Gusinje i Plav

Draga braćo i sestre Bošnjaci, kao i svi Muslimani i Muslimanke širom dunjaluka,
Poštovana braćo i sestre u Islamu,
Braćo i sestre u dijaspori, es-selamu alejkum,
Obnavljanje znanja i sve ono što je propisano dužnost je svakog iskrenog poštovaoca svoje vjere. U tom cilju skupimo i mi malo volje i obnovimo svoje znanje i prisjetimo se na već obavljeno putem naše web stranice, a ovom prilikom nudim Vam pregled datuma mubarek noći i dana u 2005.g.- 1425/26.h.g. i kraći tekst o svakom datumu pojedina noć, te podsjetnik na značajne datume Bošnjaka,

Kalendar mubarek dana i noći u 2005.g.-1425/26.h.g.

Mubarek dani i noći predstavljaju odabrane vremenske periode koji, prema islamskom učenju, imaju značajniju vrijednost od drugih vremena. Za neke dane i no i i njihove izuzetne vrijednosti postoji izravna potvrda u Kur'anu i vjerodostojnim Poslanikovim hadisima. Ti dani i no i su usko vezani za zna ajne doga aje u povijesti islama i odraz su velike Bo ije milosti ljudima. Vrata Bo ije milosti su uvijek otvorena, a posebno u tim danima i no ima. U ve ini mubarek dana i no i preporu uje se dobrovoljni ibadet (namazi, post, dove, zikr, u enje Kur'ana). Božiji poslanik Muhammed, a.s., u jednom hadisu je rekao: "Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak. Tog dana je stvoren Adem, tog dana je uveden u D ennet i toga dana je izašao iz njega." Pored noći uoči petka, u vjerodostojnim hadisima pominje se kao posebno vrijedna i noć uoči ponedjeljka.

Molimo Allaha d .š. da nam pomogne na putu obećane tradicije, i da sa Vašom pomoći i zajedno sa Vama, ova lijepa, ljudska, ugodna i korisna tradicija, u razli ito vrijeme i na razli itom mjestu postane vje na. Amin ! "Kada čovjek umre, prestaju njegova djela, osim u tri slucaja: ako stavi (u vakufi) trajnu sadaku, ako ostavi znanje, kojim se drugi koristi i ako ostavi dobro dijete koje ce za njega dovu ciniti" ( Hadis, prenosi Muslim )

VES-SELAMU ALEJKUM VE RAHMETULLEHI VE BEREKATHU,

Podsjetnik na značajne datume Bošnjaka:

Jevmul-arefe (Dan stajanja na Arefatu) -19.januar 2005.g. /09.zul-hid d e 1425.h.g.
Kurban bajram - prvi dan - 20.januar 2005.g. /10.zul-hid d e 1425.h.g.
drugi dan - 21.januar 2005.g. /11.zul-hid d e 1425.h.g.
treći dan - 22.januar 2005.g. /12.zul-hid d e 1425.h.g.
četvrti dan -23.januar 2005.g. /13.zul-hid d e 1425.h.g.
Nova hidžretska 1426. godina – 10.februar 2005.g. /01.Muharrem 1426.h.g.
Jevmul-ašure -19.februar 2005.g. /10.Muharrem 1426.h.g.
Mevlud - rodjenje Muhammeda, a.s. - 21. april 2005.g. /12.rebiul-evvel 1426.h.g.
Dan džamija - 7. maj 2005.g. /28.rebiu-l-evvel 1426.h.g.
Mevlud u tekiji na Buni - 14.maj 2005.g. /06.rebiu-l-ahir 1426.h.g.
Dan knjige IZ-e slijepe i slabovidne osobe - 02.juni 2005.g. /25.rebiu-l-ahir 1426.h.g.
Ajvatovica - 26.juni 2005.g. /19. d umade-l-ula 1426.h.g.
Fatiska dzuma u Karamenradu - 01. juli 2005.g. /24.d umade-l-ula 1426.h.g.
Dan Srebrenice - 11.luli 2005.g. /05.d umade-l-uhra 1426.h.g.
Dova u Karićima – 30. i 31.juli 2005.g. /24. i 25.d umade-l-uhra 1426.h.g.
Mevlud i tevhid Šehidima BiH - 05. august 2005.g. /30.d umade-l-uhra 1426.h.g. 1. mubarek noć – Lejletu-r-regaib - 11.august 2005.g. /06.red eb 1426.h.g.
Solun-Šehidska dova-20.august 2005.g. /15.red eb 1426.h.g.
Dova u Kraljevoj Sutjeski - 26.august 2005.g./21.red eb 1426.h.g.
2. mubarek noć – Lejletu-l-Mi'rad – Dan Vakifa - 31.august 2005.g./26.red eb 1426.h.g.
3. mubarek no ć – Lejletu-l-berat - 18.septembar 2005.g. /14.ša'ban 1426.h.g.
Dan udruzenja Ilmijje - 28.septembar 2005.g. /24.ša'ban 1426.h.g.
Početak ramazanskog posta - 04.oktobar 2005.g. /01.ramazan 1426.h.g.
Dan pobjede na Bedru, Dan dijaspore - 20.oktobar 2005.g. /17.ramazan 1426.h.g.
Ulazak u l'ukaf ( poslije ikindije ) - 23.oktobar 2005.g. /20.ramazan 1426.h.g.
Lejletu-l-kadr - 29.oktobar 2005.g. /26.ramazan 1426.h.g.
Ramazanski bajram - prvi dan - 03.novembar 2005.g. /01.ševval 1426.h.g.
drugi dan - 04.novembar 2005.g. /02.ševval 1426.h.g. treći dan – 05.novembar 2005.g./03.ševval 1426.h.g. Šebi-arus - 17. decembar 2005.g./15.ševval 1426.h.g.
Jevmul-arefe (Dan stajanja na Arefatu)
19.januar 2005.g. / 09.zul-hid d e 1425.h.g.

Dan Arefata se najčešće vezuje za obrede had d a. Stajanje na Arefatu 9. dana mjeseca zul-hid d e je in utvr en Kur'anom i hadisom i spada u osnovne obrede had d a. Vrijednost ovoga dana poznata je iz Poslanikovih rije i: "Nema dana u kojem Allah oslobodi više robova od vatre kao što je to dan Arefata." ( Muslim )

Kurban bajram - prvi dan
20.januar 2005.g. / 10.zul-hid d e 1425.h.g.

Kurban-bajram su dani u kojima muslimani kolju kurbane. Ovim činom potvrdjuju vlastitu spremnost na zrtvu u ime Uzvišenog Allaha. Prvi dan Kurban-bajrama počinje zajedničkim obavljanjem bajram-namaza: "Prvo što ćemo uraditi u ovom danu je da klanjamo bajram-namaz, a zatim emo se vratiti ku ama i poklati kurbane. Ko tako uradi, postupio je po mome sunnetu."( Buhari ) Propis o klanju kurbana ima utemeljenje u Kur'anu: "Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno e bez pomena ostati." (El-Kevser,1-3) Poslanik je u hadisu precizirao da "najbolji posao koji ovjek mo e za vrijeme Kurban-bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdra i posao Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu. On e mu (kurbanu) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu prije nego što padne prva kap krvi na zemlju. Pa uljepšajte svoje poslove kurbanom." (Buhari, Muslim) Kurbansko meso se dijeli na tri jednaka dijela, od kojih se jedna trećina dijeli siromašnima, druga rodbini i prijateljima, a treća zadr ava za vlastite potrebe. U vrijeme Kurban-bajrama, takodjer, muslimani koji za to imaju mogu nosti obavljaju petu islamsku du nost had . Oni hodočaste Kabu u Mekki.

