i pripitomiti, da bude OBJEKAT objektivnog nauchnog osvjetljavanja proshlosti, a ne gomila lazi, hvalospjeva, gomile kosti' i potoci krvi. Treba nama nauka koja gasi POZAR, a ne koja potpaljuje NOVE POZARE.

Mi smo islji sa IDEJOM da svi progresivni i dobronamjerni gradjani i iseljenici iz CG se sretnu sa PROSLOSCU radi bolje BUDUCNOSTI. Mi ne zeljimo da PREVIJU, Racinu,,, gurnemo pod nos Crnogorcima koji za nju u vecini nijesu ni chulji.Ali, zeljimo da se o tome konachno progovori sa potomcima onih shto su izveli taj strashni zlochin, da se o njemu zna, da se pamti. Mi ne zeljimo da to ima ikakve konotacije osvete i revanshizma. "Fenomen" PREVIJA je malo poznat Crnogorcima, jer ga je Historiografija pretezno gurnula u "zapecak" kao Oslobodjenje Sjeverne Crne Gore od Turaka. Ta spasonosna shifra "OSLOBODJENJE od Turaka" nosi neka skrivena znacenja o kojima mi zelimo da se javno govori. Mi puno godina zivimo u demokraciji, i znamo kako zaiskati od drzave istinu i pravdu. Mi vjerujemo da ce poslije biti vishe mira i medjusobnog razumijevanja medju narodima u CG. i CG ce biti bolje mjesto za zivljenje.

(Misljim da su ljudji koji stoju dje ljudji stoju pozeljni, a i dovoljni za ovu akciju uljudjivanja SADASHNJOSTI i BUDUCNOSTI. osim toga, pravi vjernici bilo koje religije koji vjeruju u MIR i LJUBAV medju Bozjim stvorovima su svakako POZELJNI.)

Za PROSHLOST ne mozemo nishta uraditi sem da objektivno i nepristrasno konstatujemo kakva je bila. PRAVDA i ISTINA su iniverzalne te duboko vjerujem da nema vishe i manje pozvanih i manje i vishe duznih da ih trazu i boru se za njih. LJUCKOJ BUDUCNOSTI vrijednoj CHOVJEKA nijesmo duzni samo mi Bosnjaci nego i svi narodi Crne GORE. Vjerujem da ce posljen ove AKCIJE Crna Gora biti bolja i sigurnija za zivot. I ZA MIRAN SAN.

Moj je prijedlog:
a. obiljeziti poznata stratishta neduznih zrtava terora Crnogorske vojske od Gusinja do Andrijevice 1913. godine;

b. stvoriti institut koji bi metodichno i sistematichno sakupljao dokumenta o tome zlocinu i sve shto je relevantno za taj "dogadjaj" radi nauchnog oosvjetljavanja toga zlochina, i u okviru instituta otvoriti Spomen sobu sa dokumentima i artifaktima koji su vezani za taj zlochin, a koji bi bili dostupni istazivacchima, nauchnicima i generalnoj publjiki;

c. da se nauchna fakta o tom zlochinu uvrstu u skolske programe u CG.

Dovalje!
unaprijed zahvalan,
Adnan Koljindar, NY