Gusinje i Plav

Razgovor s povodom: Osman Damjanović, direktor OŠ “Džafer Nikočević”, Gusinje
TIMSKI RAD OSIGURAVA KVALITET

1. Gospodine Damjanoviću, školstvo u Gusinju ove godine obiljezava značajan jubilej - 140 godina prve škole. Recite šta je to značilo i šta znači za ovaj kraj?
- Gusinje je ponosno na svoju istorijsku i kulturnu prošlost. Kao što ste rekli, ove godine slavimo 140 godina postojanja, što je veoma značajno u vaspitanju i obrazovanju mladih generacija. Škola je počela da radi daleke 1864. godine. Uspjeh škole je jos veći kada se zna da je njen prvi učitelj bio Mate Šijaković, rodjeni Gusinjanin. Škola je ponos nekadašnjeg trgovačkog centra Gusinja, a danas Mjesne zajednice Gusinje i, nadamo se, buduće opštine koju rado očekujemo.

2. Koji su to problemi sa kojima se Vaša ćkola susreće? A koji su uspjesi kojima se ona, neosporno, može pohvaliti?
- Ekonomska situacija u posljednjih 10 godina ostavila je teške posljedice u čitavoj Crnoj Gori, pa i kod nas. Škola je osiromašila u svakom pogledu, a naročito u nastavnim i oglednim sredstvima. Mi se možemo pohvaliti da smo i, pored navedenih poteškoća, kolektivnim radom i pomoći naćih iseljenika i dijelom pomoći Ministarstva prosvjete i nauke, kao i SSSRCG formirali savremenu kompjutersku učionicu kojoj mogu zavidjeti mnoge škole u sjevernom dijelu Crne Gore. Očuvali smo multietničke i medjuljudske odnose i kvalitet redovne, dopunske, dodatne nastave i slobodnih učeničkih aktivnosti. Naš kolektiv je svojim akcijama uradio dosta toga i tim smo akcijama nadomjestili ono što nam je bilo najpotrebnije, kao na primjer: izgradili smo most preko rijeke Grnčar do sportskih terena, renovirali područnu čkolu u Kručevu, podigli zaštiti betonski zid na rijeci Grnčaru, opremili kabinet hemije, pripremili ogrevno drvo za školu, ogradili tri područne škole...

3. Dugo ste, skoro četiri decenije, prisutni u školstvu Crne Gore. Koliko od toga u samom Gusinju? Ako se ne varamo, skoro deceniju i po ste direktor škole u Gusinju. Kakvo je Vaše iskustvo?
- U školstvu sam vec 35, a u ovoj školi 33 godine. Direktor sam škole 12,5 godina. Iskustvo je, na žalost, veoma loše. Bio sam direktor u najtežem periodu i kad je bilo malo pomoći, kako od strane Minstarstva tako i od sredine u kojoj radim, pa sam sam, i sa svojim saradnicima, mnoge probleme rješavao na razne načine.

Uzor sredine

4. Osnovna škola “Džafer Nikočević” je dobitnik najvišeg priznanja u školstvu Crne Gore - “Oktoiha”. Koji kvaliteti ove škole su opredijelili tu nagradu i šta je ona značila za kolektiv?
- Škola je dobila “Oktoih” 1974. godine u njenom najvećem istorijskom usponu. Škola je tada imala direktora Ceda Vukovića, doskorašnjeg sekretara Tehničkog fakulteta u Podgorici, velikog prosvjetnog radnika, entuzijastu i pregaoca kako u nastavnom tako i vannastavnom procesu.
Škola je bila i ostala uzor sredine. Dobitnik je brojnih priznanja i odlikovanja, koje i danas krase ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu.

Novo mjesto učenika

5. Šta bi, prema Vašem mišljenju, trebalo učiniti da se, tako da kažemo, “demokratizuju odnosi” u našim školama, a da se ne ugrozi ničiji autoritet, ni nastavnika ni učenika?
- Programi koji se realizuju pri školi su vazan faktor u demokratizaciji odnosa i priblizavanja nastavnika i učenika.

6. Na Vašem području je prisutna migracija, posebno odlazak u Ameriku. Kako se to odražava na školu?
- Migracija je kod nas ostavila neizbrisiv trag, kako u broju učenika tako i u kvalitetu. U 1974. imali smo 1.720 učenika, a danas 567 učenika. Današnji naši učenici sanjaju i priželjkuju da svoj život nastave da žive negdje na zapadu, i sve to utiče na uspjeh.

