Gusinje i Plav

MEDIJI i MANJINSKI NARODI u CRNOJ GORI

PROMOTERI TOLERANCIJE I CUVARI IDENTITETA

Piše: Aleksandar Saša Zekovic

Uloga medija u razvijanju tolerancije i njegovanju razumijevanja medu razlicitim etnickim zajednicama je presudna i stoga je izuzetno važno, sa njihove strane, preduzimanje odgovarajucih mjera koje prije svega podrazumijevanju obrazovanje i dodatnu obuku svih zapošljenih u njima. Znacajne korake na tom pravcu vec preduzimaju brojne medijske organizacije u Crnoj Gori i posebno Institut za medije Crne Gore, kako kroz monitoring proces crnogorskog kodeksa novinara tako i kroz novinarske škole i specijalisticke kurseve.

U Preporuci Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o migrantima, etnickim manjinama i medijima iz 1995 godine izmedu ostalog se kaže "Medijsko predstavljanje sadržaja vezanih za etnicke manjine ima veliki uticaj na javno mnjenje. Iako mediji predstavljaju važno sredstvo u borbi protiv rasistickih i ksenofobicnih pogleda, predrasuda i predubjedenja, oni takode, mogu imati ulogu u stvaranju i pojacavanju takvih pogleda".

U više slucaja medijske i organizacije za zaštitu ljudskih prava u Crnoj Gori su ukazivale na prisutnost govora mržnje, stereotipnog prikazivanja pripadnika odredenih etnickih grupa, povezivanja primjera ponašanja i aktivnosti pojedinca sa etnickom grupom kojoj recimo to lice pripada, objavljivanje komentara u kojima se zalaganja za zaštitu manjinskih prava i za primjenu relevantnih medunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, proglašavaju antidržavnim i nacionalizmom. Pojedini mediji u Crnoj Gori nijesu odgovarajuce i nepristrasno propratili inicijative iz civilnog društva o regionalizaciji kao ni izradu zakona o pravima nacionalnih manjina.

Posebnu pažnju treba posvetiti i obuci zapošljenih u medijima na poslovima marketinga kako se ne bi dogadalo da se objavljuju reklamni sadržaji na nacin koji ne porepoznaje razlicitost kao pozitivnu društvenu vrijednost. Posebno je osjetljivo i izvještavanje i komentarisanje sportskih dogadaja.

U nezavisnom dnevniku "Vijesti" 1.aprila 2003 godine objavljen je oglas o prodaji zemljišta u kotorskom ribarskom selu Bigovo ali samo licima pravoslavne vjere. Anonimni prodavac u razgovoru sa mnom se pravdao da nije nacionalista ali da je, zbog komšija, koje su tradicionalno orijentisane, morao ograniciti prodaju i pri tome se ogradio da nije znao da ne može objaviti takav oglas i da ga je neko morao na to upozoriti. Nakon razgovora sa direktorkom marketing službe dnevnika "Vijesti" potvrdeno mi je da ce radnica koja je primila oglas biti novcano kažnjena jer se radi o njenom licnom propustu. Ovim povodom reagovali su Crnogorski helsinški komitet i Bokeljski centar za toleranciju, osudujuci etnicku distancu i tražeci da se procedura prijema i objavljivanja oglasa adekvatnije uredi.

Brzu i korektnu reakciju imao je i dnevnik "Publika" kada je suspendovao sportskog novinara i urednika sportske redakcije zbog neprimjerenog izvještavanja sa medunarodnog sportskog dogadaja i teksta u kojem su sudije, inace lica druge rase, predstavljene na krajnje nekulturan i rasizmom odnosno ksenofobijom, motivisan nacin.

Savjeti javnih servisa, na državnom i lokalnom nivou, kao novi, nezavisni i organi koji kolektivno predstavljaju interes društva u cjelini, trebalo bi blagonaklono da pristupe svakom prijedlogu koji ima za cilj da promoviše i unaprijedi toleranciju, položaj i zaštitu prava pripadnika svih etnickih grupa i koji je saglasan sa medunarodnim medijskim standardima, dokumentima i konkretnim preporukama Savjeta Evrope.