Kurban bajram drugi dan - 21.januar 2005.g. /11.zul-hid d e 1425.h.g.
Kurban bajram tre i dan - 22.januar 2005.g. /12.zul-hid d e 1425.h.g.
Kurban bajram etvrti dan - 23.januar 2005.g. /13.zul-hid d e 1425.h.g.

Nova hid retska 1426. godina – 10.februar 2005.g. / 01.Muharrem 1426.h.g.

Hidzra je preseljenje Poslanika i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara. Prema proračunu, Hidzra se dogodila 20. septembra 622. godine. Utvr ivanje ovog doga aja kao po etka ra unanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hid re. Mjesec muharrem je odre en kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo po injalo s radom nakon povratka sa had d a. Era je, tako, zapo ela ne sa danom Hid re, nego sa prvim danom mjeseca muharrema godine Hid re. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz ( juli ) 933. godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.

Jevmul-ašure -19.februar 2005.g. /10.Muharrem 1426.h.g.

Ovaj mubarek dan je zna ajan zbog doga aja koji su presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporu io i drugim muslimanima da to ine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti. Izme u zna ajnih doga aja izdvajamo:
1. Musa, a.s., s Izraeli anima prešao preko Crvenog mora,
2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz la e na brdu D udijj nakon potopa,
3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih eljusti na obalu mora,
4. Allah, d . š., oprostio Ademu, a.s., prekršaj u D ennetu,
5. Trgova ka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila njegova bra a,
6. Ro en je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga svijeta,
7. Ro en je Ibrahim, a.s.,
8. Jakubu, a.s., vra en vid (izgubljen od pla a za sinom Jusufom),
9. Ejjubu, a.s., vra eno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,
10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelcima,

Tradicija naših muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje posebnog jela koje se zove ašura, a spravlja se od raznih itarica, plodova i za ina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.

Mevlud rodjenje Muhammeda,a.s. - 21. april 2005.g. / 12.rebiul-evvel 1426.h.g.

Muhammed, a.s., posljednji je Bo iji poslanik. Ro en je 12. rebiul-evvela 571. godine, u gradu Mekki. Sin je Abdullaha i Amine, iz arapskoga plemena Kurejš. Sigurno je da Muhammed, a.s., pored poslani ke uloge, zauzima najzna ajnije mjesto me u svim ljudskim veli inama o kojima postoji povijesno svjedo anstvo. On je najbolji primjer svih ljudskih vrlina, uzor ovjeka, roditelja, prijatelja, dr avnika, vojskovo e … O njemu se Kur'an izravno izjasnio: "Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji esto Allaha spominje." ( El-Ahzab, 21 ). Slijedom kur'anskih uputa i hadisa saznaju se i obaveze muslimana prema Poslaniku i nakon njegovog preseljenja na Ahiret. U prvome redu, muslimani su du ni slijediti njegovu vjerni ku praksu, s poštovanjem izgovarati njegovo ime, dodaju i alejhis-selam, a donijeti salavat na njega kada se spomene njegovo ime: "Zaista Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! O vjernici, donosite i vi salavat (na njega) i šaljite mu selam!" ( El-Ahzab, 56 ). "Nikada se ne okupe ljudi na jednom mjestu, a da ne zaslu e grijeh ako tom prilikom zanemare sje anje na Allaha i salavat na Njegova Poslanika, i Allah, ako ho e, mo e da ih kazni, a ako ho e, mo e da im oprosti." ( Tirmizi ). "U ijem prisustvu se spomene moje ime, neka donese na mene salavat. Jer, ko na mene donese jedan salavat, Allah e na njega deset." ( Tirmizi ).

Lejletur-regaib - 1. mubarek noć 11.august 2005.g. / 06.red eb 1426.h.g.