7. Vidljiv je napor i Vas kao direktora i kolektiva da osavremenite nastavu: tu je dosta bogata i uredjena biblioteka, zatim kompjuterska učionica. Pa opet, mnogo toga nedostaje.
- Imamo dobru školsku biblioteku, koja samo u Matičnoj školi ima 14.000 knjiga. Kompjuterska učionica ima 15 računara, i u programu Minstarstva prosvjete i nauke smo medju 30 skola gdje ćemo dobiti jos 30 računara, što nam daje mogućnost da uposlimo redovnog profesora informatike. U školi imamo više kabineta, od kojih se izdvajaju kabineti biologije i hemije. Naši sportski tereni su budućnost naše omladine.

Stimulans za budućnost

8. Da i Vama postavimo pitanje koje smo već postavljali: šta znači danas biti direktor jedne škole u Crnoj Gori i kako biti uspješan direktor?
- Dobar direktor, pored svojih dobrih kvaliteta i ideja, moze biti dobar samo sa dobrim kolektivom, kako reče moj uvaženi kolega Mališa Radović iz Nikšića: “Ne treba izgubiti sa uma isto tako važnu činjenicu da od sastava kolektiva - tima, zavisi uspjeh jednog direktora. To je spoj koji, ako ne funkcioniše, ne daje rezultat, zato svaki uspjeh pojedinca jeste i uspjeh kolektiva”.

9. Dobitnik ste Plakete “Prosvjetnog rada”. Šta ona znači za Vas?
- Ova plaketa nam je dobro došla da nam dopuni dosadašnja priznanja: Orden sa srebrnim zracima i Diplomu “Oktoih”. Da nam ulije snagu i da podstrek i stimulans još za bolji budući rad.

Ovim putem koristim priliku da se zahvalim u ime učenika i nastavnika OŠ “Džafer Nikočević” iz Gusinja i u svoje lično ime “Prosvjetnom radu” na dodjeli Jubilarne plakete za 140 godina postojanja naše škole i dugogodišnje saradnje.

S. Begzić ISTRAZIVANJA NIJE BILO

Nedavno je jedno istraživanje, objavljeno u “Prosvjetnom radu” o komunikaciji učenika i nastavnika, dijelom obavljeno u Vašoj školi. To je izazvalo i reagovanja. U “Prosvjetnom radu” su već objavljena istraživanja u drugim školama Crne Gore koja su pokazala slične rezultate: da praktično nijedna sredina nije u potpunosti riješila pitanje te komunikacije. Novinari “Prosvjetnog rada” su u nizu svojih tematskih istraživanja, vršili anketiranja u mnogim školama na različite teme: odnos nastavnik - učenik, problemi ocjenjivanja, fizičkog kažnjavanja, izostajanja sa nastave, problemi alkoholizma, droge, pušenja, discipline itd. Recite nešto o tome.
- Kao što rekoste, ovo istraživanje objavljeno u Vašem listu od strane našeg kolege Slavoljuba Turkovića ostala je jedna neizbrisana mrlja, koju naša škola nije očekivala, niti se nadala, jer je pomenuti gospodin Turković iznio čistu neistinu. On se nikada u njegovoj karijeri nije obratio za tako nešto, niti se interesovao za nastavni proces u našoj školi. Mogu istaći da ga pola naših nastavnika čak i ne poznaje, a za učenike da i ne govorimo.

Za svakog dobronamjernog istraživača naša škola je otvorena i dobro došla.
U školi u cilju reformi se sprovode sljedeći programi: aktivna nastava, “Korak po korak”, Mir i tolerancija “Kreativno rješavanje problema u učionici, vršnjačka edukacija, edukacija roditelja. Pedagog ćkole je učesnik seminara “Prevencija o narkomaniji” i isti redovno radi na tom programu, koji daje rezultate.

ŠKOLA I LOKALNA SREDINA

Inače, šta bi ste rekli o odnosu lokalne sredine prema školi? Šta bi tu trebalo promijeniti?
- Nažalost, lokalna samouprava misli da je ovo ono staro vrijeme. I od nje do sada nemamo nikakve koristi, ali se nadamo da će morati da promijeni dosadašnji način rada, jer je i novi zakon o školi obavezuje.

Tekst uzet iz Lista ~Prosvjetni rad~

za web-site poslao: Brdakić Beli

Urednici

Saradnici