RTCG, kao javni servis, ima zakonski utemeljenu obavezu da doprinosi poštovanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti i institucija, pluralizma ideja, unaprijeduje kulturu javnog dijaloga i poštuje jezicke standarde. Predvidena je mogucnost osnivanja regionalnih radio i televizijskih studija s posebnom obavezom proizvodnje i emitovanja regionalnih i programa na jezicima nacionalnih manjina na tom podrucju. Prema Zakonu o javnim radio-difuznim servisima "Radio Crne Gore" i "Televizija Crne Gore", država je dužna obezbijediti finansije za programske sadržaje na jezicima nacionalnih manjina. Savjet RTCG imenovao je posebnu Komisiju za programske sadržaje na jezicima nacionalnih manjina koja razmatra ostvarivanje tih sadržaja, i Savjetu daje mišljenja i inicijative.

RTCG, kao javni servis, shodno odredbama zakona o ostvarivanju sloboda i prava nacionalnih manjina, cija je radna verzija završena, imace obavezu da obezbijedi odgovarajuci broj casova za emitovanje informativnog, kulturnog, obrazovnog, sportskog i zabavnog programa na jezicima nacionalnih manjina. Sredstva za finansiranje ovih programskih sadržaja obezbijedice država. Predstavnici NVO sektora u Komisiji koja je radila na radnoj verziji ovog zakona tražili su da se jasno definiše minimalni procenat, predloženo od 10 do 15%, ucešca sadržaja koji se odnose na manjine u ukupnom programu RTCG. Upravo na prijedlog predstavnika NVO-a u zakonu bi se trebali naci odredba koja obavezuje državu da djela i dobra sacinjena na jezicima razlicitih etnickih grupa postanu dostupna svima pomaganjem i razvitkom prevodenja, nadsinhronizacije i titlovanih prevoda. Osim državnog i lokalni javni servisi imace obavezu razvijanja programskih sadržaja posvecenih nacionalnim manjinama.

Savjetu nacionalne radio i televizije, prema podacima Grupe za pracenje medijskih reformi, do sada se više manjinskih grupa obratilo sa konkretnim prijedlozima koji nijesu uzete u obzir prema obrazloženju da Savjet nema zakonsku obavezu da razmatra inicijative iz civilnog društva. Transformacija pojedinih elektonskih medija u javni servis, posebno na lokalnom nivou, obavljena je, bez poštovanja principa javnosti i nepristrasnosti. Brojnim grupama i pojedincima iz oblasti ljudskih i manjinskih prava nije bio omogucen pristup procesu i informacijama koje se na njega odnose. Dogodeno namece potrebu da se u buducnosti izvrši detaljna analiza konstituisanja javnog servisa, na svim nivoima, i nakon toga pristupi eventualnoj korekciji medijske regulative.

Hrvatsko gradansko društvo iz Kotora marta 2002 godine zatražilo je od crnogorske Vlade odobrenje da se na brdu "Vrmac" instalira repetitor kako bi se Hrvatima koji žive u Boki omogucio prijem sva tri kanala HRT-a. Ministarstvo privrede je odbijajuci zahtjev obrazložilo da su sve frekvencije zauzete i da nema uslova za postavljanje novih repetitora. Nevladine organizacije iz Tivta maja 2003 godine zatražile su od Savjeta Televizije Crne Gore da, shodno statutarnim rješenjenjima RTCG i posebne brige o informisanju pripadnika nacionalnih manjina, obezbijedi reemitovanje odredenih informativnih, kulturnih i obrazovanih programa HRT-a i hrvatske nezavisne produkcije. Zatražili su, pozivajuci se na praksu emitovanja dnevnika RTS-a u Crnoj Gori da se na drugom kanalu jednom sedmicno prenosi dnevnik HRT-a. Na komisiji za izradu Zakona o ostvarivanju sloboda i prava nacionalnih manjina predlagao sam da se definiše obaveza države da na svim granicnim podrucjima poboljša prijem radijskog i televizijskog signala koji se emituje iz susjednih regiona i država.

Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina obavezuje države da priznaju da pravo svakog pripadnika nacionalne manjine na slobodu izražavanja obuhvata slobodu primanja i širenja informacija na manjinskom jeziku. Okvirna i Evropska konvencija o ljudskim pravima pružaju zaštitu protiv diskriminacije u pristupu medijima i promovišu mogucnosti manjina da ostvaruju sopstvene medije. Crnogorski zakon o pravima nacionalnih manjina garantovace slobodu informisanja nacionalnim manjinama na nivou standarda sadržanih u medunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i slobodama. Manjinama u Crnoj Gori garantuje se pravo na osnivanje medija i nesmetan rad zasnovan na slobodi izražavanja mišljenja, istraživanja, prikupljanja, širenja, objavljivanja i primanja informacija, zaštiti covjekove licnosti i dostojanstva te slobodan pristup svim izvorima informacija kao i slobodan protok informacija.

Popis stanovništva iz 2003 godine

Prema popisu stanovništva iz 2003 godine Albanci su cinili nešto više od 7% ukupnog stanovništva u Crnoj Gori, odnosno u opštini Ulcinj 78,17%, Plav 26,26%, Bar 12%, Podgorica 7,94%, Rožaje 4,32% i Tivat 1%. Muslimani i Bošnjaci zajedno cine 13,68% crnogorskog stanovništva odnosno u opštini Rožaje 87,74%, Plav 56,51%, Bijelo Polje 42,4%, Berane 29,32%, Pljevlja 13,84%, Bar 8,58%, Podgorica 3,8%, Ulcinj 3,75%, Tivat 1,58%, Budva 1,41% i Nikšic 1,19%. Gradana hrvatske nacionalnosti u Crnoj Gori je 7062 ili 1,05%. U etnickim strukturama opština ucestvuju sa sljedecim procentom: Tivat 19,73%, Kotor 7,84%, Herceg Novi 2,45% i Budva 1,1%.

Romi su prema popisu iz 2003 cucestvovali sa 0,43% u ukupnoj strukturi stanovništva. Najvecu brojnost ostvaruju u opštinama Podgorica, Nikšic, Herceg Novi, Bijelo Polje, Berane, Cetinje i Ulcinj.

Novi Zakon o ostvarivanju sloboda i prava nacionalnih manjina nece nabrajati nacionalne manjine jer svaki gradanin Crne Gore ima pravo na slobodno izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti. Rezultati popisa iz 2003 godine definisali su jasan put razvoja Crne Gore kao istinske gradanske države, multikulturalnog i otvorenog društva pa je i to razlog zašto se odustalo od nabrajanja ko je to nacionalne manjine žive u Crnoj Gori. Zakon ce ostvarivati primjenjivost na državnom i lokalnom nivou što znaci da ce gotovo sve etnicke grupe koje žive u Crnoj Gori, ukljucujuci Crnogorce i Srbe, biti u mogucnosti da sebe, zavisno od sredine, samoidentifikuju kao nacionalnu manjinu.

Podsjecam, Crnogorci su brojcano manja grupa od preovladujuceg stanovništva u opštinama Andrijevica, Bijelo Polje, Berane, Plav, Pljevlja, Rožaje, Ulcinj, Herceg Novi. U svim navedenim opštinama ucešce u ukupnom stanovništvu je ispod 30%. Ucešce nacionalnih manjina u javnim poslovima

Sve države potpisnice Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, medu kojima su Srbija i Crna Gora, dužne su manjinskim narodima omoguciti efikasno ucestvovanje u kulturnom, socijalnom i ekonomskom životu i javnim poslovima.