Lejletur-regaib je poznata i kao "no za e a" i "no elja". U Kur'anu i vjerodostojnim hadisima nema potvrde njezine izrazite vrijednosti. Obilje ava se kao no u kojoj je nagoviješten dolazak posljednjeg Bo ijeg poslanika Muhammeda, a.s. 2. mubarek no – Lejletu-l-Mi'rad – Dan Vakifa - 31.august 2005.g./26.red eb 1426.h.g.

Lejletul-Mi'rad – Dan Vakufa – 2. mubarek noć 31.august 2005.g. / 26.red eb 1426.h.g.

"Lejletul-Mi'rad je no o kojoj govore i Kur'an i Hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se i Isra (pono no putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Mi'rad (uzdignu e Bo ijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj no i. Prema povijesnim izvorima, ovaj doga aj se zbio u jednom od najte ih perioda Muhammedovog, a.s., poslanstva, neposredno nakon senetul-huzna (godine tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najve a oslonca, pomaga a i zaštitnika me u ljudima, h. Hatid u i Ebu Taliba. Poslije toga gubitka, Poslanik je išao u Taif da tamošnje stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su ga kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tra io zaštitu od Najve eg Zaštitnika i Allah, d .š., ga je obradovao Israom i Mi'rad om. Cijeli ovaj doga aj je precizno izlo en i do u detalje objašnjen brojnim hadisima i povijesnim djelima. U Kur'anu je o Israu zabilje eno: "Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesd idul-Harama (Kabe) do Mesd idul-Aksa (Kuds) iju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve uje i sve vidi." (El-Isra,1) Na Mirad u je Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog Gospodara, prekora ivši granicu koju nije dopušteno prekora iti ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti e vidjeti do Sudnjeg dana. Kur'an to potvr uje rije ima: "A vidio Ga je i drugi put, kod Sidretul-muntehaa, kod nje je d ennetsko prebivalište. Kad je Sidru prekrivalo ono što je prekrivalo, pogled mu nije skrenuo niti je prekora io. Vidio je najveli anstvenija znamenja Gospodara svoga." (En-Ned m, ...) Na Mi'rad u je Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim rije ima, "mi'rad (duhovno uzdignu e) muslimana", a objavljena su mu i tri posljednja ajeta sure El-Bekare. Nije precizno zabilje eno kada je bila no Israa i Mi'rad a. Sigurno je da je bila prije Hid re, bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. no i mjeseca red eba.

Lejletul-berat – 3. mubarek noć 18.septembar 2005.g. / 14.ša'ban 1426.h.g.

Prema nekim predajama, u no i Berat objavljen je ajet o promjeni kible: "I okreni lice svoje prema asnom hramu ( Ka'ba ) ... " Do tada su se muslimani u namazu okretali prema Kudsu (Jerusalem), a od tada se okre u prema Ka'bi (Mekka). U ovoj no i se izvrši raspored doga anja u narednoj godini, a u Lejletul-kadru melekima bude nare eno da to izvrše. No Lejletul-berat ima više imena: no polovine ša'bana, no oprosta, no oslobo enja, no izlaganja djela, no rasporeda i odluke. Bo iji Poslanik je rekao: "Kada nastupi 15. no ša'bana, provedite je u nafili (namazu), a dan koji slijedi u postu." (bn Mad d e)

Početak ramazanskog posta - 04.oktobar 2005.g. / 01.ramazan 1426.h.g.

Prvi dan mjeseca ramazana, najodabranijeg mjeseca u hid retskoj godini, izdvojen je kao po etak posta, koji traje tokom cijelog ovog mjeseca, od zore do zalaska sunca. Svi dani ramazana imaju posebnu vrijednost. Brojni su kur'anski ajeti i Poslanikovi hadisi koji govore o zna aju i vrijednosti ramazana, ibadeta u njegovim no ima i posta u njegovim danima. U Kur'anu su prezentirani osnovni propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni. Osnova posta je kur'anski ajet: "Propisuje vam se post, kao što je propisan i onima prije vas da biste se grijeha klonili." Uz post se neodvojivo vezuje i teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza. Ovaj namaz se klanja u d ematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik, a.s., ka e: "Ko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjeruju i i nadaju i se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je po inio." (Mutefekun alejhi)

Dan pobjede na Bedru, Dan dijaspore
20.oktobar 2005.g. / 17.ramazan 1426.h.g.

