RFE/RL Prag - "Most": Kojim imenom treba se zovu pripadnici muslimanske nacije u Crnoj Gori - Muslimani ili Bošnjaci (2)

Primarni identitet naroda je ime a svi se mogu zvati kako hoće

Sagovornici: Avdul Kurpejović, predsjednik Matice muslimanske Crne Gore i Šerbo Rastoder, predsjedavajući Foruma Muslimana-Bošnjaka Crne Gore.

Kurpejović: Nije tačno da su Muslimani jedinstven primjer naroda u svijetu čije je vjersko ime istovremeno i etničko. Profesor vjerovatno zna da je isti slučaj sa Jevrejima, kao i sa Druzima u Izraelu. Što se tiče odluke CK KP BiH iz 1968. godine, ja ne bih htio da se bavim Bosnom i Hercegovinom. Ako je takva odluka i donijeta, ona je bila nepotrebna. Jer, ako Muslimane imamo već u popisima iz 1948. i 1961. godine, zašto bi CK KP BiH trebalo da 1968. godine donosi takvu odluku. Uostalom, zašto bi se neko bunio protiv takve odluke, ako je njome bilo verifikovano ono što je toliko dugo vremena postojalo u stvarnosti, najmanje od 1918. godine.
Rastoder: Niko ne osporava pravo gospodinu Kurpejoviću da se nacionalno izjašnjava kao Musliman, ali mu osporava pravo da govori o nečemu što jednostavno ne stoji. U Crnoj Gori je 1948. godine bilo 0,10 posto neopredijeljenih i nije bilo rubrike Musliman. Gospodin Kurpejović ne shvata ili ne želi da shvati, a moguće je i da mu nije ni poznato, da do 1948. godine nije bilo popisa po nacionalnoj pripadnosti. Od 1948. do 1991. godine popisi su bili po nacionalnoj pripadnosti, ali znate kako. U Crnoj Gori je na popisu iz 1948. postojala samo rubrika Crnogorac i tada se 99, ili ne znam koliko posto stanovnika, izjasnilo da su Crnogorci, dok se 0,10 posto, vjerovatno statističkom greškom, izjasnilo kao neopredijeljeni. Na popisu iz 1953. godine bilo je moguće izjasniti se kao Jugosloven, neopredijeljen, a 1961. godine kao Musliman u smislu etničke pripadnosti, ali ne i u smislu naroda. To je bilo moguće tek od 1971. godine. Primarni identitet jednog naroda je ime. Mi samo tvrdimo da smo isti narod sa onima koji su se do 1991. godine nacionalno iskazivali kao Muslimani i ne vidim da su tu nešto bitno mijenja. Usvajanjem imena Bošnjak ne možete promijeniti ni sopstveno porijeklo, ni sopstvenu istoriju, ni sopstvena uvjerenja, time samo priznajete jednu činjenicu koja je nastala u procesu raspada Jugoslavije. Pa, zar da samo u Crnoj Gori budu Muslimani, a svugdje okolo, na prostoru bivše SFRJ, Bošnjaci. I još nešto, gospoda iz Matice muslimanske tvrde da se ime Bošnjak pojavljuje tek u posljednih 10 godina. Prosto mi je neprijatno ovdje citirati Vasilija Petrovića, Cetinjski ljetopis, Njegoša i Petra Prvog, Stojana Novakovića, Simu Milutinovića-Sarajliju, Đilasa i da dalje ne nabrajam.
Kurpejović: Šta je etnička pripadnost, a šta narod? Imamo etničku grupu, imamo nacionalnu grupu, imamo narod i naciju. Mi znamo da smo ranije imali samo vjersku i plemensku identifikaciju, tek kasnije dolazi do nacionalne identifikacije. Nacija se tek u 18. vijeku pojavljuje u Evropi. Gospodine profeso-re, u građanskom društvu religija i nacionalna pripadnost su privatne stvari, one se ne mogu kolektivizovati. Niko nema pravo da o tome odlučuje na nekavom skupu građana. Naš savezni ministar kaže da je 1993. godine na bošnjačkom saboru riješeno pitanje nacionalnog identiteta Muslimana - ukinuti su. Ko može jednoj grupi građana da da takav legitimitet? Niko u svijetu nema takav legitimet, u pitanju je lični izbor. Vi ste od skora počeli da