U preporuci Komiteta ministara Savjeta Evrope o medijima i unaprijedenju kulturne tolerancije iz oktobra 1997 godine pod okvirom medijskog djelovanja u cilju razvijanja tolerancije prepoznaje se i postojanje "raznolikosti zapošljenih u medijskim kucama u mjeri u kojoj ona odgovara multietnickom i multikulturnom karakteru citalaca, slušalaca i gledalaca". Radio Ulcinj emituje program dvojezicno. Direktor i glavni i odgovorni urednik su lica albanske nacionalnosti koja cine i oko 70% ukupno zapošljenih. Od domacih medija program na albanskom jeziku emituju RTCG, Televizija "Teuta", radio stanice "Mir" i "Elita" dok se ostvaruje i gledanost TV stanica iz Albanije: Shkodër, Shqipëria i Kukës. Od štampanih medija u Ulcinju na albanskom jeziku izlaze casopisi kulturnog, politickog i informativnog karaktera "Kronika","Buzuku","Zana" i "Lemba". Radio "Glas Plava" emituje program na srpskom i albanskom jeziku. U ukupnom broju zapošljenih Bošnjaci-Muslimani odnosno Albanci ucestvuju sa 75% odnosno 12,5%. Televizija Crne Gore, program na albanskom jeziku, iz Plava ima stalnog dopisnika. Albanac je vlasnik privatne radio stanice. Sve crnogorske dnevne novina imaju dopisnike iz plavske opštine. Radio Berane, program emituje na srpskom jeziku. Nakon transformacije ovog medija u javni servis ostvarena je znacajnija participacija pripadnika manjinskih naroda u uredivackoj strukturi. "Sloboda" je lokalni magazin ciji je izdavac bio JP Informativni centar Berane. Direktor i odgovorni urednik bila su lica nebošnjacke nacionalnosti. U broju 863-864 "Slobode" iz 2003 godine publikovano je 90-tak informacija, tekstova i priloga. Ni jedan od njih ne govori o bošnjackoj odnosno muslimanskoj kulturi, stvaralaštvu i stvaraocima. Nekoliko tekstova pominju bošnjacko-muslimanska imena prateci rad nekih NVO i dodjelu školskih priznanja. List je imao ustaljenu rubriku "Iz života Episkopije" dok se život islamske vjerske zajednice nije pratio na slican nacin. Ukupno 9 tekstova govore o SPC i pravoslavnim praznicima dok nema ni rijeci o CPC i islamskoj zajednici. Jedna posebna strana u reviji, u ovom broju, bila je afirmativno posvecena cetnickom vojvodi Pavlu Đurišicu. Prvi broj revije za književnost, umjetnost, kulturu i nauku "Misao" iz 2003 godine nije imao priloga o bošnjacko-muslimanskoj kulturi i identitetu. U uredništvu i redakciji nema lica muslimansko-bošnjacke nacionalnosti. Dopisnici dnevnika "Pobjeda", "Publika", "Dan", revije "Polje", TVCG, Agencije "Mina" su novinari muslimanske odnosno bošnjacke nacionalnosti. Prema istraživanjima iz 2002 i 2003 godine u clanstvu Upravnog odbora Javnog preduzeca Informativni centar Pljevlja nije bilo lica muslimansko-bošnjacke nacionalnosti. U JP Informativni centar nema zapošljenih Bošnjaka. Jedan je Bošnjak clan Savjeta Radio Pljevalja imenovan ispored NVO sektora dok u strukturi zapošljenih nema Muslimana-Bošnjaka. U "Pljevaljskim novinama", dok je izdavac bila Informativni centar Pljevlja, nije bilo zapošljenih Muslimana-Bošnjaka. Nakon transformacije, danas, "Pljevaljske novine" izlaze pod okriljem istoimenog preduzeca. U uredništvu i novinarskoj strukturi nema Muslimana-Bošnjaka. Od 11 stalnih saradnika svega je jedno lice muslimanske odnosno bošnjacke nacionalnosti. Muslimana-Bošnjaka nema u clanstvu Redakcijskog odbora "Glasnika Zavicajnog muzeja Pljevlja". Glavni i odgovorni urednik "Glasa rudara", ciji je osnivac i izdavac Rudnik uglja Pljevlja, je lice muslimansko-bošnjacke nacionalnosti. Muslimani-Bošnjaci cine 16% clanstva kolegijuma. Radio i TV "Panorama" je privatna stanica ciji su osnivac, direktor, glavni i odgovorni urednik lica bošnjacke nacionalnosti. Bošnjaci cine 75% stalno zapošljenih, 50% stalnih saradnika i svi dopisnici su bošnjacke nacionalnosti. TV "Panorama" reemituje program bosanskih medija na bosanskom jeziku. Glavni i odgovorni urednici svih elektronskih medija /dvije privatne radio i jedna TV stanica kao i lokalni javni servis Radio Rožaje/ su lica bošnjacko-muslimanske nacionalnosti.