Ovoga dana se 2. godine po Hid ri (624) na uzvišenju Bedr zbio prvi oru ani sukob izme u muslimana i mekkanskih mušrika. U ovoj bici, protiv hiljade mušri kh, trista etrnaest muslimanskih boraca je izvojevalo pobjedu, uz Bo iju pomo . Odlike dana pobjede na Bedru i no i koja mu je prethodila sadr ane su u Bo ijoj pomo i muslimanskim borcima vojskom meleka. U no i uo i bitke, Bo iji Poslanik je Uzvišenom Allahu uputio dovu i ona je uslišana na dan bitke. Historiografi su zabilje ili precizne podatke o ovom sukobu.

Lejletu-l-kadr - 29.oktobar 2005.g. / 26.ramazan 1426.h.g

Lejletul-kadr je no utemeljena na Kur'anu i Hadisu. Najzna ajnija je u godini stoga što je u njoj po ela objava Kur'ana. Nije precizno nazna eno kada ona nastupa, ali se na osnovu Kur'ana i Hadisa pretpostavlja da je to 27. no i ramazana, a Bog najbolje zna. Lejletul-kadr je no odre enja, no sudbine. U njoj se odre uje sudbina za narednu godinu i zapisuje se u Levhi-mahfuz. Njena vrijednost je "ve a od hiljadu mjeseci u kojima nema takve no i". To pribli no iznosi 83 godine, što je ve i vremenski period od prosje nog ljudskog vijeka. Preporu eno ju je provesti u ibadetu. O njoj govori istoimena kur'anska sura (poglavlje): "Mi smo ga (Kur'an) po eli objavljivati u no i Kadr. A šta ti misliš šta je no Kadr? No Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i D ibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr) "Mi smo je (Knjigu) po eli objavljivati u Blagoslovljenoj no i." (Ed-Duhan, 3) "Ko provede Lejletul-kadr na kijamu (u ibadetu), vjeruju i i nadaju i se (nagradi), bit e mu oprošteni (mali) grijesi koje je po inio." (Mutefekun alejhi)

Ramazanski bajram - prvi dan - 03.novembar 2005.g. / 01.ševval 1426.h.g.

Ovaj bajram nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri dana. U danima Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa radoš u obilje avaju završetak posta i ispunjenje Allahove naredbe. U ovim danima muslimanima nije dozvoljeno postiti: "Dani tešrika su dani u kojima se jede i pije." (Muslim) Izbjegavaju se raditi i drugi poslovi, izuzev onih ije se izvršenje ne mo e odlo iti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima. Osnova za utvr ivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov hadis, kojeg prenosi Enes: "Kada se Muhammed preselio iz Mekke u Medinu, stanovnici Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se zabavljali i veselili. Muhammed, a.s., im je tada rekao: 'Allah vam je ova dva praznika zamijenio sa dva bolja, Ramazanskim i Kurban-bajramom." (Nesai i Ibn Haban) Bošnjaci drugi dan Ramazanskog bajrama obilje avaju kao Dan šehida, u spomen na sve hrabre i asne bosanske sinove koji su svojim ivotima štitili vjeru, ast, slobodu i dostojanstvo.

Ramazanski bajram drugi dan - 04.novembar 2005.g. / 02.ševval 1426.h.g.
Ramazanski bajram tre i dan – 05.novembar 2005.g./ 03.ševval 1426.h.g.