demantujete da ste tražili da nam matična država bude Bosna, a matični narod Bošnjaci. Međutim, evo ja sam saznao iz štampe, da ste vi negdje u februaru bili na skupu u Sarajevu na koji ste bili pozvani kao čovjek koji je pozvan da govori o položaju Muslimana u Crnoj Gori. Pominjalo se i pisanje nekakve Bijele knjige bošnjačkih prava. Znači, radi se o tome da se Bosna hoće kao neka matica koja treba da brine o svim Muslimanima bivše Jugoslavije. Znamo do čega je takvo dušebrižništvo dovelo u drugim slučajevima na prostoru bivše Jugoslavije. Ne treba nama nikakvo dušebrižništvo. Intelektualni nivo pripadnika muslimanskog naroda u Crnoj Gori dovoljno je visok da oni mogu da razmišljaju o svojoj budućnosti, bez obzira što su intelektualci, koje vi smatrate elitom, otišli iz muslimanskog naroda i neće više da se bave muslimanskim nego bošnjačkim problemima. Neka vam je srećan put, mi nemamo ništa protiv. Onaj ko se zalaže za promjenu nacionalnog imena treba da uvažava postojeće nacionalno ime sve do popisa stanovništva. Vi, gospodine profesore, ne možete da ne upotrebljavate riječ Musliman, jer Bošnjaci u Crnoj Gori zvanično ne postoje sve dok se ne izvrši popis stanovništva. A ono što sam govorio o popisima stanovništva, to su činjenice, podaci koje sam ja iznio objavljeni su u zvaničnim publikacijama Jugoslavije. Na popisu iz 1910. godine imate 4,7 odsto Muslimana, ne vjeroispovijest nego nacionalnost, 1931. godine 5,3 posto se izjasnilo kao Muslimani, i tako dalje. To su zvanični podaci koji su objavljeni u publikaciji koju je 1965. godine izdao Savezni zavod za statistiku. Valjda su oni koji su to pisali znali da razlikuju vjersko i nacionalno.
Rastoder: Ovdje se stalno imputiraju neke tajne veze sa Bosnom. Ne znam odakle tolika količina mržnje ove gospode prema Bosni. Vrlo perfidno se proturaju informacije kao da se radi o nekim državnim neprijateljima koji idu u neke tajne posjete. Gospodin Kurpejović mora shvatiti da sam ja slobodan građanin, intelektualno zreo, apsolutno svjestan svojih postupaka i odgovornosti i ne pada mi na pamet da njega ili bilo koga u Crnoj Gori pitam gdje ću ići i kada ću ići. A nadležni organi treba da rade svoj posao i da reaguju, ako smo mi uradili nešto pogrešno. Ali je krajnje perfidno i nekorektno podmetati nam neke projekte. Mi samo govorimo o nekim činjenicama i dilemama, a vaša kontraargumentacija, gospodine Kurpejoviću, je politička diskvalifikacija - velikobošnjaci, Sarajevo, Sandžak. Gospodin Kurpejović smjenjuje saveznog ministra, on ima legitimitet i legalitet za sve, ali drugi nemaju. Mi uvažavamo činjenicu da odrednica Bošnjak nije statistički verifikovana, ali ne dozvoljavamo da nam bilo ko osporava mogućnost da budemo, recimo, Eskimi. Šta se desilo u Crnoj Gori? Nas 138 rekli smo: "Mi smo Eskimi", a onda je stvorena jedna medijska haranga da mi nismo Eskimi. Pogledajmo šta je suština spora. Htio to gospodin Kurpejović da shvati ili ne, bez obzira koliko se mi različito samoidentifikovali, mi smo za drugu stranu uvijek jedno. Ja sam siguran da ni ja, ni gospodin Avdul, on kao autohtoni crnogorski Musliman, a ja, možda, kao neki nesretni Bošnjak, ne bismo preživjeli u vozu 671 u stanici Štrpci. Dakle, suština je u tome da vi ne možete bježati od sebe. Možete željeti da budete nešto drugo, ali balkanska stvarnost je takva da vi nosite usud imena, taj usud vam određuje sudbinu i na neki način vas identifikuje kao nekog drugog.

Omer KARABEG