U bjelopoljskom informativnom centru bošnjacko-muslimanske nacionalnosti su predsjednici Upravnog i Nadzornog odbora, dok je Crnogorka direktorka. Transformacija Radio Bijelog Polja u javni servis još uvijek nije okoncana. Lokalni NVO sektor imenovao je dva clana buduceg Savjeta. Muslimani-Bošnjaci cine 50% ukupnog broja zapošljenih. "Bjelopoljskim novinama" dok su izlazile pod okriljem JP IC glavni i odgovorni urednik i predsjednik programskog odbora bila su lica bošnjacko-muslimanske nacionalnosti. Prema etnickom sastavu u redakcijskom odboru "Odziva", casopisa za književnost, kulturu, i nauku, Muslimana-Bošnjaka je 22%. Bošnjaci-Muslimani cine više od 20% sastava redakcije nezavisne regionalne revije "Polje" koja izlazi u Bijelom Polju kao i skoro kompletan sastav redakcije privatne radio stanice "Focus".Na lokalnu medijsku scenu odnedavno je prisutan i magazin "Mozaik". U JP Informativni centar Tivat u etnickoj strukturi zapošljenih Hrvati ucestvuju sa 18%. Radio Tivat program emituje iskljucivo na srpskom jeziku. Direktor, glavni i odgovorni urednik i zamjenik urednika su lica srpsko-crnogorske nacionalnosti.

Na podrucju opštine Tivat ostvaruje se cujnost odnosno gledanost Radio Dubrovnika i HRT sa ne baš jasnim prijemom. Svoje dopisnike iz Tivta imaju svi crnogorski dnevni listovi kao i Radio Televizija Crne Gore.

Prema podacima iz 2002 godine Hrvati su cinili 16,67% od ukupnog broja zapošljenih u Radio Kotoru. Krajem 2003 godine je konstituisan petoclani Savjet Radio Kotora u kojem sjedi i jedan Hrvat. Na podrucju Kotora nema prijema HRT.

Nekadašnji direktor i urednik Radio Kotora, na osnovu iskaza svjedoka sa kojima sam razgovarao, tražio je tokom 2003 godine, prilikom realizacije programa saradnje na južnom Jadranu, od svojih saradnika da u Dubrovniku sa gradanima urade anketu o slušanosti srpsko-crnogorske muzike "isticuci da ukoliko oni ne slušaju našu nece ni on na talasima Radio Kotora puštati hrvatsku muziku". Prema iskazima svjedoka kasnije je od tonaca tražio da manje puštaju hrvatsku muziku. Programska obaveza Radio Kotora bila je da vrši prijenos obilježavanja znacajnijih vjerskih praznika. Prema rijecima gradskog sekretara za kulturu Zorana Živkovica sa kojim sam razgovarao o ovoj temi to je uz poteškoce u nekoliko navrata i ucinjeno. Živkovic je istakao da je svojevremeno kao predsjednik Programskog odbora to licno promovisao ali je naišao "na otpor usljed nerazumjevanja dijela zapošljenih u samom radiju". "Polis", zvanicni list glavnog grada, koji je izdavala novinska javna ustanova "Tribina" imao je podslistak na albanskom jeziku koji je izlazio dva puta mjesecno na cetiri strane. Urednik podlistka i svi angažovani novinari bili su albanske nacionalnosti. "Prosvjetni rad" je list prosvjetnih, kulturnih i naucnih djelatnika Crne Gore koji izdaje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. List izlazi na srpskom jeziku, cirilicno i medu urednicima nema pripadnika manjinskih naroda. "Koha Javore" je nedeljnik na albanskom jeziku ciji je osnivac Skupština Republike Crne Gore a izdavac NJP "Pobjeda" koji se redovno distribuira po svijetu posebno u SAD, Kosovu i Albaniji. Urednik, novinari kao i clanovi tehnickog osoblja su lica albanske nacionalnosti. Nedeljnik ima dopisnike iz Prištine i Preševa. U Podgorici izlazi "Almanah" casopis za proucavanje i prezantaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori. Glavni i odgovorni urednik lista "Almanah" je Bošnjak dok je redakcija mješovite etnicke strukture.