Zna ajni blagdani Bošnjaka

Dan d amija - 27.april 2005.g. /18.rebiu-l-evvel 1426.h.g.
Mevlud u tekiji na Buni - 09.maj 2005.g. /06.rebiu-l-ahir 1426.h.g.
Dan knjige IZ-e slijepe i slabovidne osobe - 02.juni 2005.g. /25.rebiu-l-ahir 1426.h.g.
Ajvatovica - 26.juni 2005.g. /19. d umade-l-ula 1426.h.g.
Fatiska dzuma u Karamenradu - 01. juli 2005.g. /24.d umade-l-ula 1426.h.g.
Dan Srebrenice - 11.luli 2005.g. /05.d umade-l-uhra 1426.h.g.
Dova u Kari ima – 30. i 31.juli 2005.g. /24. i 25.d umade-l-uhra 1426.h.g.
Mevlud i tevhid Šehidima BiH - 05. august 2005.g. /30.d umade-l-uhra 1426.h.g.
Solun-Šehidska dova-20.august 2005.g. /15.red eb 1426.h.g.
Dova u Kraljevoj Sutjeski - 26.august 2005.g./21.red eb 1426.h.g.
Dan Vakifa - 2. mubarek no – Lejletu-l-Mi'rad – 31.august 2005.g./26.red eb 1426.h.g.
Dan udru enja Ilmijje - 28.septembar 2005.g. /24.ša'ban 1426.h.g.
Dan pobjede na Bedru, Dan dijaspore - 20.oktobar 2005.g. /17.ramazan 1426.h.g.
Ulazak u l'ukaf ( poslije ikindije ) - 23.oktobar 2005.g. /20.ramazan 1426.h.g.
Lejletu-l-kadr - 29.oktobar 2005.g. /26.ramazan 1426.h.g.

Bo e Milostivi, ako mi zaboravimo Tebe, nemoj Ti zaboraviti nas; ako pogriješimo, podari nam snagu Ademovog a.s.pokajanja; ako nas zamraci krivovjerje, osvijetli nam put Ibrahimovim a.s. pravovjerjem; ako nas zadesi nesreca, pouci nas Nuhovoj a.s. ladji spasa; ako nas uhvati strah od nasilnika, osposobi nas Musaovom a.s. pravdom; ako nam se ponudi mrznja, spasi nas Isaovom a.s. ljubavlju; ako budemo protjerani iz domova naših, osna i nas Muhammedovom a.s. eljom za povratkom domovima našim. Bo e Svemogu i, ujedini naša srca u vjeri i ljubavi, u vrsti naše korake u istini i pravdi, osna i volju našu u bratstvu i slozi, udru i misli naše u domu i domovini. Hvala Uzvišenom i Jedinom Allahu d .š. što nam je omogu io da po elimo svima Vama, bra i sestrama, prijateljima, posjetiocima ovog magazina, da u vrstoj vjeri u Allaha d .š., i ljubavi prema Bo ijem poslaniku i robu Muhammedu s.a.w.s., i uz njegovu pomo darujemo naša djela u cilju edukacije i ostvarenju poznatih na ela kojima se Musliman obavezuje na društvenu aktivnost u duhu Islamskih propisa da udovolji Naredbi Bo ijoj. "Islam je vjera koju je Allah odabrao Sebi i ije je osnove u vrstio u Istini. Poslao je Objavu kao svjetlo iji je plamen neugasiv, svjetloš u s kojom nema tmine, aš u za onoga koji je slijedi, mirom za onoga koji u nju u e, uputom za onoga koji je prati, znanjem za onoga koji shva a i presudom za onoga koji sudi." (Ali b. Ebu Talib). "Allahu moj tra im zaštitu Tvojim zadovoljstom od Tvoje srd be, Tvojim oprostom od Tvoje kazne i tra im od Tebe da me zaštitiš od Sebe." (Muhammed a.s.)

Rabbi jessir ve la tuassir Rabbi temmim bil hajr. Amin!
Bo e, olahkšaj, a ne ote aj, Bo e, završi s dobrim. Amin!
obradio: dip. ing. Ismet I. MEDUNJANIN

Urednici

Saradnici