Redakcija na albanskom jeziku Radija Crne Gore priprema pet minuta jutarnjeg informativnog i pola sata poslijepodnevnog programa iz oblasti kulture, nauke, prosvjete, zdrastva, poljoprivrede i sporta. Urednik, novinari, spiker i saradnici su albanske nacionalnosti. Redakcija ima stalne dopisnike iz Rožaja, Ostrosa i Ulcinja. Televizija Crne Gore svakodnevno radnim danima emituje petominutnu informativnu emisiju na albanskom jeziku i subotom jednosatni magazin "Mozaiku". Urednik, novinari, voditelji, spikerke i tehnicko osoblje su lica albanske nacionalnosti. Redakcija TVCG na albanskom jeziku ima dopisnike iz Prištine, Skoplja, Rožaja, Plava i Ostrosa.

Privatne televizijske stanice "NTV Montena", "MBC", "Elmag" i "IN" ne emituju program na albanskom ili nekom drugom manjinskom jeziku.

Pripadnika manjinskih naroda nema na dužnostima glavnih i odgovornih urednika kao ni direktora preduzeca koja izdaju dnevne listove "Pobjeda", "Dan", "Publika" i "Vijesti".

Glavni i odgovorni urednik nezavisnog nedeljnika "Monitor" je Bošnjak. U redakciji magazina "Gradanin" koji izdaje Centar za razvoj nevladinih organizacija, nalaze se i lica muslimanske, bošnjacke i albanske nacionalnosti.

Radio stanica "Mir"-a Tuzi emituje program uglavnom na albanskom jeziku. Televizija Teuta emituje 80% programa na albanskom odnosno 20% na crnogorskom ili srpskom jeziku. Gledanost ostvaruje u opštinama Tuzi, Bar i Ulcinj kao i u dijelu sjeverne Albanije. Televizija "Boin" Tuzi uglavnom emituje program na albanskom jeziku.

Kada je u pitanju informisanje Roma, Egipcana i Aškala u Crnoj Gori nedavno je Radio Crne Gore u saradnji sa romskim NVO pokrenuo posebnu bingualnu emisiju. TVCG otpocela je sa snimanjem i emitovanjem kvalitetnog serijala emisija posvecenih životu i položaju Roma u Crnoj Gori. Pod pokroviteljstvom FOSI-ja i ORT-a na nezavisnoj radio stanici "Antena M", u organizaciji romske NVO vec duže vrijeme redovno se emituje emisija na romskom jeziku dva puta sedmicno u trajanju od po pola sata. Takode na privatnoj radio stanici "Borkis Radio" u Podgorici romske NVO svakog petka, u trajanju od sat vremena, dvojezicno na romskom i crnogorskom jeziku, redovno ureduju romsku emisiju uglavnom posvecenu mladima. Romske nevladine organizacije svojevremeno su pokrenule dvojezicni list "Romano alav" ciji su prvi i jedini broj samostalno finansirali. Mediji u Crnoj Gori, štampani i elektonski, posebno oni koji nijesu lokalnog karaktera, dobro prate rad romskih i egipcanskih udruženja kao i realizaciju brojnih projektnih aktivnosti posvecenih ovim zajednicama. Rad romskih udruženja posebno prati list "Gradanin" ciji je izdavac Centar za razvoj nevladinih organizacija. OEBS je marta 2004 godine pokrenuo poseban program pripreme i osposobljavanja Roma i Egipcana za novinarski i posao vaspitaca u predškolskim ustanovama. U tom pravcu ostvarena je snažna saradnja sa Ministarstvom prosvjete i nauke RCG, Univerzitetom Crne Gore, Institutom za medije Crne Gore i NVO sektorom. Ovim programom planiraju se osigurati kadrovi koji ce biti u prilici da se aktivno ukljuce u crnogorski obrazovni sistem i u rad medija.

Autor je istraživac kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori

Urednici

Saradnici